autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

U Hrvatskoj je trudnoća opravdan razlog za otkaz

AUTOR: Katarina Belić / 28.11.2013.

Žene i muškarci nemaju jednaka prava i jednake šanse na tržištu rada, ali ni u drugim segmentima društva, istaknuto je na međunarodnoj konferenciji “Mlade žene i rodna ravnopravnost u postjugoslavenskim društvima: istraživanja, prakse i politike”.

Rezultati istraživanja izneseni na konferenciji upozoravaju na velik problem rodne diskriminacije žena ne samo u Hrvatskoj već i ostalim zemljama bivše Jugoslavije. Stoga su brojni znanstvenici iz područja antropologije, sociologije, psihologije i stručnjaci iz javnih institucija izlaganjem svojih najnovijih istraživanja željeli definirati smjernice koje bi pomogle smanjenju rodne diskriminacije.

Istaknuta je i važnost rodno osviještene politike u obrazovnom sustavu. Naime, utvrđeno je da nastavnice i nastavnici mogu utjecati na održavanje mehanizama odabira temeljenog na spolu. I dr. sci. Branislava Baranović, ravnateljica i znanstvena savjetnica u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu, uočila je veliku rodnu diskriminaciju tijekom istraživanja zastupljenosti i portretiranja žena i muškaraca u udžbenicima književnosti.

”Istraživanja su pokazala da likovi muškaraca kvantitativno dominiraju udžbenicima. Drugim riječima, oni su puno češće glavni likovi u osnovnim tekstovima udžbenika i o njima se češće govori u metodičkim prilozima. Isto tako, kada je riječ o načinu oslikavanja i portretiranja muškaraca i žena, također postoje osobine koje se daju samo muškarcima i one koje se daju samo ženama. Očit je stereotipan prikaz. I sami nastavnici su, prema našim istraživanjima, skloni tomu. Naime, čak 90 posto učenika smatra da nastavnici u nastavi primjenjuju stereotipne obrasce. Naprimjer, nastavnici vrlo često ističu da su neki predmeti ili škole primjereniji dječacima nego djevojčicama. To je zabrinjavajući podatak jer se tako određuje obrazovna i profesionalna karijera učenika. Treba stoga raditi s nastavnicima kako bi postali više rodno osviješteni”, smatra dr. sci. B. Baranović.

Zanimljivo je bilo i izlaganje pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić, koja se dotaknula važne teme diskriminacije mladih žena na tržištu rada u Hrvatskoj. Osim što je poznato da žene prevladavaju u slabije plaćenim sektorima tržišta, roditeljstvo je jedan od razloga za manju zaposlenost žena. Cilj istraživanja koje su zajedno provele udruga Roda i HZZ na uzorku od 963 mlade žene koje su u vrijeme radnog odnosa bile trudne ili su imale malu djecu bio je utvrditi susreću li se žene u Hrvatskoj s diskriminacijom na radu povezanom uz trudnoću, spol i materinstvo.

”Rezultati su poražavajući. Za početak, žene su najčešće radile na temelju ugovora na određeno vrijeme. Primjerice, u 2012. godini sa ženama je takav ugovor sklopljen u osam posto slučajeva, a s muškarcima u 19,5 posto slučajeva. Isto tako, nakon što su žene otišle na rodiljni, ugovori su im automatski prestali ili istekom ugovora o radu ili im je, ako su radile na neodređeno vrijeme, radni odnos prekinut zato što su npr. proglašene viškom radne snage. Ako zbrojimo ta dva postotka, prekide ugovora na određeno vrijeme i prekide zbog nekih drugih razloga, u 55,3 posto slučajeva radni odnos prekinut je gotovo automatizmom u vrijeme trudnoće ili neposredno nakon povratka na posao”, kazala je pravobraniteljica.

I u drugim segmentima istraživanja o pravima žena vidljiva je diskriminacija. U 50 posto slučajeva su ženama koje su zadržale posao nakon trudnoće na razne načine uskraćivana prava koja su dobila na temelju radnog odnosa, primjerice, više nisu napredovale, nisu imale pravo na godišnji odmor u normalnom trajanju ili su raspoređene na niže, jednostavnije poslove. I tijekom intervjua za zapošljavanje mlade žene dočekuju pitanjima: “Imate li djece?”, “Namjeravate li ih imati?” i sličnima. Takva pitanja muškarcima nikada ne postavljaju, istaknula je pravobraniteljica te poručila: “Zakon o radu mora sadržavati odredbe koje će jamčiti poštovanje ravnopravnosti, ali i one o strožem nadzoru poslodavaca. O tome sam već razgovarala sa HZZ-om i državnom inspekcijom rada. Dogovorili smo se da će oni, kada od njih zatražimo nadzor u slučajevima diskriminacije, i provesti detaljan nadzor kako bi se pokrenule sankcije prema tim poslodavcima. Trebamo učiniti sve kako takvi slučajevi ne bi prolazili neopaženo.”

Još tekstova ovog autora: