novinarstvo s potpisom
Najranije djetinjstvo provela sam u krugu nekadašnjeg lječilišta Brestovac na oko 800 m nadmorske visine Medvednice gdje je moj, na žalost, davno pokojni otac bio ravnatelj do 1965. godine. Kako svi u neko doba života osjećamo nostalgiju za djetinjstvom (osobito ako je bilo sretno), moja sjećanja iz tog doba nikada ne blijede. No, svaki izlet […]
Legionarska bolest ili legioneloza je bolest koja je povijesno relativno kasno prepoznata i otkrivena tek 1976. nakon izbijanja na konvenciji Američke Legije u Philadelphiji, Pennsylvaniji, pa je zbog toga tako nazvana. To je teži oblik upale pluća s drugim popratnim tegobama, i može, na žalost, završiti i smrtno. Uzročnik je Legionella pneumophila. U većine inficiranih […]
Nedavno sam na jednoj od web stranica društvenih mreža primijetila da većina prosječnih čitatelja ne razumije o čemu govorimo kad spomenemo umjetnu inteligenciju (engl. skraćenica AI), te ne razumiju da, kad vide nečiju snimku razgovora, ne mogu biti sigurni da je to ta osoba ikada izgovorila. Javno dostupne snimke govora i lika omogućuju da AI […]
Prije nekog vremena na Facebooku je objavljena vijest kako se neko predavanje nije održalo u knjižnici jednog našeg grada, s jasnom aluzijom da se radi o nekoj vrsti zabrane ili cenzure, no da je, eto, predavanje ipak održano drugdje. Nisu važni autor ni detalji teme, no želim komentirati i na ovom primjeru pokazati kako se […]
Možemo li jednostavno odgovoriti na pitanje je li zdravlje roba i treba li biti roba? Sve više se o tome piše i čuje od građana koji prečesto niti ne pokušaju dobiti termin za neku pretragu u javnom zdravstvenom sustavu, nego pohrle kod privatnika. Prvog na kojeg naiđu ili za kojeg su od nekog ”čuli da […]
Nekoliko događaja posljednjih tjedana pobuđuje zanimanje javnosti, poput svjetskih političkih zbivanja, epizootije svinjske kuge u svinja te epidemija hripavca. Na mrežama se sve više onih koji pišu komentare sprda s time što se uz COVID-19 ove jeseni uzimaju brisovi za otkrivanje uzročnika hripavca. Uz to odmah, bez ikakvih dokaza, omalovažavaju liječničku struku, cijepljenje i sve […]
Kažu mi studenti da su na terenskoj nastavi uočili kako neki ljudi ni ne znaju što je rak debelog crijeva. Pojedinci ih nisu htjeli ni pustiti u kuću da ih nešto o tome nauče. Ova vrsta raka je jako diskriminirana u našoj zemlji.
Većina građana dosta vremena posvećuje hrani, a kod nas se to dovelo do visoke razine uživanja u popriličnim količinama mesa uz ostale delicije, priloge i različito servirane obroke. Nikada, međutim nije bilo toliko razlika u kvaliteti onoga što se svakodnevno unosi u organizam.
Posljednjih godina zdravlje i zdravstveni sustav su česta tema medijskih rasprava. Ovo je pogotovo došlo do izražaja tijekom pandemije kad je stanovništvo postalo svjesnije koliki je utjecaj politike i na taj sustav.
U Hrvatskoj se već godinama spominje manjak liječnika te pogoršanje situacije u bliskoj budućnosti zbog visoke dobi liječnika koji, ako i nastave raditi nakon 65. godine, mogu samo zakrpati trenutne rupe u sustavu.
Javnost nema i ne može imati dovoljno znanja da može procijeniti koje su preporuke u vezi mjera obuzdavanja pandemije bile pravovremene i optimalne. Stručnjaci koji se bave populacijskim zdravljem i epidemijama se međusobno također ne slažu, jednako kao ni oni koji se time bave znanstveno te publiciraju radove. U čemu je korijen različitog shvaćanja?
Unatoč brojnim problemima, znanost ubrzano napreduje na svim područjima, a osobito u medicini. Kad bi se bar dio novaca koji se troši na naoružanje preusmjerio na medicinska istraživanja, taj napredak bi zasigurno bio puno brži. No napredak ne ovisi samo o tome nego i o dovoljnom poznavanju epidemiološko-farmakoloških metoda, specifičnosti skupina bolesti, odnosno bolesnika, a […]
Studente medicine danas je potrebnije nego ikada podučiti epidemiološkim metodama odnosno metodama istraživanja jer istraživanja imaju znatan učinak na postupke dnevne prakse. U doba osamdesetih, kad je studirala moja generacija, učili smo o toj metodologiji, no znali smo da će se samo manji dio nas kasnije uz rad baviti i nekom vrstom znanstvenog rada, dok […]
Često se zaboravlja da je epidemiologija srž onoga što se u nas zove javno zdravstvo, a oko te jezgre se, poput listova lukovice, nadovezuju drugi elementi tog šireg poimanja zdravlja i njegovog odsustva. Jedno bez drugoga ne može.
Na početku ove kolumne imam potrebu primijetiti kako u nekim državnim medijima imaju običaj napisati da, primjerice, nešto izrečeno u emisiji nisu stavovi HRT-a. Kad ovo pročitam, svaki put me takva rečenica uznemiri, jer, kako HRT ili bilo koji javno, ali i privatno, financirani medij, kao pravna institucija može imati mišljenja ili stavove? Je li […]
Trenutno su godišnji odmori i ujedno odmor za brojne zdravstvene radnike nakon dvije i pol godine borbe s pandemijom, s nenormalnom bolničkom smrtnošću kakva nije viđana desetljećima. Splitska bolnica ima svoje, nazovimo ih tako, možda južnjačko vođenje bolesnika, no nisam radila u toj bolnici, tako da nemam osnove vjerovati u sve što sam čula od […]
Na pripremnoj konferenciji u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji 1946. godine je više od 60 delegacija prihvatilo definiciju zdravlja dr. Andrije Štampara: ”Zdravlje nije samo odsustvo nemoći i bolesti, već i stanje tjelesnog i mentalnog dobroga stanja i pripravnosti koje proizlazi iz pozitivnih čimbenika kao, npr., adekvatna ishrana, smještaj i školovanje”.
Poduže vrijeme ponavljam zapažanje kako narod koji živi u Republici Hrvatskoj (ali i na području bivše Jugoslavije), dok živi ovdje, doprinosi kaosu i neredu kao i korupciji, a kad odu u inozemstvo, točnije na zapadni dio kontinenta, tamo žive po pravilima tih država i poprilično su uzorni.
Proteklih nekoliko dana, pažnju javnosti privukla je izjava trudnice Mirele Čavajde koja je u 24. tjednu (šest mjeseci) saznala da je fetus kojeg želi roditi, teško bolestan, ima veliku izraslinu na mozgu blizu vitalnih centara te da su šanse za njegovo preživljenje minimalne, pogotovo do uobičajenog termina poroda.
Do sada sam već nekoliko puta pisala o medijskom pritisku na narode stalnim navođenjem brojki. Broj umrlih od bolesti COVID-19, zaraženih, na respiratoru, navodno ozdravljenih, a sada su zamijenjeni brojem poginulih ili ranjenih u Ukrajini s obje zaraćene strane, brojevima izbjeglica, ubijene djece…