autograf.hr

Nedavno prevedena na engleski i na još desetak jezika (ne i na hrvatski) zbirka pripovijesti i eseja suvremenog ruskog pisca Maksima Osipova pod naslovom ”Kilometar 101” dobila je visoke ocjene kritike i, sudeći po broju osvrta u medijima, privukla je nemali interes svjetske javnosti, unatoč općem negativnom raspoloženju prema svemu što nosi predznak Putinove Rusije.

Ni čarobnjak poput Dražena Siriščevića nije mogao ništa protiv viših sila. Vladavina zlokobnog koronavirusa, plus posljedice potresa! Nije bilo, dakle, ni Crvenog, ni Plavog, ni Bijelog ciklusa, ni Lisinski subotom, ni Arioso, ni Majstorskog ciklusa, ni Kanconijera, ni inih koncerata…

Još jedna godina novog milenija je na izmaku. Bilanca?! Pozdravili smo dolazak osam milijarditog stanovnika Planete. Opasni mikrosvijet je još tu. Shvatili smo da s klimatskim promjenama nema šale. I – dogodio se 24. veljače! Mir u svijetu stavljen je na kocku, nuklearna katastrofa nikad bliža, posljedice nesagledivih razmjera.

”On je planetarno slavan, karizmatičan, jedinstven, ikona operne scene, ekskluzivan gost na najslavnijim opernim pozornicama, umjetnički direktor nekoliko najvećih opernih kuća”, glasi dio najave skorašnjeg koncerta Plácida Dominga, 12. studenoga u zagrebačkoj Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog.

Čovjek može bez vode četiri dana, bez hrane četrdeset i možda još koji dan više, ali koliko se vremena može bez interneta – pitanje je koje je na virtualnim mrežama predmet recentnih komentara, nakon što smo se u dugim danima pandemije još više vezali za naše internetske instrumente.

Majka četverogodišnjaka zamolila je prošle godine Sir Davida Attenborougha da odgovori na pitanje, koje je silno okupiralo njenog dječaka. Odgovor je stigao brzo, u vidu vlastoručno napisanog pisma, čiji je faksimil, bez dodatnog komentara, poznati prirodoslovac i autor znamenitih dokumentaraca objavio na svom Twitteru. Dječak je htio znati hoćemo li i mi, poput dinosaura, jednog […]

Vijest da je zlatna medalja s Nobelovim likom prodana na aukciji za 103,5 milijuna dolara namijenjenih raseljenoj ukrajinskoj djeci kojima je rat prekinuo djetinjstvo, privukla je koncem lipnja medijsku pažnju i za kratko zasjenila dnevna izvješća o žrtvama i razaranjima Ukrajine.

U atmosferi straha pred nepredvidivim potezima Kremlja, vijest da su poslovično neutralne nordijske zemlje poduzele korake za priključenje Sjeverno-atlantskom paktu danima je na naslovnicama svjetskih medija, praćena upozorenjima o rizičnosti tog poteza, političkim kalkulacijama i ucjenama.

Na ruskoj nacionalnoj televiziji, početkom proljeća 2012. u udarnom terminu, emitirana je serija snimljena prema romanu ”Bijela garda” Mihaila Bulgakova. Kaotični i krvavi dani građanskog rata 1918. i 1919. i dolazak boljševika na vlast prikazani su kroz sudbinu elitne, intelektualne građanske kijevske obitelji, s puno autorovih autobiografskih iskustava sudionika u ratnim sukobima.

Tko je pročitao makar nešto od velike literature o kaosu, političkoj represiji i teroru za vrijeme i nakon ruskih revolucija, taj zasigurno teško može izbrisati iz sjećanja strašne stranice o svirepim, neljudskim metodama sustavnog uništenja milijuna života.

Zbog pandemijskih restrikcija pretprošle je godine, bez velike pompe, s nekoliko koncerata na izmaku godine obilježena dvjesto pedeseta obljetnica smrti Beethovena. Skromno i skoro nezapaženo prošla je, iz istih razloga, i obljetnica Dostojevskog.