autograf.hr

U svom književnom testamentu Vrijeme koje se udaljava progonjeni jugoslavenski pisac Mirko Kovač (1938–2013), neumorni i dosljedni kritičar moralnih sunovrata pisaca i intelektualaca, na temelju vlastitog iskustva zapisuje sljedeće riječi: ”Hajkači su poput lovačkih pasa, svi u čoporu trče da zgrabe nemoćnu i ranjenu zvjerčicu, a ton tomu daju kolege pisci i općenito intelektualci.”

Oleg Mandić: “Život obilježen Auschwitzom”, Priredio Neven Šantić, Fraktura Zaprešić i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Opatije, Zagreb-Opatija, 2023. Tada dječak, Mandić je posljednji čovjek koji je napustio Auschwitz. Tamo je često viđao dr. Mengelea i svjedočio najvećoj industriji smrti ljudske povijesti. Od 1955. do danas svjedoči i bori se da mržnja i zlo […]

(Opaska uredništva: Pogovor knjige Navida Kermanija, ”Nevjerničko čuđenje – O kršćanstvu”, Synopsis, Sarajevo & Zagreb 2023., prevoditelja Alena Kristića objavljen je i na portalu Prometej. Donosimo ga nakon obrade lektorice Autografa).  U izuzetno raznovrsnom i obimnom stvaralačkom opusu Navida Kermanija, istaknutog njemačkog pisca, publicista, doktora orijentalnih znanosti i dramaturga, jednog od najprofiliranijih i najutjecajnijih živućih […]

Još od najranijih dana znam za drveća pod kojima ljudi sjede i druže se. Kao dječak, zajedno s dedom, nemali broj puta sam sjedio u sjeni neke krošnje i slušao starije dok divane. Obično iza podne, kad je sunce bliže brdu, seljani bi izašli iz svojih kuća u kojima bi se na razne načine rashlađivali […]

Cionizam [1] je pokret za stvaranje jevrejske nacionalne države na djeliću teritorije osmanske države u kojoj je jevrejski milet brojao sličan broj pripadnika kao i slovenske hrišćanske grupe, tipa Srba ili, recimo, Bugara.

Zabrana ”svakog nastupanja u medijima, kako na radiju i televiziji, tako i u tisku i na internetu” ostala je samo tragikomično svjedočanstvo groteskne zaostalosti u vremenu. Bojić je nastavio, više i artikuliranije nego ikad, sa svojim javnim nastupima i s pregnantnom kritičkom esejistikom.

Ko ne želi da bude sretan? Najzad, mogli biste pomisliti kako je sreća najvažnija – ona je razlog za sve što radimo. Ova ideja vodi porijeklo još od klasične antike. Prema antičkom grčkom filozofu Aristotelu, šta god nastojimo postići u životu – “čast, zadovoljstvo, razum, i sve ostale vrline” – nastojimo postići “zbog sreće” jer […]

(Opaska uredništva: Digla se velika galama na Borisa Dežulovića zbog kolumne na portalu N1 TV ”J*bo vas Vukovar”. Objavljujemo ponovno tekst, slične tematike, za koji je Boris Dežulović dobio Europsku novinarsku nagradu u kategoriji najboljih komentara. Tekst je izvorno objavljen u tjedniku Globus 19.11.2013.). U ono vrijeme, prije dvadesetak godina, među profesionalnim narikačama nad mrtvim […]

O značenju genocida Genocid je oblik negacije prava na život kolektiviteta. Masivno ili selektivno uništenje stanovnika jednog grada, regije ili države bilo je prisutno još u antici, srednjem vijeku i modernim vremenima. Lista mogućih istorijskih i kontroverznih genocida je velika (ovdje, primjera radi, navodimo: Opsada i osvajanje Jeruzalema kroz Prvi krstaški/križarski pohod (1099), Džingis-kan i […]

Selvedin Avdić, književnik i novinar: Prometej slavi desetogodišnjicu postojanja u najteže vrijeme za opstanak medija u Bosni i Hercegovini. U ratu se pokazalo da granate ne mogu razoriti redakcije niti ih mogu oslabiti nedostatak struje, vode i hrane. Čak i u takvim, najtežim uslovima rada, napisani su neki od najboljih novinarskih tekstova u istoriji ovdašnjeg […]

Svi smo mi žrtve društva u kome živimo, bili toga svjesni ili ne. Htjeli to ili ne, društvom smo obilježeni. Društvo utječe na naš način života, razmišljanja, razgovore, prilike, probleme, sve, pa i umjetnost. A društvo u kome je živio Đorđe Balašević bilo je gotovo pa neopisivo.

U 21 lekciji za 21. vek Juval Noa Harari napisao je da se pojam fašist “našao u opasnosti da se degeneriše u opštu uvredu za svaku priliku”. U postdejtonskoj Bosni i Hercegovini taj pojam već se degenerirao u opću uvredu za svaku priliku.

Božić je društveni fenomen, pojava koja je nešto puno više od religije. Takozvani ”božićni duh” obuhvata različite sfere društva. Božić je porodični, individualni, ekonomski, umjetnički i ko zna koji sve fenomen. Ovaj kršćanski praznik postao je praznik za mnoge i mnogi u njemu učestvuju. Pogotovo u ne-vjerskim elementima poput poklona, kupovine, gozbi, ukrasa, božićnih filmova […]

Bosna i Hercegovina, s oba svoja entiteta, nominalno je laička država, u kojoj je vjerskim zajednicama otvoren prostor društvenoga djelovanja iz kojega su u komunizmu bile protjerane, a uskraćeno im je bavljenje državnopolitičkim poslovima. Obje strane, i političke strukture i vjerske zajednice, na riječima se zaklinju u privrženost temeljnom postulatu evropske demokracije, odvojenosti ”crkve” od […]

Bosna i Hercegovina (skraćeno BiH) prostire se na 51,129 kvadratnih kilometara zapadnog dijela Balkanskog poluotoka (koji zapravo nije poluotok, ali se tako zove). Površinom je 1.67 puta veća od Belgije, oko 2.5 puta veća od Izraela i skoro 5 puta veća od Libanona. Od Alžira je manja 46.5 puta, a od Kine skoro 188 puta.

Zbirku eseja ”Ljudi u mračnim vremenima” Hannah Arendt, jedna od  najvažnijih političkih filozofkinja 20. stoljeća, autorica brojnih knjiga koje su izvršile trajan utjecaj na političku teoriju, objavila je 1968. godine, nakon što su objavljeni neki od njenih najznačajnijih naslova. Prisjetimo se, zakratko, prije samoga osvrta na ovu iznimnu knjigu, koju je nedavno, u prijevodu Srđana […]

Jedna od posljednjih ikona franjevačke provincije Bosne Srebrene, koja je ujedno i odražavala onaj nekadašnji ustrajni, prkosni i slobodarski duh same provincije, bio je fra Luka Markešić (1937-2014). Budući da je o njemu biografski već pisano na portalu Prometej, kao i na mnogim drugim mjestima, ovaj tekst je pak zamišljen kao prilog retrospektivi mjesečnika Svjetlo […]

Atatürk je pretvaranjem Svete Sofije u muzej htio dati znak da je Turska sekularna država, dok Erdoğan šalje snažnu simboličnu poruku o svojoj ideji Turske

“Postoji samo jedna greška”, naslov je novog teksta fra Ivana Bubala objavljenog u mjesečniku Svjetlo riječi (br. 448/449, 2020) u kojem se osvrće na moj tekst “Moralni sunovrat. Slučaj fra Ivan Bubalo” (Prometej, 6. 6. 2020.).

Prije nekoliko mjeseci svjetlo dana ugledala je knjiga Borisa Dežulovića, Summa atheologiae: nekoliko heretičkih rasprava o nemogućnosti Svemogućeg. Ulazak Dežulovića u teološke teme nije nov – tijekom godina mnogo je i često pisao o devijacijama u crkvi, ali i teologiji, koje se događaju na ovim našim prostorima. Iskoristili smo tu prigodu i s Borisom Dežulovićem […]