Presude zbog neubrojivosti kao izgovor za zataškavanje

Dva usporedna sudska postupka na dva općinska kaznena suda u Zagrebu protiv Ane Marije Braim vode se zbog prijetnje istim socijalnim radnicama da će ih ubiti nakon što je na prijedlog tih revnih radnica Službe socijalne skrbi mami Braim oduzeto dvoje malodobne djece (Posl. br. sudskih postupaka: 21 Kv 347/19 te Posl. br.: 26 K-091/20).

U ovim paralelnim sudskim postupcima nastoji se okrivljenu osuditi na prisilno zadržavanje u psihijatrijskoj ustanovi zbog neubrojivosti.

Ana Maria Braim priznaje da je prijetila socijalnim radnicama, ali osporava da je psihijatrijska bolesnica.

Je li Ana Maria Braim bolesna ili ne, ne mogu tvrditi sa sigurnošću jer nisam kompetentan.

Kao profesionalni novinar, međutim, dužan sam obavijestiti javnost da ne vjerujem tužiteljima (državnom odvjetništvu) sucima i psihijatrijskim sudskim vještacima koji ustrajno nastoje sve prikazati kao kažnjivo djelo neubrojive osobe.

Naprotiv, sve mi se čini normalnom reakcijom majke kojoj su oduzeli dvoje malodobne djece. A i inače ne vjerujem sudstvu, baš kao ni 70 posto građana koji nemaju povjerenja u hrvatsko pravosuđe.

”Kvaka 1” sa dva usporedna sudska postupka je, po mojem mišljenju, u manipulaciji sudskim rješenjima o istražnim zatvorima, slično kao u igri sa skrivenom kuglicom u tri kutije žigica na prigradskim sajmovima.

U sudskim postupcima protiv okrivljene Ane Marije Braim, slično kao i u postupku za umorstvo dviju socijalnih radnica u Đakovu, u pravosuđu nastoje prikazati sve isključivo kao kažnjiva djela neubrojivih osoba

Ako više formalno nije moguće produžavati istražni zatvor prema rješenjima iz jednog sudskog postupka, u rješenju o ”ukidanju istražnog zatvora zbog isteka maksimalnog roka” umjesto uobičajenog puštanja na slobodu donosi se na osnovu na brzinu sklepanog rješenja iz paralelnog sudskog postupka odluka o ”dopunskom” polugodišnjem istražnom zatvoru (prvo rješenje o prvom pritvoru br. 2038 od 23. prosinca 2019., te drugo rješenje o ”dopunskih” pola godine pritvora broj: K-161 od 5. lipnja 2020. godine).

I sve to utrpa se u isto sudsko rješenje s formalno dva Poslovna broja: 1. Kv-668//20-4 i K 091/20).

A ”kvaka 2” je da se u slučaju presuda o prisilnom psihijatrijskom liječenju vrijeme provedeno u dvostrukom istražnom zatvoru (ukupno godinu dana) ne uračunava i ne smanjuje vrijeme trajanja eventualno pravomoćno dosuđenog prisilnog liječenja, kao što se uračunava i smanjuje zatvorsku kaznu kod osuđenih ”zdravih/ubrojivih” kriminalaca.

U ovim sudskim postupcima protiv okrivljene Ane Marije Braim, slično kao i u postupku za umorstvo dviju socijalnih radnica u Đakovu, u pravosuđu nastoje prikazati sve isključivo kao kažnjiva djela neubrojivih osoba.

Time se, po mojem novinarskom mišljenju, nastoji izbjeći kritičko preispitivanje mogućih uzroka zbog kojih su socijalne radnice u Hrvatskoj ugroženije od, primjerice, raznih ovršnih službenika Porezne uprave i paraupravne Fine, odvjetnika i javnih bilježnika, kao i svih ostalih koji bez sudskih odluka plijene novce s računa u komercijalnim bankama pravno nemoćnim građanima navodnim dužnicima.

Pitanje je koliko na sve učestalije incidente u Službi socijalne skrbi utječu, primjerice, upravne ovlasti socijalnih radnica da pokreću postupke oduzimanja djece roditeljima, da se korisnicima socijalne pomoći koji imaju neku nekretninu bez njihova znanja potajno stavljaju plombe u zemljišnim knjigama, i sl.

Valjalo bi analizirati utjecaj na incidente u Službi socijalne skrbi uzroka svojevrsne degradacije (bivše) ravnateljice jednog od najvećih centara Službe socijalne skrbi na dužnost ravnateljice doma umirovljenika, navodno zbog otužnog postupka te Službe na temelju upravnih ovlasti u udomljavanju i usvajanju malodobne djece.

Ako je isti razlog određivanja dvaju uzastopnih istražnih pritvora Ani Mariji Braim ”opasnost od počinjenja djela” izrečenog 9. ožujka 2015. godine da će ubiti socijalne radnice zbog oduzimanja dvoje malodobne djece, zašto te opasnosti nije bilo sve do 23. prosinca 2019. godine kada je izbezumljena majka lišena slobode i strpana u zatvorsku bolnicu u Zagrebu (bez presude o neubrojivosti)?

Pitanje je koliko na sve učestalije incidente u Službi socijalne skrbi utječu, primjerice, upravne ovlasti socijalnih radnica da pokreću postupke oduzimanja djece roditeljima, da se korisnicima socijalne pomoći koji imaju neku nekretninu bez njihova znanja potajno stavljaju plombe u zemljišnim knjigama, i slično

U tajnom sudskom postupku (Poslovni broj: RI-175/19 od 17. lipnja 2019. godine) Ana Maria Braim je puštena na slobodu iz Psihijatrijske bolnice u Jankomiru nakon što je Bolnica povukla prvotni zahtjev za prisilnim zadržavanjem na liječenju Ane Marije Braim.

Ta odluka koja izravno proturječi odlukama o istražnim pritvorima u kojima je Ana Maria Braim od 23. prosinca prošle godine, više se ni ne spominje.

Ne spominje li se zato jer je riječ o odluci s tajnog suđenja, ili radi toga što je u biti donijeta na korist okrivljene Ane Marije Braim?

Na sumnju o psihotorturi osobito navodi i činjenica da su sutkinje i suci na sve načine onemogućavali informiranje javnosti o sudbini Ane Marije Braim, pa čak i pokušali sprečavati informacije odlukom sutkinje Sanele Horvat o isključenju javnosti iz sudskog postupka.

Ta odluka o isključenju javnosti naknadno je ipak ukinuta presudom drugostupanjskoga Županijskog suda u Velikoj Gorici (Poslovni broj: 10-Kž-148/2020-3).

Predložio sam organizaciji B.a.B.e., kao udruženju za zaštitu ženskih ljudskih prava, da uz pomoć pravobraniteljice za invalide potaknu civilni nadzor sudskih postupaka kojima je izložena Ana Maria Braim.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

 

    •  O izgredima Ustavnog suda Sabor ''ni bu – ni mu''!
    •  Etički nazori oprečni većini kandidata za suce Ustavnog suda
    •  Posljednji slobodni novinar upisan u Sudski registar
    •  Signal novinarima da se okane iluzija o slobodi medija
    •  Banke nekontrolirano “dilaju” podacima o klijentima
    •  Treća novinareva tužba Sudu za ljudska prava
    •  Sudionici izbora su nasamareni – apstinenti imaju pravo
    •  Hoće li policija na birališta privoditi izborne apstinente?
    •  Prijavljujem Plenkovića zbog prijetnje DORH-u i USKOK-u
    •  Sudstvo i soc-skrbitelji žive od medijske šutnje

> Svi tekstovi ovog autora