autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Teologija i genocid

AUTOR: Senad Hevešević / 27.07.2021.
Senad Hevešević

Senad Hevešević

Nakon Drugog svjetskog rata teološka misao tragala je za različitim vrstama razmatranja Holokausta. Formirana je i podvrsta teologije pod nazivom teologija holokausta, iako postoje kritičari takvog koncepta. Unutar tih razmatranja neophodno je analizirati pojmove zla, nade, sudbine, Božjeg djelovanja u svijetu…

Simbolično analizirajući tematiku kroz srpanj 2021. godine, neizbježno je doći do zaključka da islamskoj teološkoj misli na našim prostorima tek predstoji teološko razmatranje genocida počinjenog nad Bošnjacima u zaštićenoj zoni Ujedinjenih naroda u Srebrenici upravo početkom srpnja 1995. godine, a za koji je osuđeno preko 50 osoba za individualnu i zapovjednu odgovornost iz vojnih i političkih vlasti Republike Srpske, a država Srbija osuđena za nesprječavanje genocida.

Dodatni naglasak na ovu temu donijela je objava visokog predstavnika Valentina Inzka koji je pri kraju mandata donio odluku o proglašenju dopuna Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

O pravnim detaljima zakonskog rješenja i načinima provedbe tih dopuna Kaznenog zakona bit će mnogo govora u skorijoj budućnosti, ali je potrebno izbjeći opasnosti ”definicionalizma” i (ne)namjernog cinizma unutar izjava proisteklih iz svakodnevnih političkih previranja te imati na umu mogućnosti teologije u širenju dobra.

O pravnim detaljima zakonskog rješenja i načinima provedbe tih dopuna Kaznenog zakona bit će mnogo govora u skorijoj budućnosti, ali je potrebno izbjeći opasnosti ”definicionalizma” i (ne)namjernog cinizma unutar izjava proisteklih iz svakodnevnih političkih previranja te imati na umu mogućnosti teologije u širenju dobra

Pitanje genocida ili Holokausta se u specijaliziranim znanstvenim razmatranjima analizira ponajprije kroz pitanje definicije samog genocida i upravo će na polju ”definicionalizma” uslijediti najsnažnije pravne i druge borbe koje će pravnim sredstvima bilo kakvu primjenu dopuna Kaznenog zakona najvjerojatnije dovesti do razine Europskog suda za ljudska prava.

U tom procesu inzistirat će se na naglasku na ”slobodi govora” i dozvoljenosti razlikovanja genocida od etničkog čišćenja, masakra, masovnog ubojstva ili nekog drugog naziva. Visoka razina preciznosti u svakom istupu, a pogotovo pravnom podnesku, bit će od ključne važnosti.

Također, logično je da su društveni radnici iz Bosne i Hercegovine i okolnih država iznimno zainteresirani, pa i pozvani, za iznošenje stavova i mišljenja o postupku visokog predstavnika, kao i o ostatku općedruštvene situacije u BiH i tu je vrlo važno ukazati na jednu opasnost.

Primjetno je da se pojedine izjave uobličuju na način koji ima na umu kratkoročnu dnevnopolitičku korist i vezane su za svakodnevne političke trzavice unutar kojih se niskom razinom diskursa na degradirajući način koriste riječi stranog porijekla (poput turcizama) da bi se, u potpunosti neprikladno, dalo komentar na ozbiljnu temu poput negiranja genocida. Upravo tu teologija može dati veliki doprinos svojom inspiracijom i savjetom.

Na samom početku spomenuo sam teologiju holokausta što je, ustvari, vrsta suočavanja s ulogom vlastite vjerske zajednice u genocidu, zatim analiza židovske misli o tome kako je uopće moguće da se Holokaust dogodi, a Bog postoji i, na kraju krajeva, razmatranje o životu u vremenu poslije Holokausta.

U svim ovim elementima promišlja se Bog, dubina ljudskog postojanja, analizira se karakter ljudskih bića i pokušava se pronaći način za zdravije gledanje u budućnost.

Sve navedeno zahtijeva preciznost u izražavanju i iznimno poštovanje prema svetosti ljudskoga života, a upravo to teološka misao, kao misao koja se ogleda u Dragome Bogu, traži od nas. Teološka misao tu može biti veliko nadahnuće, smjerokaz i savjet, daleko iznad pravne i političke sfere.

Koliko je to moguće i kakva će biti uloga teološke misli pravoslavlja, islama i katoličanstva na ovom prostoru gdje smo tako blizu jedni drugima, vidjet ćemo.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

     Katar kao pozornica dijaloga
     Islamski centar kao mjesto susreta
     Treba li vjerskoj instituciji Bog?
     Zašto, ipak, ideal Europe?
     Žrtvovanje kulture sebičnosti
     Što nam je činiti da bismo razgovarali tijekom dijaloga?
     Osnovno o Ramazanu - U sjeni Božje riječi
     Plemena tumačenja i sigurnosti
     Misija prosvjetljivanja ''čaršijskog'' uma
     O mjerema u pandemiji možemo razgovarati, ali ne bez znanja

> Svi tekstovi ovog autora
  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • prometej

  • povratak adolfa pilsela

  • u što vijerujemo

  • fraktura 1

  • fraktura 2

  • fraktura 3

  • superknjizara

  • vbz drago

  • vbz 1

  • vbz 2

  • vbz 3

  • vbz 4

  • ljevak 1

  • ljevak 2

  • ljevak 3

  • ljevak 4

  • ljevak 5

  • ljevak 6

  • oceanmore 1

  • oceanmore 2

  • petrineknjige 1

  • petrineknjige 2

  • petrineknjige 3

  • srednja europa 1

  • srednja europa 2

  • planetopija 1

  • planetopija 2

  • ks 1

  • ks 2

  • ks 3

  • ks 4

  • meandar 1

  • meandar 2

  • meandar 3

  • biblija