novinarstvo s potpisom
Ovih dana mi se iz Bostona javljaju bivše kolege iz Centra za proučavanje globalnog kršćanstva na Teološkom fakultetu Gordon Conwell. Godinama sam bio njihov suradnik pa se zanimaju kada me mogu ponovno angažirati na nekim konkretnim projektima u istraživanju statusa i dinamike globalnog kršćanstva, posebice u kontekstu teološkog liberalizma i prateće ga sekularizacije u kršćanstvu u Europi.
Gordon Conwell smatra se jednim od najpriznatijih i najprepoznatljivih visokih teoloških učilišta na svijetu. Ima vodeću ulogu u Boston Theological Institutu (BTI), najvećem konzorcijumu teoloških fakulteta, u kojemu sudjeluje osam postdiplomskih studija.
Među njima uz Gordon Conwell ugledno mjesto zauzimaju sveučilišno razvikani nadkonfesionalni i teološki uveliko liberalni Harvard Divinity School, ali i konzervativni pravoslavni Holy Cross Theological Seminary, da navedem samo dvije škole kao ilustraciju teološke i eklezijalne raznorodnosti koja je uz sve povremene tenzije ipak prepoznatljiva po plodonosnoj akademskoj i pedagoškoj suradnji.
S kolegama iz Bostona smo se ovih dana osvrnuli i na naše kooperativne projekte s Pew Research Centra, poznatim američkim think-tank istraživačkim centrom u Washingtonu koji se, poput našeg Centra na Gordon Conwellu, uz proučavanje religijskih realnosti znanstveno odgovorno bavi i širokom lepezom društvenih pitanja, ispitivanjem javnog mnijenja i proučavanjem demografskih trendova koji oblikuju Sjedinjene Američke Države, ali i globalna kretanja.
U tom kontekstu valja podsjetiti na rezultate nekih elementarnih analiza i navesti statističke podatke koji su na njima utemeljeni, a značajni su za razumijevanje statusa globalnog kršćanstva i prepoznavanje trendova koji će oblikovati donekle (ne)predvidljivu budućnost.
Godine 2010. kršćanstvo je bilo uvjerljivo najveća svjetska religija s otprilike 2,2 milijarde pripadnika, što je predstavljalo otprilike jednu trećinu (31 posto) ukupne svjetske populacije od 6,9 milijardi stanovnika. Islam je bio drugi po brojnosti s oko 1,6 milijardi pripadnika odnosno 23 % globalne populacije.
Treba naglasiti da religijska slika svijeta ovisi o demografskim kretanjima te da svako predviđanje budućnosti ovisi o demografskim trendovima.
U našim istraživanjima od 2010. godine predvidjeli smo da će se, pod pretpostavkom da nema značajnijih promjena demografskih trendova, islam sredinom stoljeća izjednačiti s kršćanstvom. Očekivani rast svjetske populacije u razdoblju od 2010. do 2050. godine bio je do 9,3 milijarde ljudi, što je povećanje od 35 %.
U istom vremenskom razmaku broj muslimana će narasti za 73 %. Treba naglasiti da su, komparativno gledano, muslimani mlađa populacija s visokim postotkom stope plodnosti (fertility rates). U isto vrijeme imamo i nešto sporiji porast kršćana od otprilike 35 % što je i očekivani generalni porast svjetske populacije.
Stopa plodnosti ili stopa fertiliteta označava koeficijent koji pokazuje broj rođene djece po ženi u plodnom razdoblju života. Pretpostavlja se da je stopa fertiliteta između 2,10 i 2,15 nužna za razinu koja osigurava zamjenu generacija. (Navedimo kao primjer da je u Hrvatskoj stopa plodnosti 2009. godine iznosila 1,49).
Kao rezultat projekcija do kojih dolazi Pew Research Center, do 2050. godine prvi će se put u povijesti skoro izjednačiti broj muslimana (2,8 milijardi ili 30 % populacije) s brojem kršćana (2,9 milijardi ili 31 %).
Što se u međuvremenu događa s drugim velikim religijama svijeta? Izuzmemo li budiste, očekuje se veći ili manji rast kod svih glavnih religijskih grupacija. Očekuje se da će budistička populacija ostati uglavnom stabilnom zbog niskih stopa fertiliteta i populacije koja je sve starija u zemljama kao što su Kina, Tajland i Japan.
Predviđa se da će hinduistička populacija narasti za 34 %, od jedne milijarde do skoro 1,4 milijarde, što znači da drži korak s općim porastom stanovnika. Židovi, najmanja vjerska grupacija za koju su načinjene posebne projekcije, do 2050. godine porast će oko 16 %, od nešto ispod 14 milijuna 2010. godine do 16,1 milijuna židovske populacije u svijetu.
Ne smijemo izgubiti iz vida dekristijanizaciju zapadnog svijeta i porast broja onih koji se izjašnjavaju kao ateisti ili agnostici. U nekim zemljama, primjerice, Sjedinjenim Američkim Državama i Francuskoj, u značajnom je porastu broj onih koji ne pripadaju nijednoj organiziranoj religiji odnosno vjerskoj zajednici.
U SAD-u je 2010. godine više od tri četvrtine stanovnika prakticiralo kršćansku vjeru, a predviđanja govore da će do 2050. to biti svedeno na dvije trećine populacije. Istovremeno će judaizam prestati biti najveća nekršćanska religija u Americi jer će ih preteći pripadnici islama.
U Europi će muslimani predstavljati 10 % sveukupne populacije. Indija će zadržati hinduističku većinu dok će istovremeno preteći Indoneziju kao zemlja s najvećom muslimanskom populacijom u svijetu. Čak 40 posto svih kršćana živjet će u Africi, južno od Sahare.
Možemo zaključiti da se religijski profil svijeta mijenja proporcionalno stopi fertiliteta i brojnosti mlađe populacije. Mijenja se i promjenom vjerske pripadnosti, posebno u područjima intenzivne evangelizacije kao što pokazuje primjer nekih afričkih zemalja južno od Sahare.
U desetljećima koja dolaze kršćani će ostati najveća religijska grupacija u svijetu iako će se zbog porasta muslimana njihov broj skoro izjednačiti s brojem kršćana, a po mišljenju nekih čak će ih i preteći.
To su neki globalni religijski trendovi i nove demografske projekcije koje nam donose Pew Research Center i Centar za istraživanja globalnog kršćanstva na Gordon Conwellu. Oba centra naglašavaju kako njihove projekcije uzimaju u obzir realnu veličinu, dobne razlike, stope fertiliteta i mortaliteta, međunarodne migracije i obrasce obraćenja odnosno promjene deklarirane vjerske pripadnosti.
MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.