novinarstvo s potpisom
Ulice Tbilisija pretvorile su se u arenu gdje se težnje mlade generacije sudaraju s mehanizmima ukorijenjenog autoritarizma. Nedavni prosvjedi u Gruziji, potaknuti pokušajem vlade da nametne takozvani “ruski zakon” o stranim agentima, praćeni izbornim nepravilnostima, zamrzavanjem pregovora s EU-om i lovom na vještice unutar civilnog društva, nisu tek regionalni nemiri; oni su poziv mladima diljem svijeta, svjedočanstvo trajne borbe za istinsku demokraciju protiv oligarhijskog despotizma.
Nakon usvajanja zakona o “stranim agentima”, Gruzija je zapala u vertigo političkih previranja. Prvo, izborni procesi bili su obilježeni nepravilnostima i optužbama za prijevaru. Drugo, odluka vlade da suspendira pregovore o pristupanju Europskoj uniji do 2028. izazvala je val nezadovoljstva među građanima. Ova odluka, suprotna težnjama većine Gruzijaca za europskom integracijom, percipirana je kao izdaja nacionalnih interesa i okretanje leđa demokratskim vrijednostima.
Ovi potezi vlasti rezultirali su masovnim prosvjedima diljem zemlje. Mladi su izašli na ulice zahtijevajući povratak na put europskih integracija i poštivanje demokratskih normi. Reakcija vlasti bila je represivna; policija je koristila suzavac i vodene topove protiv prosvjednika, što je dodatno eskaliralo napetosti. Ali povijest nas uči da je svaka vlast koja se suprotstavila studentima na kraju pala.
Predloženi zakon želi označiti svaku organizaciju koja prima više od 20 % sredstava iz inozemstva kao “stranog agenta,” i to je prepisano iz priručnika autoritarnih režima. Njegova je namjera jasna: ugušiti neslaganje, ušutkati medije i stegnuti omču oko vrata civilnog društva.
Takve pravne manipulacije simboliziraju širi trend u kojem neoliberalni autoritarizam glumi demokratsku vladavinu, dok istodobno narušava same temelje slobode.
Uvođenjem takvih oznaka država nastoji delegitimirati i izolirati glasove oporbe stvarajući efekt zastrašivanja koji odvraća građansku angažiranost i aktivizam te stigmatizira organizacije civilnog društva koje se bave projektima vezanim uz vladavinu prava, demokratske vrijednosti i ljudska prava. Ovo nije zakon kao instrument pravde, već oružje represije, a kako smo već vidjeli, i izobličenje koje izopačuje samu bit pravnih okvira dizajniranih za zaštitu individualnih sloboda.
Ipak, upravo u ovom sumornom okruženju mladi Gruzije ustali su, utjelovljujući duh nalik prošlim borbama protiv tiranije. Pazite, njihov otpor ne proizlazi iz apstraktnih ideala slobode, već iz dubokog prepoznavanja da se njihova budućnost mijenja u zadimljenim prostorijama moći.
Oni razumiju, možda jasnije od svojih starijih, ili osobito mladih sa Zapada, da demokracija nije dar koji se daje, već pravo koje se mora izboriti iz ruku onih koji bi ga uskraćivali. Za mlade diljem svijeta gruzijski prosvjedi snažan su podsjetnik da je borba za demokraciju trajna i univerzalna.
Da budemo jasni, ovdje nema zločina, nema kaznenog djela za procesuiranje. Ovi ljudi nisu iza rešetaka zato što su prekršili zakon; tamo su zato što su se usudili braniti demokraciju. Njihov čin, daleko od toga da bude kriminalan, legitimno je ostvarenje univerzalnog prava — prava koje nadilazi i poništava svaku pomisao o krivnji.
Kada zakoni postanu instrumenti represije, usmjereni na ograničavanje naših sloboda i ušutkavanje otpora, tada ne postaje samo pravo nego i dužnost ustati protiv njih. Suprotstaviti se takvim zakonima nije prkos; to je sama bit pravde.
Ovi mladi ljudi pokazali su nepokolebljivu predanost demokraciji, slobodi izražavanja i civilnom društvu principima koji čine temelj europskog identiteta. U vremenu kada politička apatija i razočaranje često prevladavaju među mladima, gruzijski primjer snažan je podsjetnik na moć građanskog aktivizma. Njihova mobilizacija naglašava važnost budnosti u očuvanju građanskih prava. Štoviše, prihvaćanje europske integracije mladih Gruzije kao put prema otvorenijem i pravednijem društvu naglašava univerzalnu privlačnost europskih vrijednosti.
Solidarnost, otpornost i odlučnost koje pokazuju mladi Gruzije nude uvjerljivu priču o osnaživanju. Njihovo iskustvo ilustrira da je značajna promjena dostižna kroz kolektivno djelovanje, čak i suočeni s velikim izazovima.
Za mlade na Zapadu ovo je poziv da se ponovno uključe u demokratski proces, naravno na izborima, i da se zalažu za svoja uvjerenja i prepoznaju utjecaj koji mogu imati u očuvanju vrijednosti koje definiraju Europu.
Mora biti jasno da se oni ne suprotstavljaju samo jednom zakonu; izazivaju sustavno urušavanje demokratskog života, borbu koja odjekuje daleko izvan njihovih nacionalnih granica.
Događaji u Gruziji su konfrontacije između snaga demokratske emancipacije i autoritarizma. Hrabrost i odlučnost koje pokazuju mladi Gruzije osvjetljavaju put naprijed, inspirirajući njihove vršnjake širom svijeta da prepoznaju kako obrana demokracije zahtijeva budnost, solidarnost i, iznad svega, djelovanje. Svjedočeći njihovoj borbi, prisjećamo se riječi Martina Luthera Kinga: “Moralni luk svemira savija se na laktu pravde”.
MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.