Američki Dan neovisnosti kao Festival slobode

Danas je famozni Fourth of July (4. srpnja), najveći američki praznik koji svi domoljubni Amerikanci već skoro četvrt tisućljeća slave kao rođendan svoje domovine.

Posvuda se održavaju veličanstvene parade, koncerti, neopisivi vatrometi, ali i pucnjava topovima. Javna čitanja ključnog dokumenta Deklaracije neovisnosti i prigodne recitale na današnji nedjeljni dan prate i posebna bogoslužja s propovijedima u kojima je naglasak na širem i duhovnijem značenju riječi sloboda.

Zanimljiv je djelomični background festivalskog pristupa proslavi Dana neovisnosti.

U predrevolucionarno vrijeme američki kolonisti su svake godine održavali velike proslave rođendana (engleskog) kralja. Ta su slavlja obavezno išla uz zvonjavu, vatromete, procesije i javne skupove s prigodnim govorima uglednih građana.

Usput spomenimo kao kuriozitet kako su u kontrastu s ranijom praksom u ljeto one presudne godine (1776.) proslavili Dan neovisnosti podrugljivim prikazima pogreba kralja Georgea III. te tako snažnije simbolički najavili kraj monarhističke vladavine Amerikom i trijumf slobode.

Declaration of Independence (Deklaracija neovisnosti) je dokument datiran i potpisan 4. srpnja 1776. u Philadelphiji. Izblijedjeli original se može vidjeti u Nacionalnom arhivu u Washingtonu gdje se čuva pod posebnim staklom u rotundi Komore slobode (Chambers of Freedom).

Declaration of Independence (Deklaracija neovisnosti) je dokument datiran i potpisan 4. srpnja 1776. u Philadelphiji. Izblijedjeli original se može vidjeti u Nacionalnom arhivu u Washingtonu gdje se čuva pod posebnim staklom u rotundi Komore slobode (Chambers of Freedom)

Predrevolucionarnu Ameriku obilježavaju sukobi francuskih i britanskih interesa koji su kulminirali u Sedmogodišnjem ratu (1756.-1763.) koji je završio potpisanim mirom u Parizu i pobjedom Velike Britanije.

Kolonije koje više nisu ugrožavali Indijanci (potisnuti na zapad) niti Francuzi sada postaju sve neovisnije i od matične zemlje. Velika Britanija međutim pokušava usporiti njihov ekonomski rast različitim fiskalnim i restriktivnim mjerama.

To dovodi do snažnog otpora kolonista pa i do organizirane pobune 1773. godine kada britanska vlada daje monopol istočnoindijskoj kompaniji na uvoz čaja. Vjerojatno ste čuli za razvikanu Bostonsku čajanku kada su američki kolonisti iz bunta pobacali čaj s britanskog broda.

U traženju sustavnog rješenja kolonije su sazvale Kontinentalni kongres 1774. godine, a uskoro zatim bile su primorane da povedu rat za neovisnost.

Kada su u travnju 1775. izbile prve bitke u takozvanom Revolucionarnom ratu još se nije nazirala dovoljna opredijeljenost za potpunu neovisnost od Velike Britanije. Mnogi su se kolonisti nadali da će kombinacijom pritisaka i pregovora ipak prisiliti kraljevsku vlast u Londonu na razumne kompromise.

No želja za slobodom od krutih Britanaca je opravdano bila sve prisutnija i jača. Revolucionarne ideje su se širile brzo a najbolji izraz su našle u silno popularnoj knjižici ”Common Sense” (”Zdrav razum”) koju je početkom 1776. objavio Thomas Paine (1737.-1809.).

Paine je bio britanski novinar, filozof i politički aktivist koji je pod utjecajem Benjamina Franklina migrirao u britansko-američke kolonije baš u pravo vrijeme da može sudjelovati u američkoj revoluciji.

Njegov ”Zdrav razum” objavljen je u Philadelphiji početkom siječnja 1776. godine i mudro anonimno potpisan ”od Engleza”. Tiskan je u rekordnim nakladama.

Već u prva tri mjeseca 100.000 primjeraka je distribuirano na dva milijuna stanovnika u svih trinaest kolonija. Tijekom američke revolucije prodano je ukupno oko 500.000 primjeraka.

Povjesničari tvrde da vjerojatno nije bilo pobunjenika koji nisu osobno pročitali (ili slušali dok se na glas čitalo) Paineov snažan apel u prilog borbe za slobodu.

Utjecaj je bio enorman te se zbog toga smatra da Thomas Paine zaslužuje naslov Otac američke revolucije. John Adams je ustvrdio: ”Bez pera autora ”Zdravog razuma”, mač Washingtona bi uzalud bio podignut”.

Kada je postalo jasno da su inicijative Kontinentalnog kongresa i mnogostruki napori da se postigne sporazum s britanskom vladom uzaludni imenovan je odbor za sastavljanje Deklaracije o neovisnosti. Pisanje osnovnog teksta povjereno je po genijalnosti prepoznatljivom Thomasu Jeffersonu zbog njegove ”izuzetne lakoće izraza”.

Posvuda se održavaju veličanstvene parade, koncerti, neopisivi vatrometi, ali i pucnjava topovima. Javna čitanja ključnog dokumenta Deklaracije neovisnosti i prigodne recitale na današnji nedjeljni dan prate i posebna bogoslužja s propovijedima u kojima je naglasak na širem i duhovnijem značenju riječi sloboda

Glasanje je održano kasno poslijepodne 4. srpnja. Od 13 kolonija devet je glasalo za, dvije protiv, a jedna je bila suzdržana. Odmah je slijedilo i potpisivanje Deklaracije.

John Hancock, predsjednik Kontinentalnog kongresa, službeno je prvi potpisao velikim i lijepo ispisanim slovima kako bi, prema riječima samog Hancocka, ”kralj George mogao čitati i bez naočala”.

Sve se to događalo u Philadelphiji čiji je prekrasan trg imenovan Independence Square po tome što je na njemu prvi put javno pročitana Deklaracija neovisnosti.

Zaključimo ovo naše pridruživanje današnjoj američkoj proslavi neovisnosti klasičnim i najčešće citiranim ulomkom iz Deklaracije neovisnosti:

”Mi držimo ove istine samorazumljivim (self-evident): svi su ljudi stvoreni jednakima i obdareni od svojeg Tvorca određenim neotuđivim pravima, među kojima su život, sloboda i potraga za srećom. Radi očuvanja tih prava vlast se uspostavlja među ljudima, što izvodi svoje pravedne ovlasti iz suglasnosti onih kojima vlada, a kad god bilo koji oblik vlasti postane razoran za te ciljeve, tada je pravo građana izmijeniti je ili napustiti i uspostaviti novu vlast, što će se temeljiti na tim načelima i ustrojiti svoje ovlasti u takvom obliku kakav im izgleda najprikladnijim za ozbiljenje njihove sigurnosti i sreće”.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, PREKO PAYPAL-A, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

    •  Stogodišnji Jimmy Carter – najuspješniji bivši predsjednik
    •  Pola stoljeća Lausanskog pokreta za evangelizaciju svijeta
    •  Pismenost je preduvjet napretka na svim područjima života
    •  Gospa na nebo uznesena ''dušom i tijelom''? Plod mašte
    •  Privlačnost ersatzreligije koja se zove nogomet
    •  Trump je 34 puta kriv, a mnogi Amerikanci još uvijek naivni
    •  Medalja slobode isusovcu i evanđeoskoj političarki
    •  Cvjetnica – spomen na Isusov mesijanski ulazak u Jeruzalem
    •  Religijska slika svijeta se mijenja
    •  Diana Budisavljević: najbolji ljudi u najgorim vremenima

> Svi tekstovi ovog autora