Banke nekontrolirano “dilaju” podacima o klijentima

Vijeće EU  je 30. svibnja 2024. godine usvojilo paket novih pravila protiv pranja novca.

Usporedno mi je kao registriranom slobodnom novinaru – freelanceru (Sudski registar MBS: 80226256) dostavljen obrazac Zagrebačke banke prema kojemu “po Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma i ostalih regulativa podatke (o meni kao klijentu) Banka mora redovito provjeravati i ažurirati”, te prosljeđivati dalje (pitanje je kome sve).

Slijedi i prijetnja Zagrebačke banke: “Ako nam popunjeni obrazac ne dostavite na vrijeme, moguće je da će doći do ograničenja Vašeg poslovanja s nama (nemogućnost raspolaganja sredstvima na računu, otkazivanje postojećih i nemogućnost ugovaranja novih usluga…)”.

Pitam se, s obzirom na to da u Zagrebačkoj banci godinama imam otvorena četiri računa, tekući, poslovni, multivalutni (prije devizni) i napokon tzv. “zaštićeni račun”, s kojega ili kojih sve računa Zagrebačka banka “prikuplja i ažurira” podatke i prosljeđuje ih bez mojeg znanja dalje, ili to nekontrolirano radi sa svih tih računa, dakako, opravdavajući to “borbom protiv pranja novca”.

Pojednostavljeno, navodno radi borbe protiv pranja novca poslovne banke u Republici Hrvatskoj prikupljaju (obvezne?) podatke o klijentima na osnovi (starih i novih) pravila EU, ali i ranijih možda već i zastarjelih nacionalnih zakona i “i ostalih regulativa” (ma što “ostale regulative” značile).

Osobno dugogodišnje novinarsko iskustvo: čim se netko kao u ovom slučaju Zagrebačka banka poziva na “ostalu regulativu” izbjegavajući precizirati točno koju, utemeljeno je sumnjati da se radi o “muljaži”.

Utemeljena je sumnja da u ovom slučaju Zagrebačka banka “prikuplja i ažurira” podatke o svojim klijentima koji stvarno nisu izravno u funkciji suzbijanja pranja novca, zloupotrebljavajući i izigravajući propise i pravila o borbi protiv pranja novca i financiranja terorizma.

Podaci se prikupljaju o klijentima hrvatskih banki, primjerice, i na temelju međudržavnih bilateralnih sporazuma koje je Republika Hrvatska kao međunarodno podređena zemlja – dužnik zaključivala, primjerice sa SAD-om u cilju provedbe zakona SAD-a o dostavljanju podataka američkim poreznim vlastima (FATCA Foreign Account Tax Compliance Act) ne poštujući načela, pravila ni propise o bankarskim tajnama i zaštiti osobnih podataka klijenta poslovnih banki u Hrvatskoj.

O tome da je Republika Hrvatska bankrotirana država objavio sam na ovom portalu ranije tekst “Bankrot Republike Hrvatske” (pogledati Autograf 29. siječnja 2016.).

Da podsjetim, i prema međunarodnim vjerovničko-dužničkim načelima i pravilima cjelokupna imovina dužnika koji ne može plaćati obveze u rokovima njihova dospijeća pripada vjerovnicima, u ovom konkretnom slučaju međunarodnim financijskim institucijama i najbogatijim zemljama – vjerovnicima prezadužene Republike Hrvatske.

A to znači da prezadužena zemlja nije gospodarski ni financijski suverena, što se najbolje vidi po 30-godišnjoj stagnaciji gospodarskog razvoja Republike Hrvatske.

Zabluda je da “države ne mogu u bankrot” jer ih pravno nije moguće likvidirati i brisati iz registra slično kao i tvrtke.

Na prezaduženim državama se provode tzv. puzajući postupci bankrota, prvo postupnim ograničenjima, a potom i trajnom suspenzijom financijskog i ekonomskog suvereniteta kada države dužnici moraju bezuvjetno pristajati na zahtjeve država vjerovnica i međunarodnih financijskih institucija (primjerice, MMF-a, Svjetske banke i sl).

Znatnim dijelom je svoj ekonomski i financijski nacionalni suverenitet Republika Hrvatska u bankrotu već prenijela na međunarodne asocijacije u koje se učlanila.

A kada je riječ o “dilanju” podacima o klijentima banka u Republici Hrvatskoj, utemeljeno je pretpostaviti i da posredstvom stranih vlasnika poslovnih banaka u Hrvatskoj nekontrolirano u svijet “cure” i ostale informacije o klijentima koje nisu propisane propisima o suzbijanju pranja novca.

Valja napomenuti da pod izgovorom “borbe protiv pranja novca” i većina ostalih poslovnih banka u Republici Hrvatskoj, a ne samo Zagrebačka banka, “prikupljaju i ažuriraju” podatke o svojim klijentima i praktično nekontrolirano ih dostavljaju dalje.

Prema priopćenju Vijeća EU, međutim, nova Agencija u Frankfurtu (s brojnim osobljem) usklađivat će (nova) pravila protiv pranja novca i koordinirati rad nacionalnih tijela po prvi put u cijeloj EU.

Nameće se pitanje hoće li nova EU Agencija sa sjedištem u Frankfurtu usklađivati (nova EU) pravila protiv pranja novca i koordinirati rad nacionalnih tijela “po prvi put u cijeloj EU”, uključivo i u Republici Hrvatskoj, primjerice, osobito u Zagrebačkoj banci ali i svim ostalim komercijalnim bankama koje zloupotrebljavaju pravila protiv pranja novca i nekontrolirano “prikupljaju i ažuriraju”, te “dilaju” s informacijama i podacima o “svojim” klijentima?

Ovo se pitanje nameće jer EU pokazuje sve veću hrabrost u suprotstavljanju, primjerice, američkim prijetnjama sankcijama zbog odbijanja nekontroliranog dostavljanja financijskih podataka američkim vlastima.

Tako je EU unatoč prijetnjama sankcijama štiteći osobne podatke svojih građana ograničila “razmjenu” financijskih podataka sa SAD.

Na to su SAD prijetile “uvođenjem mjera ekonomskog kažnjavanja” prema nizu država, koje su se drznule stati na put američkom nadzoru financijskih podataka o građanima EU.

Prijetile su SAD ekonomskim sankcijama Europskoj uniji (kao cjelini) i pojedinim njenim državama izdvojeno, poput Austrije, Italije, Češke, Španjolske, Velike Britanije, dakle zemljama tradicionalnim saveznicama SAD.

Zbog dosta energičnog suprotstavljanja EU u SAD je došlo ipak do promjena politike, nakon što se postavilo pitanje: kamo će sve to u budućnosti odvesti američku politiku i protiv koga će sve uvoditi sankcije ako joj i tradicionalne saveznice i cijeli svijet okrene leđa?

U Republici Hrvatskoj, zasad se prema “Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma i ostaloj regulativi” nesmetano i nekontrolirano u bankama “prikupljaju i ažuriraju” podaci o klijentima i prosljeđuju dalje, primjerice Foreign Account Tax Compliance Act u Americi.

No, i u “sektoru” pranja novca i financiranja terorizma se usporedno unapređuju aktivnosti i djelatnosti, čini se “manje administrativno a više funkcionalno i učinkovito” nego što je to (i najnovijim EU pravilima).

Ubrzava se tako “vrtuljak” u kojemu su “perači i pralje” novca barem korak ispred “novih agencija EU i nacionalnih tijela” u primjeni paketa novih pravila protiv pranja novca i financiranja terorizma, unatoč sve većem broju činovnika u “agencijama i nacionalnim tijelima” zaduženih za zatvaranje “rupa za prevarante”.

A i kako “perači i pralje novca” ne bi bili korak ispred kada se pranjem novca “na veliko” i financiranjem terorizma bave nerijetko banke i pojedina tijela državnih vlasti, naravno potajno.

Kada se sve to promatra čini se da se “perači i pralje” novca i činovnici sve novijih agencija i nacionalnih tijela za borbu protiv pranja novca konvergiraju (razvojem svojih sustava približavaju jedni drugima). Jedni konvergencijom dobivaju usporavanje “zatvaranja rupa za prevarante”, a suprotna strana veći utjecaj i više jako važnih novih agencija i činovnika.

Svojedobno se u Hrvatskoj platni promet mogao obavljati posredstvom samo jedne institucije. Do šezdesetih godina ta institucija s monopolom na obavljanje platnog prometa djelovala je kao specijalizirana služba unutar središnje banke, tada Narodne banke Hrvatske. A onda je izdvojena iz NBH i utemeljena kao samostalna Služba državnog knjigovodstva.

Potom je 1993. godine umjesto SDK utemeljen Zavod za platni promet (ZAP) te od siječnja 2002. godine Fina (osnivanjem Fine formalno su banke preuzele obavljanje poslova platnog prometa, te središnja banka – Hrvatska narodna banka – sustav kliringa za velika plaćanja).

Spominjem “povijest” centraliziranog sustava platnog prometa, jer bi vraćanje tom modelu prilagođenom digitaliziranom platnom prometu funkcionalno bila zapravo najjeftinija i najučinkovitija “borba protiv pranja novca”, kontrolom i praćenjem kolanja novca. 

Projekt Državne riznice ni nakon više od 31 godine implementiranja nije u potpunosti dovršen, a državna i komercijalna revizija ne mogu nadomjestiti učinkovitu financijsku kontrolu koja se provodila u okviru “komunističkog” centraliziranog sustava kontrole platnog prometa. To će još manje moći interne revizije u većim tvrtkama.

S obzirom na to da poslovne banke u Hrvatskoj 2003. godine, kada je započelo ostvarivanje reforme platnog prometa u Hrvatskoj, nisu bile osposobljene za preuzimanje poslova platnog prometa, gotovo sve su, uključivo i dvije najveće – Zagrebačku banku i PBZ, zaključile ugovor s Finom da za njihov račun i nadalje obavlja poslove platnog prometa.

I tako smo neuspjelom reformom platnog prometa došli do današnje “liberalizacije” bankarskih “dilanja” s podacima o klijentima u Hrvatskoj, i sve brojnijeg osoblja novih agencija za “usklađivanje pravila protiv pranja novca i koordinacije rada nacionalnih tijela po prvi put u cijeloj EU”.

 

 

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Etički nazori oprečni većini kandidata za suce Ustavnog suda
    •  Posljednji slobodni novinar upisan u Sudski registar
    •  Signal novinarima da se okane iluzija o slobodi medija
    •  Treća novinareva tužba Sudu za ljudska prava
    •  Sudionici izbora su nasamareni – apstinenti imaju pravo
    •  Hoće li policija na birališta privoditi izborne apstinente?
    •  Prijavljujem Plenkovića zbog prijetnje DORH-u i USKOK-u
    •  Sudstvo i soc-skrbitelji žive od medijske šutnje
    •  Urušavanje koruptivnog sustava vlasti u pravosuđu
    •  Mediji u koruptivnoj mreži vlasti

> Svi tekstovi ovog autora