novinarstvo s potpisom
Razgovarala: Marijana Matković
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova EU Branko Grčić u petak je na briselskom aerodromu čekao povratni let za Hrvatsku pa smo ga ”zaskočili” i intervjuirali za autograf.. Vraćao se nakon razgovora s europskim povjerenikom za regionalni razvoj Johannesom Hahnom, na kojemu se dogovaralo o proceduri povezanoj s povlačenjem sredstava iz europskih fondova. Hrvatska, naime, još nije predala dokumente potrebne za povlačenje sredstava iz europskih fondova nakon 1. siječnja, no Grčić uvjerava da s tim neće biti problema. Kaže kako je to potvrđeno i u razgovoru s povjerenikom, odnosno kako EK prihvaća činjenicu da je Vlada u protekle dvije godine morala pripremiti dvostruki posao – pripremiti se za drugu polovicu 2013., a onda i za razdoblje od početka 2014. do 2020. godine.
Potpredsjednika Vlade pitali smo za komentar o novim kritikama Vladine gospodarske politike, koje je u petak uputilo vodstvo Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) nakon zajedničke sjednice Izvršnog odbora i Savjeta, s koje je javnosti poslana poruka o ”dubokoj zabrinutosti ozbiljnošću situacije i trendovima koji nedvosmisleno ukazuju na daljnje pogoršanje svih ekonomskih parametara kao i na daljnje urušavanje hrvatskog gospodarstva”. U HUP-u su se dotaknuli snižavanja kreditnog rejtinga, koji je sve dalje od investicijskoga, novog rasta broja nezaposlenih, deficita državnog proračuna, koji je izašao iz okvira EU-ove regulative, te nastavka rasta državne potrošnje i transfera iz privatnoga u javni sektor. Upozoravaju kako je Vladin fokus i dalje na prihodovnoj strani proračuna i planovima za uvođenje poreznih mjera kojima će se dodatno opteretiti građani, što će negativno utjecati na gospodarstvo. Grčić kritike uvijek dočeka spreman. I kao i dosad, odmah se dao na utvrđivanje stvarne odgovornosti za to što ne osjećamo pomake prema naprijed, za što, tvrdi, ne može biti kriva samo Vlada.
Tko onda jest kriv?
Nisam vidio ocjene poslodavaca, no mogu odgovoriti: država ne može napraviti ništa bez njih i njihovih aktivnosti, investicija i projekata, bez njih ne možemo riješiti sve probleme. Stoga očekujemo najprije njihov doprinos. Poduzetnici bi se trebali okrenuti sami sebi i vidjeti što mogu učiniti da u ovoj situaciji pokrenu aktivnosti, a ne da su samo okrenuti prema državi. Neka daju odgovor na pitanje zašto su reducirali svoje aktivnosti i do 40 posto u odnosu na početak krize, iako smo u međuvremenu učinili neke korake da se rastereti gospodarstvo, od poreznih do nekih drugih mjera. Dakle, očekujem najprije njihov doprinos, tek onda kritike.
Zašto mislite da tog doprinosa nema? Krivi su poslodavci?
Ne, nisam to htio reći, nego samo to da sigurno nije kriva samo država, ili Vlada. Puno je razloga koji determiniraju tržište danas i investicijsku odluku, od financijskog i bankarskog sektora, nesigurnosti u okruženju, do sporog oporavka tržišta. Mnogo toga determinira tu odluku, treba biti objektivan u ocjeni stanja – nije u pitanju samo ono što čini ili može učiniti Vlada. Država u investicijama sudjeluje s otprilike 20 milijardi kuna, privatni sektor s 50, pa je jasno od koga se očekuje veći doprinos u rješavanju teškog gospodarskog stanja. Dok privatni sektor ne profunkcionira, nećemo riješiti probleme. No mi radimo, rekao bih da postoje konkretni pokazatelji da se nešto radi u korist gospodarstva i da se u poslovnoj klimi nešto mijenja u Hrvatskoj. Intenzivno radimo na tim mjerama. Nije odlučujuća samo porezna politika, ali – kad ste to već istaknuli – po poreznoj politici Hrvatska još i dobro stoji u odnosu na mnoge druge zemlje.
Bolje nam je nego što nam se čini?
Mislim na poreznu politiku. To su činjenice, pogledajte ljestvicu Doing businessa, to se može iščitati. Postoje i drugi parametri na kojima se intenzivno radi, no to je proces, stvari se ne mogu promijeniti preko noći.
Poslodavci, očito, time nisu dokraja zadovoljni. Štoviše, vrlo su ljuti i zbog novog Prijedloga zakona o radu, u kojemu Vlada, tvrde, nije otklonila neke bitne kočnice povećanju konkurentnosti i stvaranju poticajnijeg okruženja za poslovanje. Kažu da se propušta prilika za znatnije i hrabrije izmjene koje bi otvorile put lakšemu i fleksibilnijem poslovanju te većem zapošljavanju, zakon ostaje kompliciran i skup u provedbi…
Ne slažem se. Napravili smo još jednu stepenicu u fleksibilizaciji radnih odnosa, koja je odraz vremena u kojem živimo i odnosa sindikata, poslodavaca i države. To je nešto što u ovom trenutku može proći kao jedna od faza u procesu fleksibilizacije. Ne možemo nastupati jednostrano, bez sagledavanja objektivnih okolnosti i zanemarivanja tripartitnog odnosa. Ne možete te stvari gledati tako da imate maksimalističke zahtjeve i polaziti samo od sebe.
Nedavno ste bili u Londonu, predstaviti projekte za koje želimo privući strane investitore. Ima li povratnih informacija?
London nije jedina destinacija. Mi smo do sada imali relativno mali interes s britanskog tržišta pa smo htjeli promovirati Hrvatsku i promjene koje se događaju. Interes je bio velik, posebno za monetizaciju autocesta, neke turističke projekte i neke u energetici i nadam se da će britanski investitori sudjelovati u tim projektima.
Koji su to konkretni projekti Britanaca?
Oni su prisutni na našem tržištu, preko svojih odvjetničkih ureda, agencija, istražuju tržište i vjerujem da će se interes pokazati.
Svi nas istražuju i gledaju što se događa, ali investicija nema.
Kriza se nije dogodila samo u Hrvatskoj i ne događa se samo na našem području. Mislim da svi investitori sada kroz dvostruke naočale promatraju svaku priliku za ulaganje i tako donose odluke. Takvo je vrijeme.
Čini mi se da je jedina mogućnost da se neki investicijski ciklus ipak pokrene povlačenje sredstava iz europskih fondova, a ni za to, izgleda, nismo spremni. Imamo li dovoljno projekata s kojima ćemo se kandidirati?
To nam je velika prilika. Imamo 250 milijuna eura vrijednih projekata u tijeku i planiramo do kraja prvog kvartala iduće godine okrenuti otprilike 480 milijuna eura vrijedne projekte. Dakle, u to bismo vrijeme imali oko 700 milijuna eura vrijedne aktivne projekte koji će se realizirati tijekom dvije do tri godine.
Što je najveće od toga?
U ovom trenutku pokrenut je natječaj za prugu Dugo Selo – Križevci, vrijedan 220 milijuna eura, dva vodoopskrbna sustava, Osijek i Poreč, vrijedna su 40 milijuna eura, u pripremi su vodoopskrbni sustavi Vukovar, Čakovec, Slavonski Brod i Vodice, vrijedni otprilike 150 milijuna eura, a do kraja prvog kvartala iduće godine objavit ćemo grant sheme – potpore poduzetnicima, udrugama, jedinicama lokalne uprave i nekim drugim institucijama u iznosu od stotinjak milijuna eura. Kao što sam rekao, trenutno imamo i 200 do 250 milijuna eura vrijednih aktivnih projekata koje vučemo iz IPA programa, dakle riječ je o ugovorenim projektima koji su u fazi provedbe.
To još nije dovoljno za ukupnu svotu koja nam stoji na raspolaganju?
U idućoj godini imamo na raspolaganju više od 1,1 milijarde eura, istina je da to nije dovoljno i još radimo na pripremi projekata. Posebno na lokalnoj razini, dakle malih projekata koji se odnose na lokalnu zajednicu.