novinarstvo s potpisom
“Postoji zanimanje za ulaganja u Hrvatsku i možemo biti zadovoljni nastupom u Londonu”, kratko su nam poručili iz naše delegacije koja je jučer sudjelovala na otvaranju prvoga Britansko-hrvatskoga trgovinskog i investicijskog foruma u Londonu, koji je – kako je izvijestila Hina – okupio 200-tinjak sudionika, predstavnika financijskih i investicijskih institucija. Potpredsjednik Vlade Branko Grčić predstavio je ulagačima zakonodavne promjene kojima se žele potaknuti investicije u Hrvatsku, a ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak te ministar prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić 15-ak projekata iz područja energetike te prometa i infrastrukture za koje bi u roku od šest do devet mjeseci trebali biti raspisani međunarodni tenderi.
Riječ je prije svega o projektu davanja autocesta u koncesiju. Tu je i gradnja LNG-terminala na Krku, investicija procijenjena na 750 milijuna eura, za koju bi tender trebao biti objavljen do kraja godine kako bi u 2014. počela gradnja. Za 2014. u pripremi je i početak gradnje 450 milijuna eura vrijednoga projekta Termoelektrane-toplane Osijek, a među ponuđenim projektima su i dvije zračne luke (Osijek i Rijeka), četiri morske (Rijeka, Dubrovnik, Zadar i Ploče) te jedna riječna luka (Vukovar). Međunarodnim investitorima najavljena je i privatizacija Petrokemije, a predstavljeni su i neki projekti iz industrijskoga sektora, poput metalske i kemijske industrije, proizvodnje namještaja, strojeva i opreme te električne opreme, ističe Hina.
Britanski ministar trgovine i ulaganja ocijenio je da Hrvatska nudi brojne mogućnosti britanskim ulagačima te da se puno napravilo kako bi se povećala konkurentnost. Posebno je istaknuo hrvatski IT-sektor, koji postaje sve prepoznatljiviji i na britanskome tržištu. Britancima smo zanimljivi i kada je riječ o energetici, zaštiti okoliša, poslovnim uslugama, a s obzirom na geografski položaj, dobra smo polazna točka za pozicioniranje u regiji, smatra predstavnik domaćina.
Iako nam se na domaćem terenu to ne čini tako, činjenica jest da smo lani bili zapaženi po inozemnim investicijama te da je i ova godina počela relativno dobro. Naime, prema podacima iz izvješća konferencije Ujedinjenih naroda o razvoju, Hrvatska je u 2012. godini s 1,25 milijardi dolara ukupnih stranih investicija bila najbolje pozicionirana među zemljama jugoistočne Europe. Iza nas je bila Albanija s 950 milijuna pa BiH s oko 633 milijuna dolara. No u usporedbi sa zemljama šire regije, među kojima su Mađarska (s 13,5 milijardi dolara) ili Turska (s 12,4 milijarde), očito postoji vrlo velik prostor za povećanje ulaganja. Na hrvatskom su terenu i dalje najjači austrijski investitori, slijede nizozemski i njemački, a zanimljivo je da je i početak ove godine po rezultatima bio zanimljiv: u prvom kvartalu zabilježeno je oko 460 milijuna eura, u odnosu na približno 80 milijuna u istome razdoblju 2011. godine.
Prema analizi profesora međunarodne ekonomije dr. Dražena Derade, objavljenoj u magazinu Banka, Hrvatska je do početka 2012. ostvarila većinu inozemnih ulaganja u sektor usluga (68,4 posto), pri čemu se najviše ističu financijsko posredovanje – banke, osiguravatelji i slični sustavi (34 posto) i trgovina (13,7 posto), slijede ulaganja u nekretnine (10 posto), transport, skladištenje i komunikacije (8,6 posto) te turizam (2,1 posto).
I u 2012. godini prednjačila su ulaganja u bankarski sektor, poštu i telekomunikacije, dok je početkom ove godine velik priljev kapitala ostvaren u segmentu poslovanja nekretninama i energetici. Ove smo godine, naime, dobili dva konkurenta u distribuciji električne energije, slovenski GEN-I i njemački RWE.
Bit će zanimljivo vidjeti može li zanimanje pokazano na Britansko-hrvatskom poslovnom forumu promijeniti te odnose.