novinarstvo s potpisom
(Opaska uredništva: Donosimo u nastavcima članak Doc. dr. sc. Sunčane Roksandić, s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, voditeljice hrvatske jedinice UNESCO Chair in bioethics i Kristijana Grđana, člana hrvatske jedinice UNESCO Chair in bioethics i člana upravnog Odbora Mental Health Europe).
5.Zaštita prava na privatnost
Glavni mehanizam u prevenciji širenja zaraze virusom SARS-CoV-2 je identificirati kontakte oboljele osobe, nad kojima će se izreći mjera nadzora pomoću koje će se osoba izdvojiti iz populacije i biti zdravstveno praćena.
Iz toga proizlazi da zdravstvene vlasti nužno moraju uspostaviti registre i baze podataka putem kojih se može pristupiti podacima o zaraženim osobama i njihovim kontaktima te osobama stavljenim u samoizolaciju.
Stoga je uspostavljena platforma Centralni repozitorij podataka o osobama kod kojih je dijagnosticiran Covid-19 i nadzorima nad postavljenim sumnjama na tu bolest. Digitalna platforma za praćenje Covida-19 ima ulogu prikupljanja i razmjene podataka o osobama nad kojima je izrečena određena mjera nadzora.
Također služi i kliničkom bolničkom osoblju za unos podataka o bolesnim osobama nakon čega epidemiolozi i liječnici opće prakse pokreću i nadzor nad njihovim kontaktima. Podaci o takvim osobama čuvaju se u zajedničkoj bazi podataka Centralnom repozitoriju podataka.
Ministarstvo unutarnjih poslova i Sanitarna inspekcija Državnog inspektorata Republike Hrvatske su svoje informacijske sustave povezali s Centralnim repozitorijem putem automatske razmjene podataka.
Određen je krug osoba koje imaju pravo uvida u bazu za pojedine osobe, kao i osobe koje upisuju podatke u bazu i prate kontakte, što omogućava i nadzor nad korištenjem baze podataka te daje mogućnost utvrđivanja odgovornosti ako dođe do neovlaštenog otkrivanja podataka drugima ili javnosti.
Vijeće Europe je dalo Zajedničku izjavu o pravu na zaštitu podataka u kontekstu pandemije Covid-19 koja je i objavljena na mrežnim stranicama Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP).
Kako je i istaknuto u Zajedničkoj izjavi, u kontekstu demokracije, države se moraju suočiti s prijetnjama koje proizlaze iz pandemije Covid-19 za vladavinu prava i ljudskih prava, uključujući i pravo na privatnost i zaštitu podataka.
Naravno da praćenje pandemije opasne po život omogućuje neke iznimke, no ograničenja moraju biti privremena, posebne zaštitne mjere jasno postavljenje, načela i prava moraju odgovarati vrlo jasnim zahtjevima. Iznimke moraju biti predviđene zakonom, uvažavati suštinu temeljnih prava i sloboda te predstavljati nužnu i razmjernu mjeru u demokratskom društvu.
AZOP u svakom slučaju ima jasne zakonske ovlasti oko kršenja Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka (GDPR).
Ovdje su i vrlo bitne Smjernice Europskog odbora za zaštitu podataka u kontekstu Covid-19 pandemije i to Smjernice o obradi zdravstvenih podataka u istraživačke svrhe u kontekstu izbijanja pandemije Covid-19 i Smjernice o geolociranju i drugim alatima za praćenje u kontekstu izbijanja pandemije Covid-19.
Obavješćivanje javnosti o stanju zaraze virusom SARS-CoV-2 te razvoju Covida-19, koje provode zdravstvena i vladina tijela je od prioritetne važnosti kako bi mogli zaštititi, informirati i savjetovati cjelokupnu javnost. Transparentnost je nedvojbeno najznačajniji komunikacijski alat u suzbijanju epidemije Covid-19.
Međutim, tijekom takvih izvještavanja treba se izbjegavati objavljivanje osjetljivih podataka, poput zdravstveno povezanih podataka određenih osoba. Neovlašteno otkrivanje osobnih podataka drugima ili javnosti povlači za sobom i kaznenu odgovornost.
Kazneni zakon također jasno štiti naše pravo na privatnost propisujući kazneno djelo neovlaštenog pristupa računalnom sustavu ili računalnim podacima.
Također Kazneni zakon štiti i od računalnog krivotvorenja, dakle propisuje da će se kazniti onaj tko neovlašteno izradi, unese, izmijeni, izbriše ili učini neuporabljivim ili nedostupnim računalne podatke koji imaju vrijednost za pravne odnose, u namjeri da se oni uporabe kao vjerodostojni, ili tko takve podatke uporabi ili nabavi radi uporabe.
Jednako je tako propisano kazneno djelo neovlaštenog otkrivanja profesionalne tajne i nedopuštene uporabe osobnih podataka. Što se tiče neovlaštenog otkrivanja profesionalne tajne, nema kaznenog djela ako je otkrivanje tajne počinjeno u javnom interesu ili interesu druge osobe koje je pretežniji od čuvanja tajne.
U svakom slučaju, nitko ne smije protivno uvjetima određenim u zakonu prikupljati, obrađivati ili koristiti osobne podatke fizičkih osoba. Posebno su naravno zaštićeni podaci koji se odnose na zdravlje pojedinca.
Pandemija bolesti Covid-19 je dakle izazov ne samo za očuvanje ljudskih života gdje su posebno izložene ranjive skupine među kojima su i starije osobe, nego i za poštivanje ljudskih prava općenito, za zdravstvene sustave i proklamirane vrijednosti Europske unije kojoj i Hrvatska pripada.
(Nastavlja se).
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.