Crna statistika o neravnopravnosti i diskriminaciji žena

Dok smo još odgovorni i držimo se odluke Nacionalnog stožera za krizna stanja, vredne glave Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova isporučile su nam detaljan prikazan svoga rada za 2019. godinu u obliku Izvješća o radu na čak 329 stranica.

Inače, ovo oko legalnosti i mogućnosti samog Stožera, da oni nekakvim odlukama ograničavaju slobodu kretanja, čitali smo u brzomislećim komentarima stručnjaka ustavnog prava, ali i kroz tekst jednog od ustavnih sudija, Andreja Abramovića: ”Ustavnost u doba virusa”.

U navedenoj analizi, ustavni sudija pojašnjava da Nacionalni stožer nije imao zakonsko pravo da donese odluku o zabrani napuštanja mesta prebivališta i stalnog boravka. No o tome drugi put.

Savršeni Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, nezavisne institucije koju imenuje Hrvatski sabor, za sve građane napravio je Izvješće o radu koje čini presek godišnjeg rada institucije i slučajeva, te nam time ukazuje na pojedine trendove vezano za diskriminaciju i to na temelju pola, bračnog statusa, trudnoće, materinstva, polne orijentacije i rodnog identiteta.

Savršeni Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, nezavisne institucije koju imenuje Hrvatski sabor, za sve građane napravio je Izvješće o radu koje čini presek godišnjeg rada institucije i slučajeva, te nam time ukazuje na pojedine trendove vezano za diskriminaciju i to na temelju pola, bračnog statusa, trudnoće, materinstva, polne orijentacije i rodnog identiteta

Sve navedeno posmatrano je kroz područje rada, zapošljavanja i socijalne zaštite, porodice (uključujući porodično nasilje), obrazovanje, političku participaciju, medije, sport, pristup robama i uslugama. Ukupno, tokom 2019. godine, u okviru svojih nadležnosti, temeljem Zakona o ravnopravnosti spolova, pedantno se radilo na ukupno 1.719 predmeta.

Po osnovi diskriminacije, pritužbe se najviše odnose na polnu diskriminaciju (85,5%) te se u najvećem broju radi o kršenjima prava žena (73,4%). Gledano područje diskriminacije, pritužbe se najviše odnose na socijalnu zaštitu, kao i penziono i zdravstveno osiguranje te ostvarivanje radnih prava, što čini 46,1%.

U području rada, zapošljavanja i socijalne zaštite najviše su se tužile žene jer čine 55% nezaposlenih, što govori da se i dalje u manjoj meri zapošljavaju u odnosu na muškarce.

Žene većinom i rade u potplaćenim sektorima, gde su izloženije da budu žrtve polnog uznemiravanja jer nisu na pozicijama moći. Nemaju jednaku mogućnost napredovanja, jaz u platama je oko 12,7% i oko 21,5% u penzijama, te ne postoji dovoljno napora za efikasniju participaciju žena u pozicijama ekonomskog odlučivanja.

Iako minimalno, svakako je pozitivan podatak da ipak raste broj muškaraca koji koriste roditeljski dopust i naknadu. S tim u vezi u Izvješću se navodi da pravobraniteljica ukazuje da očevi nedovoljno koriste roditeljski dopust, što za posledicu ima negativan efekat na zaposlene žene.

Ono šta nažalost i nije puno promenjeno jeste da i dalje postoji niska stopa radne aktivnosti žena u Hrvatskoj i jako visok rizik ekonomske zavisnosti žena od drugih članova porodice (sklonost ekonomskom siromaštvu).

Ističu se nedovoljni napori u uvođenju snažnijih mera kojima bi se aktivnije delovalo na uključivanje žena, uklanjanje rodnih uloga u društvu, prema kojoj se očekuje da žena preuzme brigu za porodicu na štetu svog profesionalnog razvoja.

U pogledu slučajeva porodičnog nasilja ističe se da i dalje manjkaju odgovarajuća pravna rešenja, te se apeluje na iznalaženje boljih.

Prema podacima MUP-a, zbog prekršaja počinjenog nasiljem u porodici prekršajno je prijavljeno 9.626 osoba, od toga 77,7% su osobe muškog pola i 22,3 ženskog. Ukupno je evidentirano i 2.052 recidivista, što je 8,4 % manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Analizom podataka MUP-a u 2019. godini, zabeleženo je ukupno 4.460 kaznenih dela nasilničkog ponašanja u porodici i među bliskim osobama, što je za 28% više nego prethodne godine.

Od ukupnog broja stradalih žrtava 3.640 su žene (78%), dok su 1.001 muškarci (22%). Kao posebna kategorija vodi se femicid koji pokazuje broj od 13 ubijenih žena. Deset žena ubijeno je od strane muških bliskih osoba (intimni partneri i muški bliski članovi porodice).

Prema analizi pravobraniteljice, utvrđeno je da je za većinu porodičnog nasilja okidač za ubistvo, teško ubistvo ili pretnju ubistvom bila odluka supruge ili partnerke da napusti supruga/partnera, odnosno čvrsta odluka da mu se suprotstavi.

U tom pogledu, nadležna tela nisu bila u stanju da na vreme prepoznaju ovakve elemente, okidače, te nisu shvatili ozbiljnost situacije.

Analizirajući podatke o reproduktivnim pravima žena, pravobraniteljica je postupala po više pritužbi vezano za narušavanje dostojanstva žena koje su imale potrebu da obave prekid trudnoće.

Po osnovi diskriminacije, pritužbe se najviše odnose na polnu diskriminaciju (85,5%) te se u najvećem broju radi o kršenjima prava žena (73,4%). Gledano područje diskriminacije, pritužbe se najviše odnose na socijalnu zaštitu, kao i penziono i zdravstveno osiguranje te ostvarivanje radnih prava, što čini 46,1%

Jedan od primera je i molitveni plakat inicijative ”40 dana za život” u prostorijama Opće bolnice Karlovac. Plakat je postavljen kraj ulaza u porodilište, u oglasnom okviru namenjenom za postavljanje plakata. Na plakatu je prikazana uspavana beba uz tekst: Mama, volim čujem osjećam trebam te! Tako sam sretan što si baš ti moja mama.

Kao jedan od glavnih razloga prepreka za neometanu dostupnost prekida trudnoće u Hrvatskoj su visoke cene i veliki broj zdravstvenih delatnika/ca koji su u tzv. prizivu savesti.

Prema podacima medija, prosečna cena prekida trudnoće je oko 2.240 kuna, dok je 59% zdravstvenih delatnika/ca koji su stručni za pružanje te zdravstvene usluge u tzv. prizivu savesti.

U detaljnom Izvješću nalaze se podaci o praćenju prava polnih i rodnih manjina, sprovođenj organskih zakona, njihov fizički integritet, slobodu okupljanja i izražavanja, pristup tržištu rada, dobrima i uslugama, kao i prava transrodnih osoba.

Urađena je i zanimljiva analiza praćenja medija (žalbe na seksizam, omalovažavanje žena i rodne stereotipe), političke participacije, izloženost rizicima višestruke diskriminacije (žene u ruralnim područjima, žene s invaliditetom, pripadnice nacionalnih manjina, žrtve seksualnog nasilja u Domovinskom ratu).

Imajući u vidu da je izvješće pravobraniteljice za ravnopravnost polova zaista sveobuhvatna analiza stanja prava rodne (ne)ravnopravnosti i zastupljenosti diskriminacije u Republici Hrvatskoj, verovatno bi svi građani trebalo da iščitaju kako su svojim (ne)činjenjem doprineli crnoj statistici.

Jer, temeljem postupanja po pritužbama građanki/na, u Izvješću se nalazi ukupno 99 opisa slučajeva i 145 preporuka koje se odnose na sve nas.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Sintaksa prava
    •  Dosta je kopanja po živim ranama onih koji tuguju u Vukovaru
    •  SDP ima puno posla da se vrati na još nejasni, novi početak
    •  Ustavni sud je nama bitan radi zaštite ljudskih prava
    •  Teško je biti romske ili srpske nacionalnosti u RH
    •  Kreće predizborna šizofrenija. Najgore je ne izaći na izbore
    •  Srbija kao domaće jalovište za globalni profit
    •  Rodni apartheid 
    •  Teško je biti žena u ovom nesavršenom svetu i u našem ataru
    •  Topuzom protiv ''Susreta na tromeđi''!

> Svi tekstovi ovog autora