novinarstvo s potpisom
Ustavni sud u predmetu U-IIIB-3403/19 od 11. rujna 2019. godine ”privremeno je odgodio izvršenje rješenja Ministarstva financija prema Pravnom fakultetu” (čitati: odgodio ovrhu zbog neplaćenih poreza i doprinosa više od 26 milijuna kuna).
Osnovano je sumnjati na osnovu prethodne ”obostrane susretljivosti” pojedinih profesora i dekana Pravnog fakulteta u Zagrebu s ”najvišim hrvatskim sucem”, da je i ova odgoda ovrhe dobrim dijelom ostvarena zahvaljujući tome što se Pravni fakultet u Zagrebu dosad nije očitovao o kritičkim akademskim ocjenama disertacije Miroslava Šeparovića iz Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Otprilike mjesec i pol ranije, naime, zabranjena je knjiga umirovljenog prof. Vjekoslava Miličića pravomoćnom presudom na ”nejavnoj sjednici” sudskog vijeća u sastavu Miloš Lojen, Vesna Rep (izvjestiteljica) i Veljko Kučeković iz Županijskog suda Varaždin Stalne službe u Koprivnici (poslovni broj: Gž-613/2019-2 od 24. srpnja 2019. godine).
Navod iz presude: ”Nalaže se tuženiku Vjekoslavu Miličiću da o svom trošku povuče iz prodaje sve primjerke knjige ‘Ćudoređe i deontologija znanstvenog rada – nećudoređe i neprofesionalnost plagiranja’, te se zabranjuje tuženiku da daljnjom prodajom ili na bilo koji drugi način učini tu knjigu dostupnu trećim osobama”.
U zabranjenoj knjizi umirovljeni prof. Vjekoslav Miličić prvi je objavio da se u disertaciji Miroslava Šeparovića iz Ustavnog suda ”nekorektno navode tuđi tekstovi” (plagiraju), a kasnije je i Mišljenjem Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju to potvrđeno (pogledati Autograf.hr tekst pod naslovom ”Imamo dokaz: disertacija predsjednika Ustavnog suda je plagijat”, objavljen 13. veljače 2018. godine).
Umirovljeni prof. Miličić je bio profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu (predavao je, primjerice, i Miroslavu Šeparoviću i mentorici Šeparovićeve disertacije prof. dr. sc. Dubravki Hrabar).
Na Pravnom fakultetu u Zagrebu je i Miroslav Šeparović iz Ustavnog suda obranio doktorat.
Na Pravnom fakultetu u Zagrebu, međutim, nisu ni pomislili na to da fakultetsko Etičko povjerenstvo razmotri prigovore na Šeparovićevu disertaciju, premda se o toj disertaciji raspravljalo u sudskom postupku (na Općinskome radnom sudu u Zagrebu Posl. br. Pr-4058/2013), premda je u Miličićevoj knjizi ukazano na plagirane dijelove i premda je u Mišljenju Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju utvrđeno da se u toj disertaciji ”nekorektno prenose, prepričavaju i sažimanju tuđi tekstovi”.
Na Pravnom fakultetu u Zagrebu, međutim, radije se nisu zamjerali najvišem hrvatskom sucu etičkim ocjenjivanjem njegove disertacije pripremajući tako, po mojem mišljenju, teren za odluku Ustavnog suda o odgodi 26 milijuna kuna ovrhe Ministarstva financija.
E, pa, s obzirom na to da je i osporavana Šeparovićeva disertacija sa Pravnog fakulteta u Zagrebu, kao i s obzirom na to da je umirovljeni prof. Miličić bio nastavnik na tom fakultetu, predložio sam prof. Vjekoslavu Miličiću da i on zatraži od Ustavnog suda da odgodi izvršenje koprivničke pravomoćne presude u dijelu kojim se zabranjuje da se spomenuta knjiga”učini dostupnom trećim osobama”.
Razgovarao sam o tome ovih dana neformalno na otvorenjima izložbi i s nekoliko članova Uprave hrvatskog P.E.N. centra. I njima sam predložio da razmotre da se i ta ugledna međunarodna institucija ”založi za ljudska i intelektualna prava” prof. Vjekoslava Miličića, za zaštitu integriteta istraživanja etičnosti u znanosti, kao i za zaštitu sudski zabranjene konkretne knjige izdane pod međunarodnim standardnim knjižnim brojem: ISBN 973-95399475-5-0 (knjiga je financirana i javnim novcem za znanstvene projekte).
Bilo bi dobro da i P.E.N. centar zamoli Ustavni sud da odgodi zabranu (cenzuru) Miličićeve knjige, ako ni zbog čega drugog a ono da se oboljeli prof. Miličić ne osjeća napuštenim i ”ostavljenim na cjedilu” od kolega i cjelokupne akademske zajednice u Hrvatskoj.
A bilo bi dobro da hrvatski P.E.N. centar razmotri i posljedice pravosudnog pritiska ”najvišeg hrvatskog suca” i podložnoga mu kompromitiranog hrvatskog sudstva na akademsku zajednicu u želji da članovi te zajednice prestanu etički vrednovati ”uratke” dužnosnika.
I radovi dužnosnika se moraju objavljivati da bi ih se moglo javno etički propitivati, ocjenjivati i vrednovati.
Evo samo nekih od oblika pritisaka (sudskih) dužnosnika na akademsku zajednicu ne bi li se prestali vrednovati radovi sudaca, bivših ministara i ostalih dužnosnika:
Inače, najnovija odluka Ustavnog suda o odgodi ovrhe Ministarstva financija prema Pravnom fakultetu u Zagrebu je rezultat višegodišnje ”kooperativnosti” tog fakulteta sa vlastima i sudstvom u ”zaobilaženju” propisa čija primjena nije u interesu Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Pravni fakultet u postupku na Ustavnom sudu radi odgode ovrhe Ministarstva financija zastupa (sada odvjetnica) Zdenka Koharić.
A Zdenka Koharić je prije odvjetništva bila zaposlenica Ministarstva financija, najprije kao pomoćnica ravnatelja Službe za zajedničke i opće poslove Porezne uprave Ministarstva financija, a poslije kao načelnica Samostalne službe za drugostupanjski upravni postupak (to je vrtuljak u kojemu se obveznici na porezna rješenja žale – poreznicima).
Zdenka Koharić je kao pomoćnica u zajedničkim i općim poslovima Porezne uprave sudjelovala u realizaciji odluke Ministarstva financija o osnivanju ”stručnog studija poreznog prava” na Pravnom fakultetu u Zagrebu.
Sporazum o osnivanju studija za poreznike je bio potpisan 17. srpnja 1996. godine.
Za potrebe tog studija je Pravnom fakultetu u Zagrebu Ministarstvo financija osiguralo novac za uređenje zgrade u Gundulićevoj ulici 12, u središtu Zagreba, kao i novac za obnovu knjižnog fonda fakultetske knjižnice, naravno i honorare predavačima s Pravnog fakulteta u Zagrebu, itd.
Na 31. stranici Večernjeg lista od 18. rujna 1996. godine, međutim, objavljeno je da je osnivanje tog poreznog studija neustavno. Na taj studij su se u početku mogli upisati samo ”vježbenici” iz Ministarstva financija. To je protivno Ustavu, jer diplomu Sveučilišta u Zagrebu imaju pravo pod jednakim uvjetima stjecati svi građani, a ne samo ”vježbenici” Ministarstva financija.
I nikome ništa!
Studij su svečano otvorili tadašnji dekan Pravnog fakulteta Jakša Barbić i (tadašnji) ministar financija Božo Prka.
Ipak, kasnije su diskretno otklonjeni nedostaci i porezni studij je formalno ponovo osnovan, a svečano ga je (ponovo) otvorio u međuvremenu novi ministar financija Borislav Škegro.
Odgođena ovrha od 26 milijuna kuna temelji se na rješenju Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak (klasa: UP/II-471-02/19-01/96, ur. broj: 513-04-19-2 od 31. svibnja 2019. godine).
Podsjetimo, Zdenka Koharić, koja sada kao odvjetnica zastupa Pravni fakultet u Zagrebu, bila je šefica tog famoznog Sektora za drugostupanjski upravni postupak u Ministarstvu financija.
Mislim da se članovi akademske zajednice više ne bi trebali olako upuštati u etičko propitivanje tzv. disertacija dužnosnika. Mogli bi proći kao prof. Miličić i ostali ”tuženici” u sudskim sporovima koje su protiv njih pokrenuli Šeparović, Čović i bivši ministar Barišić.
I postigli su cilj Šeparović, Čović i Barišić.
Akademska zajednica je kuš!
Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju više nema, a tuženi pojedini članovi akademske zajednice, napušteni od te iste zajednice u sporovima koje protiv njih vode Šeparović, Čović i Barišić, sada se ”vade” sami i služe kao upozorenje da dužnosničke tzv. znanstvene radove nije uputno etički vrednovati.
(Opaska uredništva: Za ocjene i podatke iznesene u ovom osvrtu odgovara isključivo autor osvrta).
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.