autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Honorari i plaće porezno izjednačeni, ne i u ovrhama!

AUTOR: Marijana Matković / 29.10.2013.

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak Ministarstvo financija planira u poreznom smislu izjednačiti honorarce koji rade na temelju ugovora o djelu ili imaju samostalnu djelatnost sa zaposlenima koji primaju plaću te za sve honorarce jednako uvesti obvezu podnošenja godišnje prijave poreza na dohodak. Do sada se porez na isplate preko ugovora o djelu plaćao paušalno, po stopi od 25 %, i oni koji su primali honorare od samo jednog isplatitelja u jednome mjesecu nisu morali podnositi poreznu prijavu.

 

Prema novim propisima, od 1. siječnja 2014. predujam poreza na dohodak plaćao bi se i na honorare po ugovoru o djelu po istim stopama koje se sada primjenjuju na dohodak od nesamostalnog rada (odnosno plaće) – na svote do 3600 kuna po stopi od 12 %, na svote od 3600 do 10 800 kuna po stopi od 25 % i na sve svote iznad toga po stopi od 40 %. Cilj je da se tako potpuno izjednači rad, bez obzira na to kakvim je ugovorom on ”pokriven”, odnosno da poslodavcima više ne bude u poreznom smislu isplativo angažirati radnike samo honorarno, ili pak na manju plaću a da im ostatak plaćaju preko honorara.

 

Ubuduće će svi oni koji primaju plaću i uz nju honorar morati podnositi poreznu prijavu bez obzira na to što primaju isplate samo od jednog isplatitelja u jednome mjesecu.

 

Teško je procijeniti hoće li porezni obveznici zbog toga u konačnici biti oštećeni ili postoji kategorija koja bi mogla imati koristi. Naši sugovornici među poreznim savjetnicima kažu kako sve ovisi o ukupnim prihodima na koje se plaća porez. Tako bi oni koji žive samo od honorara i imaju mjesečni honorar od 5000 kuna bruto, na primjer, mogli proći bolje. Do sada su, naime, plaćali paušalni porez od 1250 kuna plus 225 kuna prireza (računali smo prirez za obveznika iz Zagreba po stopi od 18 %). Toliko im poslodavac po sadašnjim propisima usteže od honorara. Ubuduće bi plaćali porez po stopi od 12 % do 3600 kuna te onaj po stopi od 25 % na ostatak do 5000, što je s prirezom oko 920 kuna. S druge strane, oni s mjesečnim honorarima iznad 10 800 kuna mogli bi platiti više poreza. Kad je riječ o onima kojima se honorari pribrajaju plaći, sve ovisi od slučaja do slučaja: o broju uzdržavanih članova obitelji, visini plaće i honorara, a i o tome je li osoba primila sve plaće tijekom godine.

 

Iako se ovime honorarni rad u poreznom smislu potpuno izjednačuje s radnim odnosom, još nažalost nema nikakvih naznaka da bi se honorari mogli izjednačiti s plaćom kad su posrijedi ovrhe. Trenutačno, naime, prihodi od samostalne djelatnosti ili ugovora o djelu nisu uvršteni u prihode od kojih je zaštićena jedna trećina kad primatelju honorara sjedne ovrha.

 

U praksi pri provedbi ovrhe to znači da su oni koji žive samo od honorara ostajali bez cjelokupnih prihoda i prava da im poslodavac dio honorara uplati na poseban, zaštićeni račun koji se otvara preko Fine. S druge strane, ovrha nad plaćom provodi se tako da su zaštićene dvije trećine prosječne plaće na državnoj razini, pri čemu u nekim slučajevima ta svota može biti manja, odnosno – ako je riječ o minimalcu – i veća.

 

U Ministarstvu financija pitanja o toj temi u ponedjeljak nisu htjeli komentirati, doznali smo tek da zasad nitko ne radi na izmjenama kojima bi se honorarci i u tom smislu izjednačili sa zaposlenima. Fina, nažalost, objavljuje tek ukupni podatak o broju ovrših postupaka nad građanima, ne i kategorije dohotka koji primaju, pa tako znamo tek da je krajem rujna u blokadi bilo 271 884 građana.

 

Prema podatcima Središnjeg registra osiguranika (Regos), tzv. drugi dohodak (odnosno prihode na temelju ugovora o djelu) od siječnja do rujna ove godine ukupno je primio 174 341 primatelj, što je otprilike za petinu više nego lani u isto vrijeme. Od toga ih je 28,7 % bilo nezaposleno, odnosno honorari su im jedini prihod. Prosječna osnovica na koju su se računali porezi i doprinosi bila je 6.168,93 kn, što je 15,1 % manje od prosjeka u istom razdoblju prošle godine (7.265,79 kn).

Još tekstova ovog autora:

     Dobar potez Vlade kojoj građani – ne trebaju
     Ministar Mrsić sindikatima: Ne dam ostavku i ne odustajem
     Milanović: Za tri godine bit ćemo na zdravijim temeljima
     4 milijarde kuna za gospodarstvo, ali bez optimizma
     U Hrvatskoj 8 % poduzeća generira 40 % prometa
     Branko Grčić: "Još nemamo dovoljno projekata"
     Švicarci riješeni, euribor prijeti kreditima u eurima
     Sve više nezaposlenih i umirovljenika
     Novo zaduženje zbog povoljnog trenutka na tržištu
     Rebalans za 2013. kasni, a proračun za 2014. nerealan

> Svi tekstovi ovog autora
  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • prometej

  • povratak adolfa pilsela

  • u što vijerujemo

  • fraktura 1

  • fraktura 2

  • fraktura 3

  • superknjizara

  • vbz drago

  • vbz 1

  • vbz 2

  • vbz 3

  • vbz 4

  • ljevak 1

  • ljevak 2

  • ljevak 3

  • ljevak 4

  • ljevak 5

  • ljevak 6

  • oceanmore 1

  • oceanmore 2

  • petrineknjige 1

  • petrineknjige 2

  • srednja europa 1

  • srednja europa 2

  • planetopija 1

  • planetopija 2

  • ks 1

  • ks 2

  • ks 3

  • ks 4

  • meandar 1

  • meandar 2

  • meandar 3

  • biblija