Imenovanje potpisnice tajnih deložacija: dramolet DSV-a u dva čina

Opaska uredništva:

Novinarsko obavještavanje javnosti sa mjesta događaja o činjenicama u Hrvatskoj je gotovo potpuno potisnuto. Umjesto novinara javnost sve više obavještavaju glasnogovornici (PR) korporacija, tijela državne i sudske vlasti, itd.

Umjesto obavijesti ”sponzora ili cenzora” objavljujemo kao već zaboravljenu novinarsku formu novinarske bilješke sa razgovora na sjednici Državnog sudbenog vijeća (DSV) u petak 28. listopada 2016. na kojemu su članovi DSV-a razgovarali s dvije kandidatkinje za dužnost predsjednice Općinskog suda u Zagrebu.

Osobna imena su izostavljena, naglasak je na stavovima i ”međusudačkim” odnosima. Sve koje ipak zanimaju osobna imena upućujemo na web stranicu DSV-a.

Dosadne dijelove razgovora, prema subjektivnim novinarskim kriterijima, ne objavljujemo.

Razgovor s drugom kandidatkinjom bio je neusporedivo ”živahniji” od razgovora s prvom kandidatkinjom.

Čitav dramolet objavljujemo u rubrici u kojoj se inače pojavljuju ozbiljni osvrti na literaturu, ali je ovaj tako stvaran da je uredništvo zaključilo da bi mu trebalo naći pogodno mjesto. On se, naime, bavi dijelom onoga što svaka dobra literatura nosi u sebi – prikazuje društvenu i ljudsku zbilju.

P: Koliko ste dugo v. d. predsjednica Općinskog suda u Zagrebu?

O: Od 1. siječnja 2015. godine.

P: Recite koliko imate ovršnih predmeta na sudu?

O: Negdje oko sedam tisuća. Makar nisu svi ”živi”; znate, ima onih koji su ”živi” i onih koji nisu…

P: Što ste vi zakonski poduzeli da se riješe svi ti spisi i koliko sudaca radi na tim ovršnim predmetima?

O: Imamo jako puno savjetnika, sudaca imamo negdje desetak, to vam ne mogu točno reći. Imamo negdje 30-ak savjetnika, teško mi je govoriti o brojevima, znate, stalno nam odlaze ljudi, već se stanje promijenilo otkad je pisan ovaj moj program. Ali ovršni odjel radi i jako smo puno riješili predmeta.

P: Kako puno, imate li konkretne podatke?

O: Referade su nam, znate, stajale, mi imamo podatke, da ne govorim podatke sada ovako napamet. Mogu vam ih dostaviti. Stanje se mijenja iz dana u dan. Ma evo, neriješenih imamo 22 tisuće i 320 predmeta.

P: Koliko imate ovrha na nekretninama?

O: E, nemam te podatke sa sobom, ne mogu vam to reći ovako napamet.

P: Je li znate koliko ih ima?

O: Ne. Ne mogu vam to reći.

P: Koliko po sucu imate parničnih spisa?

O: Oko 250 do 300.

P: Koliko imate parničnih predmeta koji se rješavaju duže od tri godine?

O: Ma je li ovo saslušanje?

P: Pitam vas kao član DSV-a.

O: Da, da, nisam ponijela taj podatak, ne mogu vam to reći.

P: Ne znate mi reći?

O: Da, ne bih htjela reći netočan podatak.

P: Koliko imate službenika zaposlenih na sudu?

O: Oko 820, ali i to se mijenja iz dana u dan.

P: Kako to?

O: Netko da otkaz, netko odlazi u mirovinu, mi smo jako velika organizacija i naši podaci se stalno mijenjaju.

Malo je potom razgovor postao uspavljujući, da bi opet malo živnuo nakon sljedećeg pitanja.

P: Navodite i da su predmeti u tzv. mirovanju. Što mislite pod tim, koliko takvih predmeta ima i što poduzimate? U vašem programu niste do kraja naznačili ništa u vezi tih predmeta. Da li ste ih kontrolirali, navodite samo da ste pozvali suce i sudske savjetnike da se očituju o razlozima mirovanja?

O: Sada imamo mogućnost vidjeti u kojem predmetu nije ništa poduzeto u tri mjeseca. To je dobar ”alat”, jer onda pozovete suca ili sudskog savjetnika zaduženog za taj predmet da se očituju zašto je to tako.

P: Imate i velike ovrhovoditelje, da li ste ih podijelili po sucima?

O: Ne, to rade uglavnom sudski savjetnici, znate, radi se o naplati režijskih troškova, komunalija i sl.

P: Imate li plan rješavanja tih velikih brojeva?

O: Otkad sam ja preuzela dužnost kao v. d., oko 250 tisuća takvih predmeta je riješeno.

P: Vaša protukandidatkinja na više mjesta navodi višak sudaca na parničnom odjelu i preraspodjelu sudaca na druge odjele koji imaju puno zaostataka. Kakav je vaš stav o tome?

O: Ja mislim da nema previše sudaca na parničnom odjelu i da suci na tom odjelu imaju optimalan broj predmeta. Ja sam popunila druge odjele koji su po mojoj prosudbi potkapacitirani.

P: Vaša protukandidatkinja tvrdi da bi ovršni i zemljišnoknjižni odjeli trebali biti popunjeni sucima iz parničnog odjela?

O: Mislim da se prema broju predmeta vidi da parnični odjel nije prekapacitiran, ima ok 43 tisuće predmeta, pa onda mora imati i odgovarajući broj sudaca.

P: Dakle, vaš stav je da zemljišnoknjižni i ovršni odjel ne bi trebalo popunjavati sucima iz parničnog odjela?

O: Da, mislim da ne bi trebalo.

P: Nemate stegovnih postupaka, znači li to da vam svi suci ispunjavaju normu?

O: Naravno da ne ispunjavaju svi, mislim da to u zemljišno knjižnom odjelu i ne mogu.

P: Znači, ipak imate na nekim odjelima potkapacitiranost?

O: Ne, to nisam rekla, to ste vi sada rekli.

P: Da, ali nemate stegovnih postupaka, a imate sudaca koji ne ispunjavaju normu?

O: Pa, znate, ja kao v. d. nemam legitimitet za pokretanje takvih postupaka.

P: Vi ste u svojem programu više konstatirali stanje, a manje naveli mjere koje bi poduzeli ako vas imenujemo na četiri godine?

O: Da, ima dosta toga što se dogodilo u zadnje vrijeme i morat ću revidirati svoj program

I tako je, malo po malo, razgovor s prvom kandidatkinjom završio. Na red je došla druga kandidatkinja.

P:U vašem programu ste napisali da se potkapacitiranost na ovršnom odjelu može prevladati premještajem dijela sudaca sa parničnog odjela na ovršni odjel. Kako ste to zamislili?

O: Trenutačno na ovršnom odjelu dominantno rade sudski savjetnici, znači uglavnom mladi ljudi s malo iskustva. S obzirom na novu sudsku praksu nakon odluke suda Europske unije iz Luxembourga, prema kojoj se odluke donose prema pravnoj stečevini EU, da bi se kvalitetno mogao voditi ovršni postupak, nisam sigurna da mlađi kolege mogu imati adekvatan uvid u sve probleme koji se javljaju u ovršnim postupcima.

Ovršni postupci su eskalirali na Općinskom sudu u Zagrebu. Jučer (27. listopada) sam išla provjeriti po svim upisnicima stanje. Ovrha na nekretninama je do sada zaprimljeno oko 10.800 predmeta. To je samo za 2016. godinu. Do kraja godine će biti sigurno oko 15 tisuća predmeta.

Raditi takve predmete ne zahtijeva samo dobro poznavanje ovršnog zakona nego i dobro poznavanje zakona i o zemljišnim knjigama. U svakom postupku ovrha na nekretninama se mora dobro poznavati zemljišno knjižno pravo i koje će se zabilježbe raditi u zemljišnim knjigama.

Sadašnji način rada da ovrhe na nekretninama rade uglavnom mladi neiskusni sudski savjetnici po mojem mišljenju je loše upravljanje najvećim sudom u Hrvatskoj.

U odnosu na druge ovršne referade na Općinskom sudu imamo jako puno predmeta koji su iskazani kao riješeni, a da uopće nisu riješeni, nego se vode i dalje. Iskazivani su ti predmeti kao riješeni na način da se već kod iskazivanja štambilja predmeta ovršnim predmet iskazivao riješenim.

To nije riješen predmet, to je tek započela ovrha.

Dakle, Općinski građanski sud ima daleko više neriješenih predmeta od broja koji se službeno vodi u Ministarstvu pravosuđa.

P: To je posljedica Poslovnika još ministrice Vesne Škare Ožbolt, jer se htjelo prikazati bolje stanje prema Europi…

O: Da… da…

P: Da, ali to znači da to nije stvar koja je napravljena samo na vašem sudu, jer to je napravljeno u cijelom sustavu i nažalost sada su ti predmeti tobože riješeni, a i dalje su vrlo aktivni.

O: Da, ali to jako opterećuje Općinski sud u Zagrebu kao najveći sud u zemlji, znatno više nego ostale manje sudove.

P: Da, kolegice, ali ne samo Općinski sud u Zagrebu, nego i sve sudove u Hrvatskoj.

O: Točno, ali Općinski sud u Zagrebu je trenutno u kolapsu. Općinski sud u Zagrebu ima više predmeta nego što ih je imao prije podjele na dva suda u Zagrebu, na Općinski i na sud u Novom Zagrebu. To ukazuje na totalno neučinkovito upravljanje Općinskim sudom u Zagrebu.

P: Možete li to potvrditi podacima? Rekli ste da ovrhe rade samo sudski savjetnici?

O: Ne, ja sam rekla da ovrhe rade dominantno mladi i neiskusni sudski savjetnici …

P: A koliko sudaca radi?

O: Sedam sudaca

P: I to su neiskusni suci?

O: Za sudske savjetnike sam rekla da su uglavnom mladi i neiskusni, ali kada već inzistirate, to mislim i o nekim sucima. Primjerice, sutkinja Ana Lovrin ima samo dvije godine staža …

P: A sudac Kerim, koliko on ima staža?

O: Kolega Kerim više nije ni zamjenik predsjednika odjela …

P: Otkuda dolaze ovrhe, da li iz suda ili negdje izvana?

O: Ovrhe na nekretninama dolaze na temelju ovršnih isprava, dakle uglavnom na temelju sudskih odluka. Proizvode ih sudovi i javni bilježnici.

P: Ali ovrhe ne pokreću sudovi, one dolaze izvana, negdje iz društvene i ekonomske zbilje. Ako postoji mnoštvo ovrha, onda se ne postavlja pitanje suda, nego zbilje izvana.

O:Problem je što u Općinskom sudu iz godine u godinu bilježimo velik porast broja predmeta, koji se ne rješavaju. A razlog je, po mojem mišljenju, u neučinkovitom upravljanju sudom. Jer da sud radi učinkovito, ne bi se iz godine u godinu gomilalo sve više neriješenih predmeta.

P: A što konkretno rade ti sudski savjetnici?

O: Sudski savjetnici pripremaju nacrte odluka koje onda stoje kod sudaca i po nekoliko mjeseci a da nisu potpisane. Nema nadzora predsjednika odjela nad referadama u kojim se gomilaju neriješeni predmeti. Bilo da se radi o nepotpisanim predmetima ili neizrađenim odlukama. Mogu vam poimenično navesti suce kod kojih stoje predmeti po dva ili tri mjeseca a da nisu uopće potpisani.

P – Da li vi mislite da bi ti suci mogli to sve stići što vi govorite? No, dobro nastavite što ste mislili reći.

O – U Parničnom odjelu povećava se broj i zaprimljenih i neriješenih predmeta, te je Pn predmeta, na jučerašnji dan bilo 3245 koji su novozaprimljeni u 2016. godini, a P predmeta, dakle, opći civil predmeta je na jučerašnji dan bilo novozaprimljenih 6240 predmeta u 2016. godini.

P – Ovaj se razgovor snima i ne može ostati tvrdnja o lošem radu sedam kolega bez dokaza.

O: Predmeti na Općinskom sudu znaju trajati i po 15 godina. U tim predmetima su uložene sudske odluke u kojima se sucu naređuje donošenje presude u razumnom roku. Ni u jednom od tih 15-godišnjih predmeta nije donesena odluka o suđenju u razumnom roku. Ni u jednom od tih 15-godišnjih predmeta nisu pokrenuti stegovni postupci. Zašto suci nisu postupali u razumnim rokovima, gdje su donesene odluke o postupanju u razumnim rokovima?

Što se tiče zemljišnoknjižnog odjela, tu je posebno loša situacija. Osobito nakon 14. lipnja 2016. ove godine nakon što je uveden tzv. ZIS, tj. Zajednički informacijski sustav zemljišnih knjiga i katastra. U ovom trenutku ima 48.650 novozaprimljenih ZK predmeta u 2016. godini.

P: Dobro, kolegice, sada bih vas zamolio da umjesto iznošenja stanja kažete nešto i o tome što kanite predložiti Vladi i Saboru?

O: Prvo ću predložiti da se odmah smijeni sudska uprava u Općinskom sudu u Zagrebu.

P: Na koga mislite pod sudska uprava?

O: Sudska uprava se sastoji od predsjednika odjela, dakle, mislila sam konkretno na sutkinju Anu Lovrin, sutkinju Davorku Ćurko Našić i sutkinju Nives Radišić. Mislim da ih hitno treba smijeniti.

Na Općinskom sudu je situacija eskalirala s brojem zaprimljenih predmeta, s brojem neriješenih predmeta, sa nesuđenjima u razumnom roku, s incidentima na sudu, s lažnim dojavama o podmetnutim bombama da bi se prekinula ročišta na suđenjima u korist određenih stranaka,..

Nakon jako povišenih tonova i nadglasavanja predsjedavajući na trenutak zaustavlja raspravu.

Onda je, nakon ”umirujućeg intermezza”, dosta smireno razgovor ipak nastavljen.

P: Ukoliko vas izaberemo za predsjednicu suda, što ćete poduzeti konkretno na ovršnom odjelu?

O: Ovršni odjel je potrebno potpuno drukčije formirati. Predložila bih svakako suca Kerima za predsjednika odjela s obzirom na dugogodišnje iskustvo. Što se tiče ovrha na nekretninama, tražila bih da barem 20 sudaca sa parničnog odjela pređe na ovršni odjel. Nisam sklona tajnim deložacijama, zalažem se da iskusni suci počnu voditi na vrijeme postupke ovrha na nekretninama.

Ti ovršni suci bi morali ući u svaki parnični ili javnobilježnički predmet koji je prethodio ovršnim postupcima. Mora se utvrditi stvarna pravna volja između ugovornih strana, a to mogu raditi samo iskusni suci.

P: Da li to znači da ovršni suci trebaju preispitivati i prethodno donijete pravomoćne presude?

O: Da, to je u skladu s presudom suda Europske unije u Luxembourgu, prema kojoj je dužnost ovršnog suca da preispita ugovorne klauzule i utvrdi da li se radi o ništavom poslu.    

Naknadno je priopćeno da je izabrana, naravno, prva kandidatkinja.

    •  O izgredima Ustavnog suda Sabor ''ni bu – ni mu''!
    •  Etički nazori oprečni većini kandidata za suce Ustavnog suda
    •  Posljednji slobodni novinar upisan u Sudski registar
    •  Signal novinarima da se okane iluzija o slobodi medija
    •  Banke nekontrolirano “dilaju” podacima o klijentima
    •  Treća novinareva tužba Sudu za ljudska prava
    •  Sudionici izbora su nasamareni – apstinenti imaju pravo
    •  Hoće li policija na birališta privoditi izborne apstinente?
    •  Prijavljujem Plenkovića zbog prijetnje DORH-u i USKOK-u
    •  Sudstvo i soc-skrbitelji žive od medijske šutnje

> Svi tekstovi ovog autora