autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Interliber je otužni vašar. Knjiga? Koga briga!

AUTOR: Maja Hrgović / 16.11.2016.

Maja Hrgovic
Foto: Davor Kovacevic
mediteran

Nema drugog načina da se ovo kaže: Interliber ove godine izgledao je otužno. Najveći sajam knjiga u državi nema više argumenata da se samoproglašava važnim, a ni činjenica da se na par štandova nude izdanja iz zemalja regije ne može više opravdati njegov epitet ”međunarodni”.

Ove godine zemlja partner je Srbija. Iz ono malo štandova na kojima se predstavljaju tamošnji izdavači, ne bi se to dalo zaključiti jer su manje vidljivi nego prijašnjih godina.

U praksi, dva paviljona na Velesajmu pretvorena su ovih dana u vašar na kojemu se za male pare izdavači rješavaju starih izdanja na koja su, zbog potpora za otkup knjiga po narodnim knjižnicama, nalijepili barem pedeset posto višu cijenu nego što je suvislo u kontekstu zdravog tržišta (kakvo naše nije).

Interliber nije ni sajam autora, onakav koji slavi i promovira pisanu riječ – kako bi i bio kad je posljednjih godina izdavački sektor toliko pogođen da još samo nekolicina izdavačkih kuća uspijeva održati kakav-takav ritam objavljivanja novih knjiga, i to onih za koje su prethodno dobili poticaje od države ili EU-a. Debitanata među njima naprosto – nema.

Ne bih bila toliko utučena srozavanjem Interlibera da su standardi koje on pokušava dosegnuti postavljeni visoko. Nisu, postavljeni su nisko – ruku na srce, posljednjih deset godina naučili smo se u kulturi pristajati na malo.

Dva paviljona na Velesajmu pretvorena su ovih dana u vašar na kojemu se za male pare izdavači rješavaju starih izdanja na koja su, zbog potpora za otkup knjiga po narodnim knjižnicama, nalijepili barem pedeset posto višu cijenu nego što je suvislo u kontekstu zdravog tržišta (kakvo naše nije)

Sasvim privatno, da nije novog Knausgaarda, kojeg je u prijevodu izvrsne Anje Majnarić netom objavila Naklada OceanMore, računala bih odlazak na Velesajam velikim gubitkom, živaca i vremena. (Mala zanimljivost: Anja Majnarić nije prošla na natječaju za potporu književnom stvaralaštu koji vodi Ministarstvo kulture, na kojem su prolazili sasvim osrednji prijevodi sasvim osrednje književnosti).

Isplatilo mi se otići i zbog jeftinijih izdanja Gregovog dnevnika i još nekoliko srodnih strip-romana za djecu koje voli moja kćer i za koje možda naivno mislim da bi mogli imati ulogu u nekoj novoj utopijskoj strategiji poticanja čitanja (takve na nacionalnoj razini još nemamo).

Interliber se ove godine događa u zanimljivom nacionalnom i međunarodnom političkom kontekstu. U Hrvatskoj, nova ministrica kulture Nina Obuljen dočekana je na samom početku svog mandata prijetnjom proračunsko-reformskog nasrtaja na knjigu.

Kao primarno kulturno dobro, knjiga je prije 2013. bila zaštićena nultom stopom PDV-a, a zatim je oporezivana minimalnom stopom od 5 posto, kao lijekovi, dječja hrana i ortopedska pomagala, da bi se sada PDV udvostručio.

Iako smo na primjeru bivše ministrice Andree Zlatar – koja je bila onako toplo dočekana na početku svog mandata, a do njegova isteka pokazala svim podržavateljima da su bili u debeloj zabludi – naučili zauzdati entuzijazam kad se radi o ministrima, Nina Obuljen se u startu dobro postavila prema mogućnosti povećanja PDV-a na knjigu.

Interliber nije ni sajam autora, onakav koji slavi i promovira pisanu riječ – kako bi i bio kad je posljednjih godina izdavački sektor toliko pogođen da još samo nekolicina izdavačkih kuća uspijeva održati kakav-takav ritam objavljivanja novih knjiga, i to onih za koje su prethodno dobili poticaje od države ili EU-a. Debitanata među njima naprosto – nema

Bez podilaženja panici i histeriji, zajamčila je da do povećanja neće doći. U srijedu 9. studenog je to jamstvo i potvrđeno na sjednici Vlade; pa čitav sektor može odahnuti – nastavit će se nositi ”samo” s dosadašnjom mukom manjkave distribucijske mreže i kaosa s neredovitim platišama u knjižarskoj mreži, nastavit će ovisiti o potporama, otkupu i sajmovima na kojima je moguće rasprodati pokoju kutiju knjiga iz skladišta. Jupi!

Na širem planu, kulturi prijeti pošast zvana Trump. Kulturnjaci u SAD-u izvjesili su, metaforički, crnu zastavu, a naredne četiri godine vide kao apokalipsu umjetnosti.

No, poučeni iskustvom na Balkanu, neki se ”trumpizaciji” svijeta raduju iz netipičnih razloga. Nina Bunjevac, strip autorica koja živi i radi u Kanadi, razmišlja pozitivno.

”Predviđam da će naredne četiri godine biti u kulturi i umjetnosti nevjerojatno kreativne. U SAD-u će nastati remek-djela u književnosti, filmu, kazalištu, likovnoj umjetnosti, stripovima… Bit će više festivala, a sve će se više ljudi povezati u kreativnoj strasti. Službeno, razdoblje ‘far niente’ je gotovo”, kaže Nina Bunjevac.

(Prenosimo s portala Novoga lista).

Još tekstova ovog autora:

> Svi tekstovi ovog autora