autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Javna memorija omogućuje razumijevanje svijeta (1)

AUTOR: Tomislav Šola / 01.08.2024.

Tomislav Šola

Razumijevanje svijeta uvelike se odnosi na odabir ispravnog stava, načina mišljenja, sustava vrijednosti iz kojeg ga gledamo, ali i od raspoložive ponude pružatelja upotrebljivog, filtriranog znanja.

Na kojoj god razni, bilo to institucija ili pojedinaca, razumijevanje svijeta potonje ovisi o karakteru izvora informacija kojima se služimo i namjerama koje one sadrže. Nažalost, medijske i političke poruke snažno su zagađene privatnim interesima i sve su više manipulativne. Ovim diskreditiranim izvorima možemo samo suprotstaviti javne institucije i nadati se da će zadržati minimum slobode i integriteta kako bi mogle predložiti znanstveno utemeljen, društveno odgovoran i moralno nepristran stav.

Veći dio onoga što nastojimo postići u muzejima proizlazi iz toga koliko smo uvjereni u našu društvenu misiju. S druge strane, mnogo toga što zajednica želi steći kao razumijevanje vlastite stvarnosti u vremenu i prostoru, u bilo kojem aspektu, izravno će ovisiti o tome koje će izvore koristiti kao relevantne za tu svrhu: sustav vrijednosti koji uvažavaju, oslonci (frame of reference).

Dakle, s jedne strane postoji uvjerenje da moramo izgraditi relevantnost i povjerenje i opravdana očekivanja od javne institucije (ili one koja deklarirano služi javnom interesu), štoviše da moramo podići našu kvalitetu, – a s druge strane nemamo neutralni kontekst pa ni javnost.

Izgleda zato paradoksalno, ali u nekom presudnom trenutku javnost može ugroziti ili omalovažiti kvalitetu, jer je premalih očekivanja i preniskih kriterija.

U post-demokratskom društvu razina kolektivne svijesti može biti fatalno ovisna o medijima i politici koji toj istoj većini, sad već po općem uvjerenju nisu skloni: preplavljuju je neznanjem, kolektivnim opsesijama i snižavanjem kriterija vrijednosti.

(Ponetko svjestan muzeja će se prisjetiti da sve bolje prolaze oni među njima koji nude senzacije, atrakcije i tzv. blockbuster izložbe koje su u malim sredinama kao naša obično dio novog, rutinskog međunarodnog kulturnog business-a. Taj u nas prosperira uglavnom zbog kompleksa manje vrijednosti i nesposobnih, politički izabranih direktora koji ne poznaju ili ne poštuju muzejsku struku; ne očekujem, razumljivo, da je javnost uopće svjesna teškoća muzeja koji plivaju ”uzvodno” ovim tokovima).

Ali, kako možemo osigurati pozornost javnosti i relevantnost? Jedino, služeći njenim potrebama, koristeći sami ogromnu mudrost koju smo kao sektor sakupili i radeći to sa samosviješću profesije koja mijenja svijet na bolje.

Zvuči ružno, ali knjige utisaka najbolje pokazuju da je publika mahom dobre volje, povjerljiva prema muzejima ali i neuka, – bez jasnih zahtjeva i kulturnog ukusa koji bi ih formulirao.

Ne postoji druga ili manja korist koju bismo mogli imati kao cilj. Nije preuzetno: s velikim ciljem na umu mogu se činiti sasvim male stvari. Poslanje je važno. Svijet se utapa u podacima, informacijama i znanju, ali u njemu očito nazadujemo kao ljudska vrsta zbog nedostatka mudrosti. Moramo privući naše zajednice korisnika pružanjem praktičnog oplemenjivanja, blagotvornog utjecaja na njihove živote.

Ako to ne možemo učiniti kao institucije javne memorije, bit ćemo osuđeni na sve veću irelevantnost kao zaboravljena groblja velikog ljudskog iskustva ili samo još jedna industrija zabave.

Slabije upućen poštovatelj muzeja trebao bi znati da ta, makar i imaginarna, baštinska profesija gubi često i mnogo od nekad neprikosnovenog javnog povjerenja. Kad to nije jako očito, riječ je o utjesi koju pružaju primjeri napredne prakse ali i o padu kriterija u kontekstu raskalašenog neoliberalizma. Izbor gledišta i rezultirajući kontekst određuju što ćemo misliti i kako djelovati.

(Ovaj tekst je trostruko uvećano, reinterpretirano potpoglavlje ”5. Understanding of the world is choosing the vantage point” iz knjige Public memory in a deluded society: Notes of a lecturer dostupne na https://icofom.mini.icom.museum/wp- content/uploads/sites/18/2022/11/2022_tomislav_sola_public_memory.pdf, kao i na https://www.mnemosophy.com/the-vault).

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora: