autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Javna memorija omogućuje razumijevanje svijeta (2)

AUTOR: Tomislav Šola / 05.10.2024.

Tomislav Šola

Komunizam i socijalizam sovjetskog tipa su propali. Njihov povijesni idealizam imao je snagu nadahnuća, ali nikada nije predstavljao praktičan plan. Bilo je sasvim prirodno da su ideale preotela birokracija. Količina apsolutne moći koja se štitila velikim idejama bila je jedva savladiva. Što je ideal grandiozniji to je manipulacija jača. Ali, takva je bila i ideja kapitalizma koju su vjernicima u ljudsku kreativnost i poduzetništvo ukrali prevaranti i nasilnici među tajkunima i razbojničkim političarima; svojom nevjerodostojnošću zaslužuju biti imenovani lažnim elitama.

Monstruozna moć osvojena u nekoliko desetljeća, od 80-ih, uzurpirana je pod alibijem neograničene individualne slobode unutar deregulirane ekonomije i nadmoći individualizma. Cilj je bio skriven, ovoga puta slobodarskom ideologijom i atraktivnim ”imidžem” uspješnih sudionika bezgranične pohlepe. Njegov rezultat je da vlasnici polovice bogatstva planeta mogu stati u jedan autobus.

Planet je sada bliže samouništenju no što je ikad bio. Socijalni humanizam u državi blagostanja, kako je Europa uspješno decenijama predlagala, ostaje najvjerojatnije rješenje za naše probleme, ali nam sve više izmiče. Sada, kada je neoliberalizam tako čvrsto instaliran, svrgavanje moći utemeljene na koncentraciji novca bez presedana, čini se nemogućim nekim legitimnim, evolutivnim sredstvima.

Socijalna država svojim je građanima jamčila slobodan pristup zraku, vodi, obrazovanju, zdravstvu, kulturi, znanosti… svemu onome što se prije 1980-ih podrazumijevalo. U svakom pristojnom društvu jednakih šansi i vlasti zasnovanoj na osobnim zaslugama, institucije javne memorije vrlo su dostupne, ako ne i potpuno besplatne, svim građanima. Ali ideal plemenitog društvenog ugovora brutalno je preotet iz dosega modernog građanskog društva unatoč zaricanju u tzv. ”civilni” karakter i vrijednosti kojim se rukovodi.

Tako je, paradoksalno, obezvrijeđena ideja građanskog prosperiteta kroz njihovo navodno neovisno udruživanje. Stvaranje modernih država je uključivalo stalnu težnja za humanizacijom društva, ionako uvijek ugroženog latentnim suprotnim iskušenjima. Tako su stvorene javne institucije kojima se sada otima legitimitet i ugrožava samostalnost. Sada je ovaj društveni projekt društva slobode i blagostanja odbačen i diskreditiran šupljim argumentima u ime propalih revolucionarnih eksperimenata.

Društveno iskustvo koncentrirano u cjelokupnom znanju bi po definiciji trebalo biti javno vlasništvo, posebice u znanjima i vrijednostima iz domene društvenih i humanističkih znanosti. Legitiman i opravdan zahtjev za pristup cjelokupnom znanju uvjet je za prosperitetan svijet, siguran kako za ljude tako i za (ostale) životinje i za prirodu.

Sama bit institucija javne memorije je prosvjetiteljska, – mišljena da sudjeluje u razvojnim odlukama ili bar svjetonazoru koji ih stvara. Poznavanje svijeta i razumijevanje prirode njegovog stanja stoga je jedino polazište za smisleno stajalište u pitanjima javnog pamćenja.

Drugim riječima, ako ne razumijete svijet, ne možete se kvalificirati da upravljate njegovim tumačenjem.

Paradoks struke jest da u najslabije djeluje u prijelomnim okolnostima, kriznim razdobljima svijeta kao ovo koje prolazimo, dakle, kad je najpotrebnija. Tad je kao i svaki sustav od velikog javnog utjecaja najviše potiskuju i kontroliraju vladari našim sudbinama. Primijetili ste, sve nas više zatrpavaju znanjem a sve manje mudrošću, koja je, da ne pametujemo, – naprije humanistički odgovorno a etički izabrano i prenešeno znanje.

(Ovaj tekst je trostruko uvećano, reinterpretirano potpoglavlje ”5. Understanding of the world is choosing the vantage point” iz knjige Public memory in a deluded society: Notes of a lecturer dostupne na https://icofom.mini.icom.museum/wp- content/uploads/sites/18/2022/11/2022_tomislav_sola_public_memory.pdf, kao i na https://www.mnemosophy.com/the-vault).

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora: