novinarstvo s potpisom
Novoizabrani predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović na Pantovčaku, u Vili Prekrižje, primio je predsjednika Državnog izbornog povjerenstva Đuru Sessu. Sessa mu je, naime, donio izvještaj o konačnim rezultatima izbora. Pritom je istaknuo kako iza tog dokumenta, iza tog “malog papira” stoji predan rad sedamdeset tisuća ljudi te da je to dokaz kako se izbori mogu provesti u mirnoj i demokratskoj atmosferi.
Lirski raspoložen Milanović uzvratio je pak da su izbori regularni zadnjih dvadesetak godina i da moraju biti “čisti i bistri kao gorski potok”. Bistri i čisti ne moraju biti samo izbori već i vladavine izabranih. Lov u mutnome, korupcija, netransparentnost i nepotizam koji caruju našim društvom pokazuju, nažalost, da bistrinu zasad možemo vezati tek uz izborne postupke.
Može li novi predsjednik nešto promijeniti? Dakako da može, a hoće li, pokazat će narednih pet godina. Da kani unijeti promjene u postojeći model predsjednikovanja pokazuje i ”skromna” inauguracija koju je najavio.
Inauguracija, naime, u svom temeljnome značenju može biti svečani start, otvorenje, ali i tek uvođenje u položaj i dužnosti. Novoizabrani predsjednik Zoran Milanović očito se odlučio za ovo drugo. Kako je najavljeno, prekida tradiciju održavanja svečanosti na zagrebačkome Trgu svetog Marka.
Dužnost će od Kolinde Grabar-Kitarović preuzeti na svom budućem radnome mjestu. Na Pantovčaku. Vele skromno i radno. U društvu onih koji inauguraciji moraju prisustvovati. Ustav propisuje da moraš to učiniti polažući prisegu pred predsjednikom Ustavnoga suda i to je sve, rekao je nedavno Milanović Mislavu Bagi u razgovoru vođenome na Novoj TV.
Objasnio je, naime, kako će tom činu prisustvovati aktualna predsjednica, saborski vrh, uži kabinet Vlade, ljudi koji su uz njega bili u predsjedničkoj kampanji i supruga. Za djecu ne vjeruje da će doći. Dakle, ništa od skupih “fešti” s gomilom uzvanika na kakve smo navikli od prethodnika.
Osobno mi je drago da se predsjednik odlučio dužnost preuzeti na taj način. Bez arhaičnih kič rituala tipa garde, ljubljenja zastave i nošenja lente! Izazvao je, međutim, oprečne reakcije čak i među onima koji su zdušno podržali njegovo kandidiranje i izbor. Dakle, rekli “DA” normalnoj i modernoj Hrvatskoj, za kakvu se u mandatu obećao založiti kandidat SDP-a.
S druge strane, zamjeraju mu što kao zakleti legalist, koji se dosljedno u svim situacijama zalaže da se poštuju Ustav i zakoni ma kakvi bili, već u startu krši Zakon o lenti. Lentu, ako me sjećanje ne vara, nije stavila ni još uvijek aktualna predsjednica prije pet godina. Primila ju jest, ali nosila ju nije. Nije ju na svečanostima prebacila preko ramena do suprotnog boka kao što je to rado, gotovo latinoamerički, činio Franjo Tuđman. Nadajmo se da je Milanovićev početak ujedno i kraj ere političkoga kiča u Hrvatskoj.
Skromno preuzimanje dužnosti, promatrano na simboličkoj razini, samo je početak ostvarenja onoga što je u kampanji i obećavao – kreiranje jedne drugačije atmosfere u društvu. Obnašanje funkcije bez pompe, unutar relativno skromnih ovlasti koje ima i svojim djelovanjem pokušati zaustaviti podjele i nasilna forsiranja samo jednog pogleda na svijet, onog hadezeovskoga, koji se nesnosno dugo nameće.
“Novi Milanović” mijenjajući sebe (neki to nazivaju političkim sazrijevanjem), pokazuje osobnim primjerom kako su promjene moguće i na društvenoj ravni, a to se naravno nimalo ne sviđa njegovim oponentima. To samo govori kako mora ustrajati u svom naumu. Na upravo takvom, po vladajuće nervirajućem stavu. Što oni više ukazivali “da vuk dlaku mijenja ali ćud nikako”, to će bjelodanije biti da nemaju pravi odgovor na njegovu promjenu političke taktike.
Odgovarajući na pomirljive poruke Zorana Milanovića netom iza izbornih rezultata najavom “tvrde kohabitacije”, Andrej Plenković, pred kojim je politički teško i zahtjevno razdoblje dvaju skorih izbora – onih stranačkih ali i parlamentarnih – onima koji misliti znaju, rječito je pokazao da se bolje snalazi u situacijama podjela i stranačkih sukoba. Otud i “osvetnički” odgovor Saši Đujiću u Saboru.
Na upit da mu pojasni “pojam tvrde kohabitacije” jer na njega nigdje nije naišao, za uzvrat je dobio premijerovu bujicu uvreda na vlastiti račun (đak prvak), ali i na račun Zorana Milanovića kojeg je nazvao “zajedničarom” koji nije “autentičan”. Potpuno nesvjestan sebe i stranke koju vodi, za novoizabranog predsjednika tvrdi kako polarizirao, antagonizirao i dijelio društvo. Tko to, zaboga, može činiti bolje od samog HDZ-a koji na podjelama već predugo vlada!?
Ima tu mnogo osobnoga, pa je Plenković Đujića podsjetio kako je Milanović o njemu i njegovoj obitelj posijao navodno gomilu laži. Svoje uključenje u kampanju Kolinde Grabar-Kitarović i nipodaštavanje Vlade iz vremena Zorana Milanovića potpuno je zanemario. Zaboravio.
Iskreno ili glumljeno, Milanović se zasad u svim istupima drži obećanog, onoga da će biti predsjednik svih građana. Ne reagira. Na kampanju se ne osvrće, ponaša se gotovo po principu – što se dogodi u Las Vegasu, ostaje u Las Vegasu… Za nas je važno da obećanja ne ostavi u kampanji.
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.