Lav XIV, što to donosi prvi papa iz SAD?

Iz dimnjaka Sikstinske kapele u četvrtak 8. maja u 18.07 izišao je bijeli dim, znak da je izabran rimski biskup, novi papa, 267. po redu. Dogodilo se to nakon 4. kruga izbora, prvog posljepodnevnog (prvi je bio jučer popodne, dva su bila u četvrtak prije podne).

Bio je to brz izbor. Kardinali su se odlučili opet za redovnika, augustinca, za Amerikanca Roberta Francisa Prevosta (69), dugogodišnjeg misionara u Peruu, osobu koju poznaju i koji jamči kontinuitet nakon pape Franje. Tako se dogodilo i 2005. kada je izabran Benedikt XVI, također nakon četiri kruga izbora.

Ubrzo nakon što se iz dimnjaka Sikstinske kapele pojavio bijeli dim, zazvonila su zvona Bazilike svetog Petra, a potom su se oglasila i zvona u svim crkvama po svijetu.

Mnoštvo okupljeno na Trgu svetog Petra prasnulo je u veliko slavlje i nestrpljivo očekivalo službenu objavu i prvo pojavljivanje novoga pape, a ondje je već bila postrojena i Švicarska garda i druge jedinice žandarmerije i talijanskih oružanih snaga.

Novi se papa nakon izbora i prihvaćanja najprije povuvao u sakristiju Sikstinske kapele, na mjesto zvano Soba suza. Naziv Soba suza dobila je jer novi papa, preplavljen radošću, ali i teretom svoje nove službe, u toj prostoriji često zaplače samo par trenutaka nakon što je izabran za novog poglavara Katoličke Crkve i prije nego što se predstavi svijetu sa središnje lože Bazilike sv. Petra.

Potom se objavio njegov izbor sa središnje lože Bazilike svetog Petra. Ondje se potom pojavio novi papa i uputiti svoj blagoslov Urbi et orbi (gradu i svijetu).

Od kardinala protođakona Dominiquea Mambertija smo čuli:

Objavljujem vam veliku radost:
Imamo papu!
Najčasnijeg i najuzoritijeg gospodina,
Gospodina Roberta Francisa.
Kardinala Svete Rimske Crkve Prevosta.
Koji si je uzeo ime Lav XIV.

Kardinal Robert Francis Prevost, redovnik augustinac iz Sjedinjenih Američkih Država, bio je pročelnik Dikasterija za biskupe i biskup u miru Chiclaya u Peruu.

Rođen je 14. septembra 1955. u Chicagu. U novicijat redovnika augustinaca u provinciji Naše Gospe od dobrog savjeta u Saint Louisu stupio je 1977. a 29. augusta 1981. položio je svečane zavjete. Studirao je na Katoličkom teološkom učilištu u Chicagu, gdje je diplomirao teologiju.

Kao 27-godišnjaka redovnički poglavari poslali su ga u Rim gdje je studirao kanonsko pravo na Papinskom sveučilištu svetog Tome Akvinskog (Angelicum). Za svećenika je zaređen 19. juna 1982. godine. Licencijat je primio 1984., nakon čega je poslan u misije u Chulucanas, u Piuri u Peruu, gdje je ostao od 1985. do 1986. godine.

Doktorirao je 1987. s tezom: “Uloga mjesnog priora u redu Svetog Augustina”. Iste je godine izabran za ravnatelja za pozive i ravnatelja misija provincije augustinaca Majke dobrog savjeta u Olympia Fieldsu u Illionosu.

Godine 1988. poslan je u misije u Trujillo kao ravnatelj združenog formacijskog projekta kandidata za redovnike augustince u vikarijatima Chulucanas, Iquitos i Apurímac. Ondje je služio kao prior od 1988. do 1992., ravnatelj formacije od 1988. do 1998. i nastavnik od 1992. do 1998. U nadbiskupiji Trujillo bio je sudski vikar od 1989. do 1998., kao i profesor kanonskog, patrističkog i moralnog prava u bogosloviji San Carlos e San Marcelo.

Za priora provincije Majke dobrog savjeta u Chicagu izabran je 1999. Nakon dvije i pol godine, provincijski kapitul izabrao ga je za generalnog priora, a na istu službu ponovno je izabran 2007. godine.

Od oktobra 2013. služio je kao nastavnik i provincijalni vikar do 3. novembra 2014., kad ga je papa Franjo imenovao apostolskim upraviteljem dijeceze Chiclayo u Peruu, a istodobno i biskupom s naslovnom dijecezom Sufar.

Kanonsko upravljanje dijecezom preuzeo je 7. novembra u nazočnosti apostolskog nuncija Jamesa Patricka Greena. Biskupom je zaređen 12. decembra na blagdan Naše Gospe Guadalupske, u katedrali svoje dijeceze.

Služio je kao biskup Chiclaya od 26. novembra 2015. U martu 2018. postao je drugi dopredsjednik Biskupske konferencije Perua. Papa Franjo imenovao ga je članom Kongregacije za kler 2019. godine, a 2020. članom Kongregacije za biskupe. Dne 15. aprila 2020. papa ga je imenovao apostolskim upraviteljem dijeceze Callao.

Dne 30. januara 2023. papa Franjo imenovao je kardinala Prevosta prefektom Dikasterija za biskupe i predsjednikom Papinske komisije za Latinsku Ameriku. Kardinalom je imenovan 30. septembra 2023. godine.

Za poglavara Katoličke Crkve izabran u četvrtom krugu glasovanja u četvrtak 8. maja 2025. i uzeo je ime Lav XIV.

To bi moglo značiti da mu je jako stalo do socijalnog nauka Crkve, papa Lav XIII. je autor čuvene socijalne enciklike Rerum novarum.

Obrativši se prvi put vjernicima i cijelome svijetu žarko je zahvalio pokojnom papi Franji i pozvao se na njegovo djelo. Kazao je da moramo vratiti pogled na uskrslog Krista i da zlo neće nadvladati. Čovječanstvo treba Boga i njegovu ljubav, kazao je.

Založio se za misionarsku Crkvu, koja će pokazati samilost, Crkvu sinode (pape Franje), Crkvu blisku onima koji ispaštaju.

Ispostavilo se da je izabran onaj po mjeri želje kardinala na konferencijama prije konklave. Na posljednjoj, u utorak, dvanaestoj po redu, kazano je da Papa mora biti netko koji će biti “prvosvečenik, to jest graditelj mostova i pastir, učitelj čovječanstva i lice Samaritanske Crkve”; Papa koji će “u vremenu rata, nasilja i dubokih podjela” biti znak “milosrđa, sinodalnosti i nade”.

Matteo Bruni, ravnatelj Tiskovnog ureda Svete Stolice, izvijestio je da su to kvalitete koje kardinali očekuju od novoga Pape, a u 26 izlaganja su među ostalim razmišljali o poslanju i prioritetima za Crkvu i svijet danas.

Kardinali su zatim razgovarali i o reformama koje je pokrenuo papa Franjo, a koje Crkva ima odgovornost nastaviti provoditi: borba protiv zlostavljanja, gospodarska transparentnost, preustroj Kurije, sinodalnost, zalaganje za mir i briga o stvorenom svijetu (pozivajući se na enciklike Fratelli tutti i Laudato si’).

Središnja tema razmišljanja bila je tema zajedništva kao bitan poziv za novog Papu, koji bi trebao biti pastir, učitelj čovječanstva, sposoban utjeloviti lice Samaritanske Crkve, blizak potrebama i ranama čovječanstva. U vremenima obilježenim ratom, nasiljem i snažnim podjelama, postoji snažna potreba za duhovnim vođom koji će pružiti milosrđe, sinodalnost i nadu.

U nekim su se izlaganjima kardinali osvrnuli na kanonska pitanja, promišljajući o Papinoj moći. Raspravljalo se i o podjelama unutar Crkve i društva te “načinu na koji će biti kardinalima u Crkvi” ili “bliski siromašnima”, podsjećajući na Svjetski dan posvećen njima koji je ustanovio papa Franjo, znakovito prije svetkovine Krista Kralja.

Ostale teme su bile: potreba da sastanci Kardinalskog zbora budu značajniji prilikom konzistorija (Franjo je ovo bio zanemario jer je sazvao sve kardinale samo jednom u 12 godina pontifikata), zatim kršćanska inicijacija i formacija “kao misionarski činovi”; svjedočanstva mučenika vjere u zemljama sukoba i gdje postoje ograničenja vjerske slobode; ekumenski dijalog i zajednički datum Uskrsa ove godine kad se obilježava 1700. obljetnica Nicejskog sabora.

Vidjet ćemo, ponajprije, da li papa Lav XIV. ostaje u domu Svete Marte, gdje je živio papa Franjo ili se vraća u Apostolsku palaču (ona desno od bazilike svetoga Petra) gdje su pape živjeli sve do Benedikta XVI.

I, naravno, biti će važno, to ćemo brzo saznati, ide li papa u tursku Nikeju u zagrljaj ostaloj kršćanskoj braći i sestrama, osobito pravoslavnima.

Mislim da smo dobili papu kontinuiteta, koji će mariti za siromašne i deprivirane, koji će naglasak staviti na misionarenje ali i koji će možda pomoći da se bogate donacije Crkvi iz SAD vrate u Svetu Stolicu. Za nadati se je da će znati balansirati između predsjednika Trumpa, Rusije, Kine i naše Evrope. Naime, bilo je uvijek straha od pape Amerikanca, da ne bi toliko moći bilo koncentrirano u toj supersili. Mislim da možemo biti mirni jer smo dobili papu misionara koji je 40 godina živio među siromašnima u Južnoj Americi.

(Tekst napisan za portal Velike priče iz Beograda).

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Vrijeme je za političko djelovanje hrvatskih biskupa
    •  Vatikan, Franjo, Lav i sramota državnih i crkvenih vlasti
    •  Partija ubila strica i uzela mami kuću, ipak slavim partizane
    •  Danijela Marković: Sebe vidim kao učenicu Škole osjetljivosti
    •  Isus u konklavi: upute za izbor novog pape
    •  Franjo, dobri, učitelju vjere, moli za nas!
    •  Papa Franjo: Pontifikat služenja, blizine i milosrđa
    •  Želim da uskrsne i jedna bolja Hrvatska
    •  Nasušna je potreba da nastavimo slaviti Uskrs istodobno
    •  SAD: Kraj suradnje s vladom u zbrinjavanju izbjeglica

> Svi tekstovi ovog autora