Majka Terezija (ni)je svetica

Kardinal Stepinac nije jedini osporavani svetac našega vremena. Oko današnje kanonizacije Majke Terezije nije dignuta tolika bura niti je bilo organizirane opozicije, ali nije istina da ova globalno popularna svetica nije imala ozbiljnih kritičara.

Osobno sam susreo i slušao Majku Terziju nekoliko puta na više mjesta. Skupa sa suprugom najdublje sam bio impresioniran njezinim govorom na Molitvenom doručku u Washingtonu u veljači 1994. godine.

Ova sitna i krhka žena, koja se ne bi vidjela iza govornice da joj nisu pripremili poseban stolac, okružena nekim od najmoćnijih ljudi svijeta progovorila je kao hrabar prorok protiv nasilja pobačaja.

Bilo mi je žao predsjednika Clintona koji je govorio poslije nje, jer je njezina kritika očito bila uperena i prema njegovim stavovima i otvorenoj politici podrške prava žena na izbor.

Svojim je primjerom nadahnula bezbroj humanitaraca i volontera u nadasve važnoj borbi protiv siromaštva i sebičnosti u našem grešnom svijetu. Ona nam svima može biti uzor požrtvovne i djelotvorne kršćanske ljubavi te stoga zaslužuje da ju se danas međunarodno istakne kao sveticu

Moja jedina zamjerka tom još i danas često spominjanom govoru je što je Majka Terezija pobačaj i kontracepciju stavila u isti rang ubojstva, te i time u velikoj mjeri otupilao štricu kritike pobačaja kao ”nasilja u utrobi majke”.

Nekoliko godina prije toga sam u pratnji Leightona Forda, predsjednika Lausannskog odbora za evangelizaciju svijeta, posjetio domove u kojima su Misionarke ljubavi brinule za najsiromašniju djecu i umiruće siromahe. Fordov šogor, glasoviti Billy Graham, osobno je zamolio Majku Tereziju da nas tom prigodom primi i upozna sa svojim radom.

Slušajući njezina dirljiva svjedočanstva o služenju odbačenima, Leighton je u jednom trenutku pogledao u duboke oči Majke Terezije s pitanjem: ”Zašto to činite?” Ona je bez oklijevanja, ali s puno iskrene emocije, odgovorila: ”To ne činim ja, nego Isus kroz mene!”

Upravo su Isusova ljubav za siromahe i služenje siromasima u njegovo ime bili glavna motivacija cjelokupnog djelovanja ove najpoznatije kršćanske humanitarke svijeta.

Majka Terezija je svoju službu u Indiji počela novicijatom podno Himalajskih planina 1929. godine. Naučila je bengalski jezik i godinama radila kao učiteljica, ponajviše u okolici Kalkute.

Suočena s neopisivim siromaštvom, ona je 1946. osjetila ”poseban Božji poziv” da napusti sigurnost samostana i ode živjeti sa siromašnima kako bi ih mogla bolje razumjeti i autentičnije im služiti.

Nakon teških početaka, kada je i sama morala prosjačiti za hranu da preživi, njezina požrtvovna ljubav za siromahe je bila javno priznata, a pridružilo joj se sve više sestara, te su već 1950. od Vatikana bile priznate kao novi red Misionarki ljubavi.

Ozbiljnije treba uzeti neke kritike koje dolaze iz medicinskih krugova i temelje se na istraživanjima kanadskih i britanskih novinara i medicinskih stručnjaka. One upućuju na nedostatak stručne njege, problem sterilizacije i razlučivanja izlječivih i neizlječivih pacijenata te s time povezan rizik da od infekcija i neadekvatnog tretmana umru izlječivi pacijenti

Njihovo glavno poslanje je u njezim riječima: ”Brinuti za gladne, gole, beskućnike, hrome, gubavce i sve ljude koji se osjećaju neželjenima, bez ljubavi i za koje društvo ne brine, nego ih smatra bremenom, te ih stoga svi izbjegavaju.”

Počeli su kao mala zajednica s trinaest članova u Kalkuti, ali kao što je istaknuto prilikom dodjele Nobelove nagrade 1997., već u to vrijeme je zajednica imala više od 4000 sestara, koje su održavale stotine sirotišta i zdravstvenih centara širom svijeta, a posebno su se istakle i brigom za izbjeglice, slijepce, starce, alkoholičare, beskućnike i mnogobrojne žrtve epidemija, gladi i poplava.

Majka Terezija je zaslužno jedna od najprepoznatljivjih žena svijeta. U vrijeme njezina života glasoviti Gallup ju je osamnaest godina zaredom svrstavao među deset najštovanijih osoba svijeta.

Najviše zasluga za globalnu propoznatljivost Majke Terezije neosporno pripada poznatom engleskom novinaru, piscu i redatelju Malcomu Muggeridgu. On je s njom 1966. napravio prvi intervju za BBC. Slijedio je dokumentarni film ”Nešto lijepo za Boga” (1969.), kao i popularna knjiga pod istim naslovom.

Muggeridge je prvi predstavio Majku Tereziju i američkom TV gledateljstvu, te je toliko pridonio njezinoj popularnosti da i danas neki zaključuju kako ”bez Muggeridgea ne bi bilo MajkeTerezije”.

Nakon Muggeridgevih TV emisija, filma i knjige te brojnih međunarodnih priznanja osobi koju su mnogi već u to vrijeme proglasili sveticom slijedili su i drugi popularni literarni i fimski prikazi.

Najpoznatiji film o životu Majke Terezije je višestruko nagrađivani ”U ime Božjih siromaha” (1997.) redatelja Kevina Connora u kojem glavnu ulogu glumi Geraldine Chaplin.

Osobno sam susreo i slušao Majku Terziju nekoliko puta na više mjesta. Skupa sa suprugom najdublje sam bio impresioniran njezinim govorom na Molitvenom doručku u Washingtonu u veljači 1994. godine

Majci Tereziij njezini kritičari najviše zamjeraju što je često naivno hvalila i nekritički branila neke od svojih moralno kompromitiranih velikih donatora. Među njima se ističu krajnje brutalni i pohlepni diktator Haitija Jean-Claude Duvallier te američki konzervativni katolik Charles Keating, osuđen zbog milijunskih prevara na zajmovima i iznudama koje su osiromašile tisuće američkih građana.

Nešto rjeđe su optužbe o zloupotrebi fondova, odnosno netransparetnom poslovanju domova Misionarki ljubavi kao i kritike loših medicinskih tretmana u institucijama koje vode Misionarke ljubavi.

Iako je u cijeloj Indiji visoko cijenjen i svestrano hvaljen rad MajkeTerezije, tu i tamo su se čule i kritike nekih hinduista koji optužuju rad sa siromasima kao instrument evangelizacije, to jest ciljanog religijskog preobraćenja.

Jedan od njenih najoštrijih kritičara je razvikani britanski književnik i antiteist Christofer Hitchens. On i  britansko-pakistanski novinar Tariq Ali su autori ekstremno kritičkog dokumentarca ”Anđeo iz pakla”.

Hitchens između ostalog piše: ”MajkaTerezija nije bila prijatelj siromašnih. Ona je bila prijatelj siromaštva. Ona je stalno ponavljala kako je patnja dar od Boga. Provela je svoj život u suzbijanju jedinog lijeka protiv siromaštva, a to je osnaživanje žena i njihova emancipacija.”

U svom prepoznatljivom antiteističkom i antikatoličkom radikalizmu Hitchins destruktivno generalizira: ”Mnogi ljudi su postali još siromašniji i bolesniji zbog Majke Terezije, a bilo bi ih još više siromašno i bolesno da se pratio njen primjer. Ona je bila fanatik, fundamentalist i prevarant, a Crkva često oficijelno brani i štiti one koji napastuju nevine, što nam daje jasan znak koliko je Crkva za ista moralna i etična.”

Ozbiljnije treba uzeti neke kritike koje dolaze iz medicinskih krugova i temelje se na istraživanjima kanadskih i britanskih novinara i medicinskih stručnjaka.

One upućuju na nedostatak stručne njege, problem sterilizacije i razlučivanja izlječivih i neizlječivih pacijenata te s time povezan rizik da od infekcija i neadekvatnog tretmana umru izlječivi pacijenti.

Iako je u cijeloj Indiji visoko cijenjen i svestrano hvaljen rad MajkeTerezije, tu i tamo su se čule i kritike nekih hinduista koji optužuju rad sa siromasima kao instrument evangelizacije, to jest ciljanog religijskog preobraćenja

U člancima i analizama medicinskih časopisa se ističu i sanitetski i higijenski problemi kao što je, na primjer, višestruka upotreba istih injekcija nakon površnog pranja u toploj vodi.

Majka Terezija, bez obzira na sveukupnu teološku problematičnost rimokatoličkog sistema beatifikacije i kanonizacije, i unatoč svim kritikama zaslužuje naše najviše poštovanje.

Svojim je primjerom nadahnula bezbroj humanitaraca i volontera u nadasve važnoj borbi protiv siromaštva i sebičnosti u našem grešnom svijetu. Ona nam svima može biti uzor požrtvovne i djelotvorne kršćanske ljubavi te stoga zaslužuje da ju se danas međunarodno istakne kao sveticu.

    •  Stogodišnji Jimmy Carter – najuspješniji bivši predsjednik
    •  Pola stoljeća Lausanskog pokreta za evangelizaciju svijeta
    •  Pismenost je preduvjet napretka na svim područjima života
    •  Gospa na nebo uznesena ''dušom i tijelom''? Plod mašte
    •  Privlačnost ersatzreligije koja se zove nogomet
    •  Trump je 34 puta kriv, a mnogi Amerikanci još uvijek naivni
    •  Medalja slobode isusovcu i evanđeoskoj političarki
    •  Cvjetnica – spomen na Isusov mesijanski ulazak u Jeruzalem
    •  Religijska slika svijeta se mijenja
    •  Diana Budisavljević: najbolji ljudi u najgorim vremenima

> Svi tekstovi ovog autora