Ministar pravosuđa i Udruga sudaca obmanjuju javnost

Ministarstvo pravosuđa i uprave i Udruga hrvatskih sudaca obmanjuju i zbunjuju hrvatsku javnost i sindikate s dezinformacijama o tzv. ”mjerama upozorenja” (zakonski upitnim štrajkom sudaca).

U metežu zbunjene javnosti i sindikata suci i ministar pravosuđa zajednički pokušavaju ”iskamčiti lavovsko” povećanje plaća za suce (čijim radom su hrvatski građani nezadovoljni), a ostalim državnim službenicima i namještenicima odobriti samo ”mrvice” povećanja plaća.

U petak 12. svibnja u pet minuta prije 9 sati Marija Paulin, koordinatorica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika za Grad Zagreb, uputila je ”mail” članovima na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu s kratkom porukom: ”Imenovana izmiriteljica je odgodila sastanak na 17. svibnja 2023. jer se ministar opravdao službenim putovanjem”.

Ministar pravosuđa i uprave, međutim, taj dan nije bio na ”službenom putovanju”, nego je prema vijestima objavljenim u medijima taj dan imao razgovore s predstavnicima Udruge hrvatskih sudaca (zajedno su ministar i Udruga hrvatskih sudaca izigrali Sindikat).

Još 8. svibnja je, naime, taj Sindikat najavio štrajk zbog toga što pregovori o povećanju plaća s Ministarstvom pravosuđa i uprave nisu uspjeli. Odmah poslije najave štrajka, sukladno zakonu imenovana je izmiriteljica, jer ako u roku osam dana mirenje ne uspije zakonski može početi štrajk.

Suci hrvatskog sudstva nezakonito i profesionalno nečasno štrajkaju zahtijevajući povećanje plaća. Nezakonitost i nečasnost svojeg štrajka nastoje prikriti nazivajući ga ”mjerom upozorenja” (umanjenica za štrajk).

Premda Udruga hrvatskih sudaca zakonski nije socijalni partner (nema legitimitet jer nije za to registrirana prema odredbama radnog zakonodavstva), Ministarstvo pravosuđa i uprave već više od godinu dana ”potiho” pregovara s predstavnicima Udruge hrvatskih sudaca o plaćama i ostalim materijalnim pravima i dužnosničkim povlasticama sudaca.

Jednostavno, suci su dužnosnici čiji je zakonski položaj uređen posebnim zakonom: Zakonom o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, a nisu radnici prema Zakonu o radu.

Istina, svi, uključivo i suci imaju pravo zahtijevati veće plaće.

Međutim, ako suci zahtijevaju povećanje plaće, profesionalno korektno bi bilo da to zahtijevaju naglašeno se pridržavajući važećih zakona. U protivnom sudstvu i sucima takvog sudstva građani moraju iskazati nepovjerenje.

Iritantno je kako sutkinje iz Udruge hrvatskih sudaca, potpredsjednica Tijana Kokić i Vesna Horvath dezinformiraju javnost.

Tako sutkinja i potpredsjednica Kokić prigovara što državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa i uprave tobože ”ne doživljava Udrugu sudaca kao partnera u pregovorima. Mi, kao, nemamo neki legitimitet jer nismo sindikat. To svatko može tumačiti kako želi”, izjavila je sutkinja Kokić.

Znači li to da bi sutkinja Kokić i u sudskim postupcima radi utvrđivanja legitimiteta štrajka radnika ”nesudaca”, krojačica iz tvornice Kamensko ili radnica iz Tvornice duhana Zagreb, ili državnih službenika i namještenika isto tumačila ”kako svatko to želi”, a ne tobože prema propisima o legitimitetu štrajkova?

To što Udruga hrvatskih sudaca, navodno, ”od 1.680 sudaca u svom članstvu ima 1.118 sudaca”, ne znači da Udruga hrvatskih sudaca ima zakonski legitimitet suce predstavljati u štrajku zbog većih plaća.

A sutkinja Vesna Horvath, isto iz ove Udruge zapravo nekompetentnih sutkinja, izjavila je u TV razgovoru kako suci ne očekuju podršku građana za te svoje tzv. ”mjere upozorenja”.

Pa da, koga briga za građane Republike Hrvatske bez temeljnih ljudskih prava na nepristranu sudsku zaštitu?

I u nastavku razgovora sutkinja Vesna Horvath je rekla da po glavi sudaca imamo najviše zaprimljenih broja predmeta u Europskoj uniji. Kao i da kada se godinama ponavlja rečenica kako su suci lijeni i korumpirani, onda ljudi počinju u to vjerovati.

Riječ je o manipulaciji s gomilom netočnih ulaznih podataka u sudske statistike. Jer, kada bi se razdvojio broj zaprimljenih predmeta ”po glavi sudaca” na razini da za zaprimljeni predmet nije nadležan taj sud, nego drugi sud, pa o tome treba dopisom obavijestiti stranku, od stvarnih predmeta ”od kojih boli glava” i koje suci izbjegavaju stvarno riješiti ”bijegom iz merituma u odlučivanje samo o formi”, malo bi ostalo od ”po glavi sudaca najviše zaprimljenih broja predmeta u Europskoj uniji”.

Posebno bih podsjetio na aferu s ostvarenom sudačkom normom sutkinje Mirele Mijoč od nemogućih 627,3 posto!?

U pisanom odgovoru ministra pravosuđa na pitanje zastupnika u Saboru je li moguće da sutkinja/sudac ostvari toliko višestrukog povećanja (!?) radnog učinka, tadašnji ministar je odgovorio da je to – moguće. 

Učenici sedmih razreda osmogodišnje škole, međutim, uče iz procentnog (postotnog) računa da se broj jedinica postotka određuje od broja 100 kao cjeline (procent od lat. riječi pro = za i centum = sto), a za iskazivanje više stotina postotka ”sedmaši” dobivaju negativnu ocjenu. Akademski obrazovani dužnosnici u hrvatskom sudstvu možda još nisu završili sedmi razred osmogodišnje škole.

Već klasično bježanje hrvatskih sudaca od odgovornosti za presude o meritumu je i donošenje odluka u kojima se tobože prihvaća tužba i predmet vraća na ponovno odlučivanje u prvom stupnju, bez da se tužitelju nešto dosudi, tako da naivni tužitelji mogu nakon tri do pet godina uzaludnog sudovanja krenuti praktično od početka.

I ne treba nasjedati sutkinji Horvath i njezinim istomišljenicima iz Udruge hrvatskih sudaca. Sutkinja Horvath je još rekla: ”Pristupanjem Europskoj uniji potpisali smo da ćemo provoditi vladavinu prava, a da bi se to ostvarilo suci moraju biti neovisni, imati dobro osoblje i biti za to plaćeni”.

E pa po rezultatima rada hrvatskih sudaca, da bi se i u Hrvatskoj ”provodila vladavina prava”, nužno bi bilo ponuditi umjesto veće plaće sucima ”sporazumno razrješenje”, bez pozivanja na odgovornost zbog toga što više od 80 posto građana u Republici Hrvatskoj i nakon prijema u Europsku uniju u sudstvo nema povjerenja.

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  O izgredima Ustavnog suda Sabor ''ni bu – ni mu''!
    •  Etički nazori oprečni većini kandidata za suce Ustavnog suda
    •  Posljednji slobodni novinar upisan u Sudski registar
    •  Signal novinarima da se okane iluzija o slobodi medija
    •  Banke nekontrolirano “dilaju” podacima o klijentima
    •  Treća novinareva tužba Sudu za ljudska prava
    •  Sudionici izbora su nasamareni – apstinenti imaju pravo
    •  Hoće li policija na birališta privoditi izborne apstinente?
    •  Prijavljujem Plenkovića zbog prijetnje DORH-u i USKOK-u
    •  Sudstvo i soc-skrbitelji žive od medijske šutnje

> Svi tekstovi ovog autora