Obrat u sporu Škaričić protiv EPH i Slobodne Dalmacije

Revizijskom presudom Vrhovnog suda Revr 1336/13 odbačen je tužbeni zahtjev Nataše Škaričić protiv Slobodne Dalmacije i preinačena je i ukinuta pravomoćna presuda zagrebačkog Županijskog suda kojom je bilo dosuđeno da je tzv. RPO ugovor Nataše Škaričić sa Slobodnom Dalmacijom bio fiktivan i da je stvarno bio ugovor o radu.

Vrhovni sud je i 2012. prvi puta ukinuo dotadašnje presude Općinskog radnog i Županijskog suda u sporu Nataše Škaričić sa Slobodnom Dalmacijom i tražio ponavljanje postupka s obrazloženjem da se mora razmotriti je li pogrešno primijenjeno materijalno pravo odlukom da je u tom sudskom sporu mjerodavan isključivo Zakon o radu, a ne i Zakon o medijima i ostali važeći obveznopravni propisi.

No, u ponovljenom postupku Županijski sud je 2013. pravomoćno dosudio da je tzv. RPO ugovor Nataše Škaričić sa Slobodnom Dalmacijom ipak bio fiktivan i da se radilo zapravo o prikrivenom ugovoru o radu.

Pravi RPO-ovci su registrirani freelanceri (novinari koji samostalno obavljaju djelatnost kao i odvjetnici, liječnici, arhitekti, umjetnici i ostali). Zabunu i zbrku izazivaju medijski poslodavci i njihovi (bivši) zaposlenici kada zbog izbjegavanja poreza i doprinosa krivotvore RPO ugovore.

U revizijskoj presudi, međutim, Vrhovni sud je ustrajao na tome da se na odnose registriranoga samostalnog novinara i naručitelja ne mogu primjenjivati isključivo odredbe Zakona o radu kao da se radi o odnosu poslodavca i zaposlenika.

Na prvi pogled sve se čini komplicirano, ali u biti i nije. Registrirani freelanceri (novinari koji samostalno obavljaju djelatnost kao i odvjetnici, liječnici, arhitekti, umjetnici i ostali) su pravi RPO-ovci.

Zabunu i zbrku izazivaju medijski poslodavci i njihovi (bivši) zaposlenici kada zbog izbjegavanja poreza i doprinosa krivotvore to što oni zovu RPO ugovorima.

I da apsurd bude veći, Sindikat novinara i Hrvatsko novinarsko društvo osporavaju status registriranih, samostalnih i neovisnih novinara (RPO-ovaca) i diskriminiraju freelancere, umjesto da se suprotstave zloupotrebama medijskih poslodavaca i dijela svojih članova – medijskih zaposlenika.

A sada dvjema revizijskim presudama (ranijom Revt-342/13 o trajnoj zabrani ”Latinice” i ovom Revr 1336/13 u sporu Nataše Škaričić sa Slobodnom Dalmacijom) Vrhovni sud Hrvatske napokon počinje pravno razlikovati medijske zaposlenike ugovorima o radu lišene samostalnosti i novinarskih autorskih prava od malobrojnih samostalnih novinara koji su dosljedni nositelji autorskih prava (zloupotrebu i pravi RPO status).

A u Hrvatskom novinarskom društvu, u kojemu prevladavaju zaposlenici s ugovorima o radu lišeni novinarskih autorskih prava, zbunjeno po ladicama tajništva premeću i prešućuju te revizijske presude kojima Vrhovni sud Hrvatske diferencira medijske zaposlenike od samostalnih novinara nositelja autorskih prava.

Podsjetimo, objavili smo ranije dva napisa o revizijskoj presudi Vrhovnog suda Revt-342/13 kojom je potvrđena trajna sudska zabrana prikazivanja TV emisije ”Latinica” pod nazivom ”Zločini privatizacije ne zastarijevaju”.

Pravno mišljenje Vrhovnog suda je da se kod trajne zabrane prikazivanja TV emisije ”Latinica” o kriminalu u tzv. pretvorbi ne radi o cenzuri, nego o zaštiti isključivih prava komercijalnog iskorištavanja snimljenih TV priloga koje je Hrvatska radiotelevizija stekla na osnovu ugovora o radu kojima su se zaposlenici lišili svojih autorskih prava prenijevši ih na poslodavca.

Ili, razumljivije rečeno, Hrvatskom novinarskom društvu ni jedan sud, pa ni Vrhovni sud u revizijskom postupku, ne bi mogao trajno zabraniti da TV emisiju ”Latinica” prikaže na tribini u Domu novinara radi rasprave o cenzuri na Hrvatskoj radioteleviziji da se Denis Latin, Ane Jelinić, Nataša Ban Leskovar i Petar Štefanić, koji su stvorili TV emisiju ”Latinica” pod nazivom ”Zločini privatizacije ne zastarijevaju” nisu ugovorima o radu prethodno lišili novinarskih autorskih prava i prenijeli ih na Hrvatsku radioteleviziju kao svojeg poslodavca.

Da bi se razumjela zavrzlama sa presudama u sporu Nataše Škaričić, treba reći da ima samostalnih i neovisnih novinara koji su odbili potpisati ugovor kakav je Nataša Škaričić potpisala sa Slobodnom Dalmacijom i kasnije ga pokušala osporiti dokazujući da se radilo o prikrivenom radnom odnosu, a ne o autorskoj suradnji registriranog freelancera

Prema pravnom mišljenju Vrhovnog suda Hrvatske medijski zaposlenici koji nisu samostalni novinari – nositelji autorskih prava moraju šutke promatrati kako im snimljene (TV) priloge poslodavac ”bunkerira”.

Prema istoj presudi Vrhovnoga suda Hrvatska radiotelevizija može uskratiti javnosti informacije o kriminalu u pretvorbi iz snimljene i ”bunkerirane” ”Latinice” da bi (tobože) zaštitila ”pravo prvog prikazivanja”, stečeno ugovorima o radu sa svojim zaposlenicima.

Slaveći drugostupanjsku pravomoćnu presudu Županijskog suda u Zagrebu u sporu Nataše Škaričić, mediji su sredinom 2013. pisali kao o ”pravnom presedanu za novinare”, primjerice u nekritičkim napisima kolege Borisa Pavelića u Novom listu, kolegice Biljane Bašić u Vjesniku, Anteje Crnčević na portalu Autograf i u gotovo svim ostalim medijima.

Da bi se još bolje razumjela zavrzlama sa presudama u sporu Nataše Škaričić, treba reći da ima samostalnih i neovisnih novinara koji su, ustrajući u svojoj novinarskoj neovisnosti, postupili suprotno od Nataše Škaričić.

Odbili su potpisati ugovore kakav je Nataša Škaričić potpisala sa Slobodnom Dalmacijom i kasnije ga pokušala u sudskom postupku osporiti dokazujući da se radilo o prikrivenom radnom odnosu, a ne o autorskoj suradnji registriranog freelancera sa naručiteljem (Slobodnom Dalmacijom).

Konkretno, izvjesna Nataša Mijačika iz Novog lista ponudila je na potpis kolegici Bosiljki Perić Kempf ugovor sličan onome koji je Nataša Škaričić potpisala i poslije pokušala osporiti dokazujući da je fiktivan. Kolegica Bosiljka Perić Kempf , međutim, kao dosljedni freelancer, odbila je potpisati ponuđeni joj pravno dvojbeni ugovor.

Spomenuta Nataša Mijačika koja je ponudila na potpis pravno dvojbeni ugovor je u Novi list došla raditi iz EPH, pa otuda vjerojatno ta velika sadržajna podudarnost ugovora koji je Nataša Škaričić potpisala sa Slobodnom Dalmacijom, a kolegica Perić Kempf odbila potpisati sa Novim listom.

Ako se pogleda ugovor ponuđen kolegici Bosiljki Perić Kempf, već u prvoj rečenici prvog članka ispod naslova Autorski ugovor stoji odredba prepisana iz nekog ugovora o radu da se tim ugovorom ”uspostavlja suradnja pri obavljanju novinarskih poslova”, dakle, poslova, a ne isporuke novinarskih autorskih djela.

I u članku 2. istog ugovora slijedi popis poslova umjesto uvjeta isporuke autorskih djela.

Negdje 90-ih me, dok sam ga intervjuirao za Večernji list, akademik Eugen Pusić pitao zašto inzistiram na tome da budem freelancer kada ionako u Hrvatskoj ne mogu puno toga objaviti. Odgovorio sam da je istina da ni kao neovisni samostalni novinar ne mogu puno toga objaviti, ali da, za razliku od zaposlenih kolega, kao freelancer ne moram napisati sve što mi poslodavac naredi.

I na završetku revizijske presude Vrhovnog suda se konstatira da je Nataša Škaričić bila u radnom odnosu u Slobodnoj Dalmaciji, da je sporazumno raskinula ugovor o radu, da se upisala u Registar poreznih obveznika kao freelancer i zaključila novi ugovor o suradnji sa Slobodnom Dalmacijom, da je ispostavljala račune za bruto honorare i da je sama uplaćivala poreze i doprinose, te da nije presudno je li radila u prostorijama naručitelja (Slobodne Dalmacije) ili izvan tog prostora, kao i da je stvarni izvor tužiteljičine (Škaričićkine) pravne volje bio da raskine ugovor o radu i ugovori odnos autora sa naručiteljem na koji se ne mogu primjenjivati propisi o radu umjesto Zakona o medijima i ostalih obveznopravnih propisa.

I zbilja, upis u Registar poreznih obveznika ne može obaviti, primjerice, zlonamjerni poslodavac umjesto nevinog zaposlenika – žrtve prijevare jednako kao što se isključivo osobno može upisati u, primjerice, Registar obrtnika.

Vjerojatno su u Slobodnoj Dalmaciji ponudili Nataši Škaričić veća bruto primanja od plaće ako sporazumno otkaže ugovor o radu i registrira se za samostalno obavljanje djelatnosti, a onda su joj ubrzo nakon toga otkazali suradnju puno lakše nego što bi to učinili otkazom ugovora o radu.

Iz intervjua Nataše Škaričić objavljenom na portalu Lupi ga je vidljivo da ni danas ništa ne razumije, jer je izjavila: ”Ja sam riješila sve svoje odnose sa Slobodnom Dalmacijom i EPH i ta me se presuda ne tiče”.

Netočno! Revizijskom presudom Vrhovnog suda Revr 1336/13 prestala je ”pravna osnova prema kojoj su Nataša Škaričić i Slobodna Dalmacija i EPH navodno riješili odnose”, pa bi se sve isplate trebale vratiti isplatiteljima kao ”stjecanje bez osnova”.

Nataša Škaričić još jedino može pokrenuti postupak na Ustavnom sudu, ali taj zahtjev Ustavnome sudu ne odgađa obvezu vraćanja ”stečenoga bez osnove”.

Negdje 90-ih me, dok sam ga intervjuirao za Večernji list, akademik Eugen Pusić pitao zašto inzistiram na tome da budem freelancer kada ionako u Hrvatskoj ne mogu puno toga objaviti.

Odgovorio sam da je istina da ni kao neovisni samostalni novinar ne mogu puno toga objaviti, ali da, za razliku od zaposlenih kolega, kao freelancer ne moram napisati sve što mi poslodavac naredi.

Osobno sam registrirani freelancer već više od 30 godina.

Kao registrirani freelancer sa vjerojatno najdužim ”stažem” u Hrvatskoj kolegicama i kolegama iz Hrvatskog novinarskog društva želim reći: Ne, hvala na ugovoru o radu. Mislim da ugovorima o radu prestaju novinarska samostalnost i neovisnost.

A novinari koji se bave novinarstvom kao slobodnim zanimanjem mogu se u Hrvatskoj registrirati već više od pola stoljeća (vidjeti Narodne novine broj 1/75). Osobno su me ”po sili zakona” kao otprije registriranog freelancera upisali u Registar poreznih obveznika nakon što su usvojeni zakoni o porezima na dohodak i na dobit.

Kao registrirani freelancer sa vjerojatno najdužim ”stažem” u Hrvatskoj kolegicama i kolegama iz Hrvatskog novinarskog društva želim reći: Ne, hvala na ugovoru o radu.

Mislim da ugovorima o radu prestaju novinarska samostalnost i neovisnost.

I ponovo predlažem da se u Hrvatskom novinarskom društvu osnuje novinarska sekcija u kojoj bi malobrojni neovisni i samostalni novinari razobličavali cenzore i rušili cenzure, pa i one dosuđene presudama Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

***

Pozivamo čitatelje da se jave Ivici Grčaru i iznesu svoje probleme prouzročene time što im razni moćnici krše prava.

Pišite na [email protected] odnosno na [email protected] ili nazovite broj 098 484 355

***

Opaska uredništva: za podatke i ocjene iznesene u ovoj rubrici odgovara isključivo autor.

    •  O izgredima Ustavnog suda Sabor ''ni bu – ni mu''!
    •  Etički nazori oprečni većini kandidata za suce Ustavnog suda
    •  Posljednji slobodni novinar upisan u Sudski registar
    •  Signal novinarima da se okane iluzija o slobodi medija
    •  Banke nekontrolirano “dilaju” podacima o klijentima
    •  Treća novinareva tužba Sudu za ljudska prava
    •  Sudionici izbora su nasamareni – apstinenti imaju pravo
    •  Hoće li policija na birališta privoditi izborne apstinente?
    •  Prijavljujem Plenkovića zbog prijetnje DORH-u i USKOK-u
    •  Sudstvo i soc-skrbitelji žive od medijske šutnje

> Svi tekstovi ovog autora