novinarstvo s potpisom
Hrvatska čini značajan korak u borbi protiv rodno uvjetovanog nasilja. Prateći primjere zemalja poput Sjeverne Makedonije, Belgije i Cipra, Hrvatska se priprema za izmjenu Kaznenog zakona kako bi prepoznala femicid kao samostalno kazneno djelo. No ovdje se ne radi o pukom preimenovanju ili definiranju novog pojma; radi se o koraku prema zaštiti života i sigurnosti žena.
Ova pravna promjena hvalevrijedna je inicijativa i zaslužuje podršku svih sudionika pravne zajednice. Ali važno je razumjeti da rješavanje problema femicida zahtijeva mnogo više od tek formalne promjene zakona. Iako je definiranje femicida kao samostalnog kaznenog djela važan korak, on neće automatski riješiti problem rodno uvjetovanog nasilja.
Stoga, potrebno je primijeniti holistički pristup. To znači da trebamo razumjeti korijene ovog nasilja, promicati svijest o rodnoj ravnopravnosti i edukaciju te pružiti potrebnu podršku žrtvama. Samo mijenjanje zakona neće biti dovoljno.
Rješavanje femicida nije lak zadatak koji se može jednostavno riješiti otvaranjem zakonika. Holistički pristup ide korak dalje, prepoznajući da se radi o duboko ukorijenjenom problemu koji zahtijeva sveobuhvatan odgovor. U tom procesu, važno je da svi dijelovi društva, uključujući vladu, organizacije civilnog društva, obrazovne ustanove i medije, surađuju zajedno kako bi se postigao stvaran napredak u borbi protiv femicida i rodno uvjetovanog nasilja.
Dakle, što predstavlja femicid? Femicid je najekstremniji oblik nasilja temeljenog na spolu. Prema UN-ovoj agenciji za žene, on se ozbiljno podcjenjuje jer se samo pet slučajeva prijavi ili rezultira optužnicama za svakih 1.000 silovanja, što otežava prikupljanje podataka o seksualnom nasilju. Međutim, paradoksalno je što visoke stope femicida i nasilja nad ženama gotovo ne privlače pažnju u domaćoj javnosti, osim u ekstremnim slučajevima.
Nema univerzalno prihvaćene definicije za femicide. Femicid se općenito definira kao ubojstvo žena od strane muškaraca isključivo zbog njihova spola. U Sjevernoj Makedoniji, prema najnovijim istraživanjima UNODC-a i UNWOMEN-a, počiniteljima su izrečene minimalne zakonske kazne, a u nekim slučajevima čak i smanjene. Doživotna kazna je dosuđena samo u jednom slučaju, za muškarca koji je počinio četiri ubistva, od kojih su tri bila femicidi.
Općenito se smatra da izrečene kazne nisu proporcionalne ozbiljnosti tih zločina, pa autori analize upućuju da bi možda trebalo razmotriti pooštravanje zakonodavstva kako bi se unaprijedila prevencija ovog oblika nasilja. Kazne koje se često kreću oko zakonskog minimuma, a ponekad su čak i umanjene ispod deset godina zatvora, nisu prikladne za ozbiljnost ovih djela.
Femicid je složen i višestruko motiviran zločin potaknut seksizmom, mizoginijom i rodnom nejednakošću. Važno je da Kazneni zakon prepozna jedinstvenu prirodu femicida te izradi jasne i koncizne definicije, slučajeve i standarde dokaza kako bi ga dobro prepoznao. Pitanje je li dobro da femicid bude zaseban zločin također je složeno, bez jednostavnog odgovora.
Postoje prednosti i nedostaci obaju pristupa. S jedne strane, uspostavljanje zasebnog zločina femicida može pridonijeti podizanju svijesti o problemu i poslati snažnu poruku da se nasilje neće tolerirati. Također može pružiti žrtvama i njihovim obiteljima osjećaj pravde i razrješnica.
S druge strane, stvaranje zasebnog zločina femicida bez jasnih definicija ili standarda dokaza može se percipirati kao diskriminatorno u očima sudova i prava jer bi bilo teže dokazati izvan razumne sumnje da je počinitelj zaista počinio femicid. To bi moglo dovesti do neiskorištene odredbe u zakonu koja je teška za dokazivanje ili istraživanje s gledišta tužitelja.
Isto tako, postoje dileme da bi se moglo percipirati kao kršenje načela jednakosti pravde. Ovo je seriozna zabilješka i ajmo je razmotriti.
Što se tiče načela jednakosti pravde, tretiranje femicida kao zasebnog zločina može postaviti izazove zbog nekoliko ključnih čimbenika. Jedan značajan problem je potencijal za rodnu pristranost unutar pravosudnog sustava, budući da femicid inherentno cilja žene na temelju njihova spola. Iako je prepoznavanje aspekta zločina koji se temelji na spolu važno, to također može otkriti temeljne rodne predrasude u pravnom procesu, što utječe na izricanje kazni počiniteljima i distribuciju pravde.
Osim toga, odsutnost specifičnih pravnih okvira za suočavanje s femicidom u nekim pravosudnim sustavima znači da se takvi slučajevi često procesuiraju prema općim zakonima o ubojstvu ili ubojstvu iz nehaja, što često ne prepoznaje dovoljno rodne dinamike koje su u igri. Ta varijabilnost u pravnim pristupima i kaznama može rezultirati nejednakom pravdom.
Osim toga, nedostatak svijesti i obuke među pravnim stručnjacima o nasilju temeljenom na spolu može otežati potpuno razumijevanje kompleksnosti femicida. Ovi izazovi mogu dovesti do nejednake pravde gdje žrtve femicida možda neće primiti istu razinu zaštite i podrške prema zakonu, čime se narušava načelo jednakosti u pravdi.
Nadalje, u dokazivanju femicida, u slučajevima ubojstava, etabliranje uzročnosti, namjere i motivacije ključni su faktori u osiguranju presude. Svjedočanstva svjedoka, forenzički dokazi i identifikacija oruđa ili sredstava korištenih igraju značajne uloge u izgradnji čvrstog slučaja.
Nasuprot tome, slučajevi femicida ili nasilja prema bliskoj ženi uključuju dodatne aspekte kao što su dokazivanje rodno motivirane motivacije, povijest prethodnih nasilnih činova ili prijetnji te ranjivost žrtve. Domaći odnos između počinitelja i žrtve, zajedno s kulturnim i društvenim kontekstom, također su važni elementi za razmatranje.
Obje vrste slučajeva zahtijevaju čvrst dokazni temelj, no slučajevi femicida zahtijevaju svijest o specifičnim rodnim dinamikama kako bi se suočila s jedinstvenom prirodom tih zločina i osigurala pravda za žrtve. Proces određivanja kazne također je kompleksna priča za sebe. Ne postoji univerzalno rješenje na pitanje kako e sudovi procijeniti kaznu za femicid. Svaki će slučaj biti prosuđen na temelju vlastitih zasluga.
Imajući u vidu da je ovo kolumna, a ne znanstveni članak, a već sam prekoračio prostor, želim potencirati da je ovo značajan korak prema rješavanju ozbiljnog problema rodno uvjetovanog nasilja. Potrebna je jasna i koherentna zakonska definicija femicida te precizni standardi dokaza kako bismo osigurali učinkovitu primjenu zakona.
Ova inicijativa zaslužuje podršku svih sudionika pravne zajednice. Važno je naglasiti da budžetne implikacije holističkog pristupa, uključujući obuku pravosudnih aktera i policijskih službenika, ne smiju biti prepreka. Dapače, ulaganje sredstava u ovu inicijativu je investicija u sigurnost i jednakost. Zaštita žena od rodno uvjetovanog nasilja i stvaranje društva bez femicida je cilj koji zaslužuje našu potpunu podršku i predanost. Ne smijemo dopustiti da ograničenja budžeta budu prepreka ostvarivanju ovog važnog cilja.
Zajednički napor svih aktera u pravosudnom sustavu ključan je kako bismo osigurali da žene budu sigurne i zaštićene, i da pravda prevlada.
MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.