Treba nam novo uređenje BiH

Lijepo je što smo se okupili ovdje u Ljubuškom u kršnoj Hercegovini, (da nije sve u Sarajevu i Mostaru). Ciljano smo htjeli doći u Ljubuški da približimo kroz ovu konferenciju Ljubuški i Hercegovinu Evropi, također da približimo Hercegovinu i Bosnu.

Ljubuški ima važnih dokumenata, osoba i prirodnih ljepota: kao što je Humačka ploča (XI ili XII st.) jedan od najstarijih dokumenata pismenosti na ovim prostoirma, pisana glagoljicom i bosančicom), fra Lovro Šitović (1690.-1729. napisao hrvatsko-latinsku gramatiku), sluga Božji Petar Barbarić za kojeg se vodi proces beatifikacije), književnik Veselko Koroman i dr.

Ljubuški ima puno turističkih atrakcija kao npr. Samostan s najstarijim muzejom u BiH, tvrđava, vodopadi Kravica, Koćuša itd. i ova konferencija će doprinijeti boljem upoznavanju znamenitosti ovog grada i boljem turizmu grada i regije.

Red je da kažemo par riječi o Panevropskoj uniji. Peu je najstarija evropska asocijacija, osnovna 1922. od Richarda Koudenhove Kalergija s ciljem povezivanja Naroda i država nakon katastrofe Prvog svjetskog rata. I ime joj kaže da obuhvata svu Evropu. Na odrđeni način je preteča bivše Evropske zajednice i današnje Evropske unije. Djeluje u 20-tak zemalja, a od 1995. i u BiH. Potiče povezivanje i suradnju država i naroda, a taj cilj ima i naša današnja konferencija. Uvijek su u upravama nacionalnih unija ugledni ljudi, kao što se može vidjeti i ovdje.

Treba pojasniti zašto je suorganizator Zaklada ljudsko bratstvo i sestrinstvo? Zaklada je osnovana 13. ožujka 2022. na idejama dokumenta Ljudsko bratstvo koji su potpisali 2019. u Abu Dhabiju papa Franjo i rektor kairskog sveučlišta. Ključna ideja ovog dokumenta je da su svi ljudi sestre i braća. Zar to nije veličanstvena ideja? Zaklada gradi jednu dvoranu s kapelom u Novom Travniku, da ne bude sve u centrima, uz ostalo organizira okrugle stolove s tom tematikom. Zakladu podržavaju kard. Puljić, nadbiskup Vukšić, provincijali, reis Kavazović, travnički paroh i Židov Eli Tauber. Centar je pokriven i sada se obavljaju unutarnji radovi (uvijek se smije donirati, jer treba još sredstava.) Zakladu od početka podržava Međunarodna, hrvatska i bh Peu.

Tema naše ovogodišnje konferencije svakako je veoma aktualna jer je BiH dobila pregovrački status, ali nisu ni otpočeli pregovori. Naša zemlja i naš svijet suočeni su sa mnogobrojnim izazovima, od političkih i ekonomskih do socijalnih i ekoloških. Nažalost osim ratova po svijetu kao Mianamar, Južni Sudan, Jemen, Gaza, Libanon… imamo i u Evropi agresiju Rusije na Ukrajinu. Prikladno je istaknuti jednu opasku: često se u BiH govorilo da je rat vjerski. Primjer Ukrajine i Rusije pokazuje da je rat ne vjerski nego zvjerski, jer su obje zemlje pravoslavne, uz to i slavenske.

Na konferenciji sudjeluje puno ljudi koji su aktivni u vlasti, politici i društvu te će više govoriti o političkim pitanjima vezanim za proces pristupanja BiH Evropskoj uniji. Ja ću reći nešto o općim pitanjima u BiH.

Neki stalno govore da se loše živi, namjerno se širi pesimizam i to je jedan od razloga zašto ljudi odlaze. Mi ne živimo dobro kao Švicarska ali bolje živimo nego mnoge zemlje jugoistočne Evrope. Razumljivo je da se svi ljudi žele živjeti što bolje i za to treba raditi, ali treba biti i realan. Mnogi zaboravljaju da je BiH istovremeno prošla tri epohalne promjene: raspad jedne države i nastanak novih država, promjena nekog komunističkog sustava u neki demokratski i što je najgore doživjela je i brutalan rat. Svaka ova promjena je za jednu generaciju prevelika stvar. Dobro smo i normalni, što smo sve preživjeli.

Prema popisu 2013. imala je BiH 3,5 stanovnika. Neki kažu da je danas ispod tri milijuna, čekamo novi popis koji je u BiH političko a ne statističko pitanje. Na kraju 2023. godine bilo je 343.500 osoba na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u Bosni i Hercegovini, zaposlenih je bilo 854.680 (od toga je 385.993 žene). Zanimljivo je da ima ovoliko nezaposlenih, a opet se uvozi radna snaga iz inozemstva.

Prosječna plaća iznosi 1374 KM, što je malo s obzirom na rast cijena. BDP je zadnjih godina višestruko uvećan, 2000. g. je bio 9.611.000.000 KM a 2023. je 49.779.000.000 KM, zar to nije značajan rast? Privatna štednja je 15,5 milijardi KM. Prije par godina (2018.) preko bankomata podignuto je preko 7 mld KM, što nije mali novac za ovako malu zemlju.

U BiH ima 1,230.000 automobila. Ima 180.000 stanova više nego obitelji. Tko ima kuću/stan i auto nije bogat, ali nije ni siromašan.

Smatram kad se pogledaju ovi podaci da je opravdano kazati da se u BiH ne živi loše. Naravno ljudi žele uvijek više, pohlepa ljudska je neograničena, a uz to je hrani velika propaganda te se stvara atmosfera pretjeranog konzumizma. Nisam za vraćanje ili za promoviranje siromaštva, jer ono po sebi nije vrijednost osim ako je dragovoljno izabrano kao kod redovnika, nego za nastojanje da budemo realniji i da se ne širi pesimizam, jer nijedan pesimista nije ništa vrijednoga napravio u životu.

Valja kazati da je najveći problem u BiH i u cijeloj Evropi mali natalitet, o čemu se ne želi govoriti. U BiH se godinama rađa oko 8.000 ljudi manje nego što umire. To znači za 10 godina nestaje jedan grad od 80.000 što je za naše prilike velik grad. Odlasci su važni, ali je važniji problem nataliteta. Ono je najvažnije pitanje u cijeloj Evropi i time bi se trebale baviti sve institutucije. Pohvalno je da je Hrvatska prošle godine ustanovila Ministarstvo demografije. Što će nam sve ako nema ljudi!

Naša zemlja, Bosna i Hercegovina, smještena u srcu Europe, oduvijek je bila raskrižje kultura, tradicija i naroda. Dugo nisam ponovio da je BiH mala zemlja ali ima dovoljno problema za jednu veliku zemlju. Ovdje završava Istok i počinje Zapad i obratno. Često se ne uzima dovoljno ozbiljno da ovdje nisu samo tri naroda nego ovdje su tri svijeta: muslimanski, pravoslavni i katolički. Zato je tako komplicirana i zato je toliko važna, da nije komplicirana davno bi se riješila, a da nije važna ne bi se nitko njome bavio. A bave se gotovo sve najvažnije svjetske organizacije od Ujedinjenih Naroda do Evropske unije, simbolički su predstavljeni u OHR i Evropskoj komisiji (čiji su predstvnici ovdje).

Svi govore da su Bosni i Hercegovini potrebne promjene, ali se često ne zna koje promjene i neki izbjegavaju nenamjerno ili namjerno precizirati. Često se poziva pa i proziva da o tome trebaju govoriti ne samo političari nego i nevladine organizacije i intelektualci. Ja ću ovdje iznijeti svoje osobno mišljenje a ne Panevropske unije.

Valjda je svima jasno da ovakvo dvoentitetsko uređenje nije funkcionalno, nije temeljno pravedno i da je skupo. BiH po mom sudu nema dobru ni sadašnjost ni budućnost s dva entiteta. Entiteti su de facto male nezavisne državice, imaju i formalno gotovo sve elemente države: skupštine, vlade, proračune, policiju, obrazovanje, medije itd. Žive jedan pored drugoga i nemaju praktično ništa zajedničko. Mogu blokirati svaki zakon i svaku odluku pa i pristup Evropskoj uniji. Zanimljivo da o tome gotovo nitko ne želi govoriti, nego se govori o nekim maglovitim reformama koje trebaju neki drugi provesti.

Govori se u Federaciji ili barem u jednom njezinom dijelu o predsjedniku manjeg entiteta, (neku večer u emisiji o pitanju ispunjavanja kriterija za EU koji je bitan za dobivanje prve tranše sredstava od Evropske komisije) tridesetak puta se spominje taj predsjednik, a nije se nijednom reklo da je problem u entitetu a ne u osobi predsjednika. I sljedeći će predsjednik biti sličan, jer mu to omogućuje državica-entitet.

Dakle, trebalo bi se organizirati, usuđujem se kazati, novi Dayton, što je smatrao potrebnim i Holbrooke, tvorac Daytonskog sporazuma. Svatko zna da to nije lako, ali je sve moguće. Ima stari slogan: Budimo realni, tražimo nemoguće. Treba govoriti da nije ovo stanje dobro, i da ga treba mijenjati, bez obzira koliko bilo teško. Uostalom puno je elemenata od Daytona promijenjeno. Oni koji šute, znači da smatraju da je ovo stanje dobro.

Druga je opcija da Europska unija primi BiH, nešto slično kao Bugarsku i Rumunjsku, ovakva kakva jest, pa da se onda u hodu mijenjaju i usklađuju zakoni s onim europskim. Ovih dana je aktualno pitanje s jednom od presuda strasburškog Suda za ljudska prava (Kovačević). Ovdje, po mom sudu, ne treba biti tzv. “građansko uređenje”, nego treba biti kombinirana demokracija, što znači da se poštuju i osiguraju prava pojedinca-građanina ali i nacionalna prava. Najbliži je tome Švicarski model. Česta je tema da će se RS odvojiti, pa ona je već odvojena. Što to ima zajedničko RS s Federacijom? Da ne bi bilo zabune, ovaj govor nema ništa protiv Srba, ja se ponosim da imam pravih prijatelja Srba.

Treba naglasiti još jednu specifičnost u BiH koja se vrlo često gubi iz vida. Svagdje se stranke svađaju oko vlasti, ovdje je specifično jer su stranke uglavnom nacionalne i onda ta svađa izgleda kao svađa naroda. O tome bi posebno morali voditi računa svi koji su u vlasti i u politici i uopće u javnosti. Ovdje neki pojedinci i mediji govore prije svega političkim jezikom i jezikom vlasti. A to je vrlo suženo gledanje. Ako se tako gleda nikad nećemo izići iz pesimizma jer svaka stranka želi barem 100% vlasti, a to je nemoguće nigdje pogotovo u BiH. Integracija u EU je strateški cilj za sve zemlje regije, jer pruža priliku za ekonomski rast, političku stabilnost i društveni napredak.

U ovome kratkom obraćanju, dragi prijatelji, naveo sam samo neke elemente iz kojih se jasno vidi kako BiH može ići boljim kolosjekom. Ima ovdje puno pozitivnih znakova: može se putovati svagdje, ima mnogo novih radnih mjesta i u Ljubuškom, županiji (Violeta, Mepas, Grafotisak itd.), a da spomenemo da npr. Tešanj ima 14.000 zaposlenih, a u Kreševu nema nezaposlenih.

Pan europska unija ima sjajan moto: In necessariis unitas, in dubiis libertas, in omnibus caritas, tj. U nužnima pitanjima jedinstvo, u diskutabilnim Sloboda, a u svim pitanjima ljubav! Neka tako bude na konferenciji ali i u cijeloj BiH i svijetu.

P.S. Atmosfera na konferenciji je bila odlična u govorima, raspravama i na večeri na kojoj su gotovo svi ostali u dobrom hotelu Bigeste i u vinariji Begić. Uz sve drugo bilo je lijepo čuti od gradonačelnika Vedrana Markotića (koji je ponovno izabran) i premijera zapadno-hercegovačke županije Predraga Čovića (odnekud poznato prezime!) da županija ima pozitivan natalitet i da se više obitelji vratilo iz inozemstva. U osnovnoj školi ima 90 djece koja su se vratila iz inozemstva. To je pravo čudo.

(BOSNA I HERCEGOVINA I ZAPADNI BALKAN NA PUTU KA EUROPSKOJ UNIJI, Ljubuški, BiH, 27-29. rujna 2024. Dio govora na konferenciji Panevropske unije Bosne i Hercegovine i Zaklade Ljudsko bratstvo).

 

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Samo napisano ostaje, pa makar bilo i diskutabilno
    •  Švicarski model za Bosnu i Hercegovinu

> Svi tekstovi ovog autora