Trebamo dijalog kontinenata i transnacionalno upravljanje

Ana Jerković
Foto: LinkedIn

Pitanje iznalaženja temeljenih uzroka današnjih globalnih previranja je višeslojno – nema jednostavnog odgovora, a potrebno je uzeti u obzir nekoliko aspekata, od sistemskih do psiholoških.

Brojni su socioekonomski razlozi za rastuće sukobe i turbulencije u današnjem svijetu, a eskalacija s kojom se trenutno suočavamo rezultat je akumuliranog pritiska koji je stvoren kroz neodrživ sustav nejednakosti i nepravde u posljednjih nekoliko desetljeća.

Demokracija, s jedne strane, koja podrazumijeva jednakost među pojedincima, i kapitalizam, s druge strane, koji potiče nejednakost, koegzistira s napetostima i uzrokuje daljnji jaz među ljudima, grupama, nacijama, državama.

Demokracija često predstavlja iluziju jednakosti – politički izbori se ipak mogu dobiti obmanom i manipulacijom, čemu svjedočimo u mnogim zemljama svijeta.

Naravno, visoku razinu slobode i ljudskih prava moguće je postići za sada samo u demokraciji, što znači da još uvijek nemamo bolji sustav od onoga koji nazivamo zapadnim demokracijama. Tako barem mi, pripadnici zapadnog društva, čvrsto vjerujemo.

Kapitalizam bi, s druge strane, trebao promovirati meritokraciju, ali ono što često dobivamo je konzumerizam i stvaranje potreba, ponekad i lažnih, s ciljem maksimiziranja profita i gomilanja bogatstva. To je natjecateljski sustav, s pobjednicima i gubitnicima, a kada promatramo suvremeno društvo, jasno uočavamo posljedice – pobjednika je malo, većina osjeća teret nejednakosti. A kao što znamo, nejednakost stvara nesigurnost.

Nadalje, postoji i uvijek će postojati potreba za preraspodjelom bogatstva.

Navedeno se ne može učiniti brzo i učinkovito kako bismo mi, idealisti, željeli, ali se možemo nadati da će se to učiniti postupno, s mjerama kao što su univerzalni temeljni dohodak ili opći pristup osnovnim potrebama, ograničavanje bogatstva ekstremno bogatih, ili kombinacije ili varijacije ovih mjera.

Uzroci sukoba tako leže u njegovanju konzumerističke i materijalne strane ljudske prirode, kao i kulture nasilja, agresije i narcizma. Ratovi se vode zbog pohlepe, kompleksa superiornosti i nezdrave težnje za moći i dominacijom.

Moramo preispitati ishode našeg obrazovnog sustava i shvatiti da učenje ne završava završetkom formalnog obrazovanja – cjeloživotno učenje treba prepoznati i poticati kroz mnoge aspekte. Kao što svjedočimo, ishodi učenja ne odgovaraju okruženju i društvu koje smo stvorili.

To znači da nešto nije u redu u načinu na koji podučavamo.

Podučavanje se naime odvija u cijelom društvu, a ne samo unutar obrazovnog sustava – podučavamo i učimo kroz obitelj, medije, društvene mreže, kulturu, popularnu kulturu, u našem radnom okruženju, u crkvama, kazalištima, na ulicama.

Ono što njegujemo svaki dan, opstaje.

Moramo se dakle zapitati – koje emocije, misli i djela jačamo svaki dan? Razumijemo li ili sudimo? Pridonosimo li polarizaciji ili gradimo mostove?

Također, globalno doba u kojem živimo zahtijeva globalne pristupe rješavanju izazova, ali zahtijeva i globalno vodstvo. Aktualni sukobi očito pokazuju nedostatak učinkovitog globalnog upravljanja, kao i duboku moralnu krizu.

Koliko god su znanost i tehnologija napredovale u posljednjim stoljećima, humanističke znanosti zaostaju. Još uvijek nemamo odgovore na temeljna pitanja koja se tiču čovječanstva u etičkom i ontološkom smislu, odnosno metafizička pitanja.

Korijeni konflikata leže duboko u ljudskoj prirodi – koliko god su oni potrebni za promjenu i transformaciju, sukobe je potrebno predvidjeti, kontrolirati i rješavati bez nasilja. Sukobi u svijetu projekcija su nezaliječenih trauma pojedinaca i skupina, nedostatka emocionalne inteligencije, razumijevanja i suosjećanja.

Veliki sukobi se događaju usprkos svom obrazovanju, odgoju, predavanjima, zakonima, okvirima, sankcijama, strategijama, dokumentima, apelima.

Mislili smo da smo ratove prerasli, da smo ih ostavili u prošlom tisućljeću. Ali oni se povećavaju i eskaliraju, što pokazuje da korijenski uzroci još uvijek nisu razjašnjeni. Previše se bavimo rješavanjem posljedica, a često zaboravljamo uzroke. Kada identificiramo i riješimo uzroke, riješit će se i posljedice.

Probleme podcjenjujemo tako da ih ne prepoznajemo na vrijeme ili ih zanemarujemo.

Nacije, kao i ljudi, imaju svoju tradiciju, svoju prošlost, različite polazišne točke i dinamike razvoja. Razumijevanje bez osuđivanja najviši je oblik inteligencije, i moglo bi nam pomoći da prevladamo osjećaj nadmoći koji svi imamo.

I Zapad i Istok, kao i Sjever i Jug. Svi smo pomalo krivi što svoje vrijednosti i dominaciju pokušavamo nametnuti drugima, barem kroz povijest.

Trebamo slušati jedni druge, učiti jedni od drugih – Zapad od Istoka, Istok od Zapada. Potreban nam je takozvani dijalog kontinenata.

Promjena počinje iskrenom i dubokom kritikom samog sebe, identificiranjem pravih uzroka i svjesnim djelovanjem prema njihovom rješavanju, a to je proces koji zahtijeva vrijeme i predanost.

Sve počinje s obrazovanjem – primjerice uvođenjem praktične psihologije u obrazovanje, upravljanja sukobima, emocionalne inteligencije, empatije i ponovnog povezivanja s prirodom.

Također, uvijek je dobro preispitati i nadograditi postojeće sustave, od kapitalizma do globalnog upravljanja, za koje je potrebno uspostaviti učinkovitu infrastrukturu.

S obzirom na to da živimo u vremenu borbe za globalnu dominaciju, korisno bi bilo imati transnacionalnu vladu i svjetski parlament (Parlamentarnu skupštinu UN-a). Na ovaj način možemo spasiti multipolarnost i uspostaviti kontrolu nad globalnim previranjima i održivi globalni mir.

I konačno, trebamo otvoriti svoj um novim mogućnostima – poticati aktivan dijalog između znanosti, umjetnosti i religije, kako bi zajedničkim snagama pronašli odgovore na egzistencijalna pitanja i stekli duboko razumijevanje procesa koji oblikuju našu stvarnost.

(Govor na 64. međunarodnoj konferenciji Svjetske akademije umjetnosti i znanosti).

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.