novinarstvo s potpisom
Upravo stoga što posvuda u svijetu raste broj autoritativnih režima izuzetno je bitna pobjeda institucija demokracije u bezumnom pokušaju njezina rušenja u Washingtonu.
Američki Kongres je te burne noći ipak potvrdio izbornu pobjedu Joea Bidena te je demokracija u SAD-u još jednom dokazala svoju dugovječnu snagu.
Preko 200 godina stare institucije demokracije su izdržale divljački napad nekontrolirane rulje koju je protiv ”hrama demokracije” nahuškao osvetnički raspoložen predsjednik države.
Šokantne slike su obišle svijet te nema sumnje da mnogi u inozemstvu postavljaju pitanje može li ta zemlja još uvijek biti uzor slobode i demokracije.
Jaz između različitih skupina u društvu se još više produbio pa se predsjednik Biden, kao predvoditelj pomirenja i jedinstva, nalazi pred izuzetno složenim izazovima u obnovi američke demokracije i ugleda u svijetu.
Osim ispravljanja ogromne štete koja je nanesena državi i skidanja ljage nacionalne sramote te oporavka od erozije povjerenja u republikance i neke državne institucije pred administracijom je mukotrpan rad na svestranom oporavku koji može potrajati desetljećima.
O Donaldu Trumpu sam u elektronskim i tiskanim medijima u vrijeme njegove kandidature, izbora i vladavine govorio i pisao više i češće nego o bilo kojem drugom pojedincu suvremene povijesti.
Na Autografu sam objavio nekoliko kritičkih kolumni. Spomenut ću samo neke čiji naslovi govore sami za sebe.
Tri tjedna prije izbora (16. listopada 2016.): ”Trump je nemoralno i neuko egocentrično blebetalo”.
(Drugi dio naslova je doslovni citat glumca Toma Hanksa.)
U prvoj kolumni poslije izbora sam nerado priznao – ”Not my President ali Trump je ipak predsjednik”.
Razočaran njegovim imperijalno-izolacionističkim nastupnim govorom, odmah poslije inauguracije objavio sam ”Nacionalistički predsjednik znači good bye Pax Americana”.
Tada sam napisao kako se od izabranog predsjednika oduvijek očekivalo da u svom inauguracijskom govoru nastupi predvodničko-pomiriteljski te pokaže dubinu uma i širinu srca, ali da je očito da Trump nema ni jedno ni drugo.
Problem je u tome, istakao sam, što Trumpa uopće ne zanima međunarodni poredak koji su SAD i njegovi zapadni partneri stvarali i štitili od Drugog svjetskog rata pa sve do 20. siječnja 2017. godine.
Taj međunarodni poredak je građen na temelju vrijednosnog sustava u čijem su središtu univerzalne vrednote kao što su ljudska prava, sloboda naroda i liberalna demokracija.
Ali predsjednik Trump nije nikada imao viziju boljeg i pravednijeg svijeta. Njegova je vizija ograničena i fokusirana isključivo na bogatiju i sigurniju Ameriku. America first and America last! U svijetu ga zanima samo ono što koristi Americi.
Problematično nije samo ono što je Trump rekao u svom nacional-egoističnom nastupnom govoru, nego još mnogo više ono što nije rekao.
Upadljivo je i šokantno da nijednom riječju nije spomenuo ni Europsku uniju ni NATO! Američki predsjednik, lider slobodnog svijeta?!
To znači da ostaje pri nekoliko dana ranije izrečenim optužbama da je Europska unija zapravo instrument Njemačke, te da je Velika Britanija bila pametna kada je odlučila napustiti EU i da će to učiniti i druge europske zemlje.
Dodajmo tome kritiku NATO saveza kao zastarjele organizacije i višestruko izražene simpatije za ruskog diktatora Putina, pa ćemo lakše razumjeti što mnogi europski političari drže da je Trump najopasniji američki predsjednik svih vremena.
U svom antiglobalističkom zanosu predsjednik Trump djeluje kao slijepac koji ne vidi snagu i značaj političke, vojne i gospodarske uzajamnosti, povezanosti i međuovisnosti u svijetu 21. stoljeća.
Ostajem, dakle, pri svom ranijem, višestruko izrečenom sudu kako Trumpa smatram politički nekvalificiranim za lidera najmoćnije zemlje svijeta, dapače, držim da ovaj narcisoidni demagog i lukavi manipulator može biti opasan za budućnost svijeta.
Samo tri tjedna poslije inauguracije sam u kontekstu Molitvenog doručka u veljači 2017. na kojem je Trump održao još jedan razočaravajući govor, napisao (5. veljače 2017.) – ”Trumpu molitva nije dovoljna, treba egzorcizam”.
Usprkos naglašenom bogoljublju i sveprisutnoj višestruko problematičnoj religioznosti u pravu su oni koji zaključuju da predsjednik Trump ne vjeruje u snagu pomirenja i zajedništva već sve polaže u snagu vođe koji vlada čvrstom rukom.
Trumpov je populistički govor i ovaj put bio sve samo ne državnički. Uz od ranije prepoznatljivu demagogiju i plitkost argumenata neki su dijelovi njegove retorike bili na rubu banalnosti.
Kako je pred nama američki državni praznik Martin Luther King Day (u čast rođendana 19. siječnja uvijek najbliži ponedjeljak u siječnju) podsjećam da sam istom prigodom (20. siječnja 2019.) objavio ”Martin Luther King protiv Donalda Trumpa”.
Najoštrije i ultimativno naslovljena bila je Autografova kolumna od 3. ožujka 2019.: ”Donald Trump treba što prije biti protjeran iz Bijele kuće”.
Konačno smo dočekali i taj dan. Skupa s drugim impeachmentom u Zastupničkom domu.
Sada je na redu suđenje u Senatu do kojeg će zbog stisnutog vremena vjerojatno doći tek poslije Bidenove inauguracije.
Treba se nadati da će dovoljan broj republikanskih senatora shvatiti koliku je štetu i sramotu, pored svega ostalog, i njihovoj stranci nanio samoljubivi i nadasve arogantni Trump te da ga treba jednom zauvijek eliminirati iz političkog prostora.
Osim Senata, Trumpom bi se trebala pozabaviti i pravosudna tijela. Njegovi financijski poslovi su oduvijek bili pod sumnjom, a da ne govorimo o manipulacijama u izbjegavanju plaćanja poreza.
Poznato je da Okružno tužiteljstvo na Manhattanu istražuje Trumpa i njegovo poslovno carstvo zbog mogućeg kriminala i prijevare s osiguranjem. Dok je Trump bio na funkciji predsjednika nisu mogli poduzeti nikakve korake.
Mogla bi se istražiti i njegova direktna odgovornost za tragične posljedice pandemije (više od 235.000 mrtvih) koju nije želio niti znao obuzdati. Na početku je otvoreno lagao američkoj javnosti o prijetnji koronavirusa te dugo nije poduzimao nikakve korake kako bi se suprotstavio širenju Covida-19.
Prisjetimo se sramotnog događaja kada je na jednom briefingu o koronavirusu Trump sugerirao kako bi se bolesnike moglo liječiti ubrizgavanjem dezificijensa.
Gary Kasparov, bivši svjetski prvak u šahu i predsjednik Zaklade za ljudska prava, inače hrvatski državljanin, mudro i smjerodavno upozorava i savjetuje:
”Amerikanci koji žele da vladavina prava bude obnovljena i ojačana moraju biti spremni boriti se za nju, na sudovima i na ulicama, ako je potrebno, mirno, ali ustrajno, jer nema sumnje da Trump i njegove pristaše neće otići tiho.”
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.