Uspostavimo Ministarstvo mira u svim državama

Iako je već mnogo rasprava, spisa i knjiga napisano na ovu temu, pitanje globalnog upravljanja u službi mira izrazito je važno u današnjim vremenima obilježenima velikim sukobima, neizvjesnošću i nestabilnošću. Jedan od najprominentnijih zagovaratelja uspostave razumnog i održivog sustava globalnog upravljanja u službi mira je filozof Immanuel Kant, koji ove godine obilježava 300. obljetnicu rođenja. Podsjetimo, Kant predlaže ”mir utemeljen na razumnom planu” odnosno ligu mira koja bi se proširila na sve države, razvila u miroljubivi svjetski poredak i savršenu građansku zajednicu čovječanstva.

U današnjem trenutku, važno je da se prisjetimo Kantovih preporuka u spisu ”Prema vječnom miru”, ali i da novim pogledom na svijet sa sveobuhvatnim i holističkim pristupom pokušamo odgonetnuti kako postići održivi i otporni mir u trenutačnim nepredvidivim okolnostima.

Prvi i ključni korak bio bi reforma globalnih struktura upravljanja u obliku uspostave Svjetskog parlamenta i Svjetske vlade. Inicijativa za uspostavu Svjetskog parlamenta u obliku Parlamentarne skupštine UN-a već je u tijeku, podržavaju je mnoge nevladine organizacije, članovi parlamenata, političari i znanstvenici. Ove nove institucije mogle bi se uspostaviti po uzoru na Europsku komisiju i Europski parlament, a mogle bi predstavljati čovječanstvo u cjelini, odnosno djelovati kao predstavnici čovječanstva, svjetski građani. Svjetsko građanstvo je, kako ističe Kant, preduvjet postizanja svjetskog mira.

Nadalje, uspostavljanje Ministarstva mira u svakoj svjetskoj državi bio bi koristan i važan korak, ministarstvo koje bi bilo zaduženo za pripremu i provedbu mirovnih aktivnosti, ali i koje bi horizontalno komuniciralo i usklađivalo djelovanje s ostalim ministarstvima u pogledu zajedničkih ciljeva, mjerila i postignuća. Već danas neke države imaju u svojoj strukturi Ministarstvo mira, ali riječ je o vrlo malom broju zemalja i tipu resora koji je više usmjeren na obranu i sigurnost nego na mirovne inicijative.

Navedeno je usko povezano s uvođenjem mirovnog obrazovanja u sve škole i obrazovne institucije, kao i u cjeloživotno učenje. Mirovni odgoj i obrazovanje, obrazovanje za mir, kako god ga nazivali, u sebi bi inkorporiralo duboko obrazovanje koje podučava praktičnu psihologiju, proučavanje ljudske prirode, razvijanje emocionalne i socijalne inteligencije, podučavanje vrlina, etičkih načela, tolerancije, empatije, rješavanje sukoba, suočavanje i razumijevanje straha od drugačijeg, od nepoznatog, od odbijanja, upravljanje vlastitim emocijama, instinktima i nesvjesnom prirodom.

Nije tajna da kao individue imamo školstvom i odgojem izrazito razvijen racionalni dio ljudske prirode, ali jednako tako imamo nerazvijen i nestabilan emocionalni, psihički dio osobnosti, što znači da nam je u ovom kontekstu potrebna ravnoteža.

Ravnoteža razuma i emocija znači uravnoteženu ličnost, uravnotežena ličnost znači uravnoteženiji život, bolju interakciju i kvalitetnije djelovanje u društvu. Kako je naglašavao Aristotel ”obrazovanje uma bez obrazovanja srca nije obrazovanje”. Mirovno obrazovanje bilo bi usmjereno upravo na emocionalni i socijalni aspekt individue, zdrav odnos prema sebi te miran i skladan život u zajednici.

Ravnoteža je potrebna i u kontekstu ravnopravnosti žena i muškaraca na globalnoj političkoj sceni. Danas svjedočimo globalnoj političkoj sferi kojom dominiraju muškarci. No, ne samo danas – u posljednjim desetljećima i stoljećima svjedočili smo globalnoj politici kojom su dominirali muškarci. Težnja koja vodi skladu bi svakako bila veći broj žena u politici, diplomaciji, na čelnim pozicijama tzv. ”pozicijama moći”, u strukturama odlučivanja, ali i veći broj globalnih liderica.

Ova premisa ne implicira da su žene bolje u upravljanju od muškaraca, već da su muškarci i žene jednaki i ravnopravni, s jednakim snagama i slabostima, ali s različitom energijom i drugačijim osjećajem za različita pitanja i potrebe u društvu.

Sljedeća preporuka odnosi se na mirovnu retoriku i jezik u službi mira, odnosno mirovnu i nenasilnu komunikaciju. Navedeno znači da trebamo njegovati kulturu dijaloga i ozbiljno shvatiti jezik kao sredstvo izgradnje mira. Način na koji govorimo, kako se izražavamo i kako se obraćamo ljudima, te sam odabir riječi koje koristimo, govori o nama kao osobama, ali i iskazuje potencijal za stvaranje okružja u kojem se osjećamo sigurno ili nesigurno.

To se odnosi na retoriku u našoj svakodnevici, od odnosa prema prijateljima, kolegama i članovima obitelji, do obraćanja većim skupinama i široj publici.

Naše riječi trebaju biti odraz plemenitih emocija i plemenitih misli koje njegujemo. Odabir riječi trebao bi biti konstruktivan, mirotvoran, ohrabrujući. Poznato je da je govor mržnje oblik psihičkog nasilja i samo jedan korak od fizičkog nasilja. Riječi su energija, a mudar odabir riječi pomaže nam su-kreirati našu stvarnost i okolinu. Moć riječi i govora trebalo bi široko i kroz obrazovanje osvijestiti.

Također nam je potreban novi ekonomski sustav koji će biti pravedniji i inkluzivniji od trenutačno važećih u većini svjetskih zemalja. Može se postaviti izazov svima u akademskoj zajednici, ali i poduzetnicima, stručnjacima i gospodarstvenicima, da organiziraju događaje, radne skupine, konferencije i tribine kako bismo zajednički pronašli bolji sustav od ovog koji sada imamo, njegovu nadogradnju ili potpuno novi sustav, usmjeren na ljude i njihov napredak, a ne na profit. Sustav stvoren na principu meritokracije, ali i pravednosti.

U ovoj mirovnoj ofenzivi nužni  su i mediji kao partneri. Poruke s mirovnih konferencija i foruma najčešće ostaju unutar akademskog okruženja, a trebale bi doći do šire javnosti. Medije bi trebali tretirati kao partnere i dionike u širenju mirovnih ideja i inicijativa, a medijima se može i pomoći u stvaranju sadržaja, kako bi djelovali konstruktivno i informativno, ali i nadasve edukativno.

I konačno, mirovna ofenziva treba uključiti što više mirovnih kampanja, bilo da se radi o umjetnosti, znanosti, književnosti, poeziji, okolišu, aktivizmu, sveučilištima, nevladinim organizacijama.

Mir je transverzalna tema koja prožima sve sektore i resore, te bi je se kao takvu trebalo tretirati i promovirati. Mir treba konstantno njegovati i održavati te ga nikada ne smatrati do kraja dostignutim.

Kako je naveo Kant, to je proces koji treba obuhvatiti sve zemlje svijeta i čitavo čovječanstvo, koji treba biti siguran i izgrađujući, održiv i pravedan.

(Povod za tekst je prva zajednička konferencija Svjetske akademije i Europske akademije u Mariboru, na temu mira, 21. listopada 2024. Moja tema je bila Global Governance for Peace).

 

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Trebamo dijalog kontinenata i transnacionalno upravljanje
    •  Održivi mir – transformirajmo svijet preobrazbom sebe
    •  Ljudska sigurnost kao nova paradigma

> Svi tekstovi ovog autora