novinarstvo s potpisom
Zabrana ulaska u Hrvatsku srpskom ministru obrane Aleksandru Vulinu možda je stigla prekasno. Ali ne zato što bi ulazak u Hrvatsku trebalo zabranjivati političarima koji iznose tvrdnje koje se ovdašnjoj javnosti ne sviđaju ili koje nisu istinite.
Vulin je, uostalom, liturgiji u povodu jasenovačke tragedije u Mlaki već prisustvovao 2016. godine, a teze koje je u to doba iznio ne razlikuju se znatno od onih danas.
No, način i tajming najnovije serije Vulinovih verbalnih eskapada ukazuje kako se radilo o smišljenoj provokaciji, dizajniranoj kako bi se podigle tenzije i isprovocirala nova izmjena retoričke prekogranične vatre.
Kolateralne žrtve takvih okršaja u pravilu su pripadnici manjina, kako Srbi u Hrvatskoj tako i Hrvati u Srbiji. Upravo je u njihovu interesu da se ta zloćudna spirala zaustavi pa – ako je potrebno – i fizičkom zabranom pristupa.
Kome u Srbiji odgovara podizanje tenzija?
Nakon cirkusa koji je prilikom posjeta hrvatske delegacije Beogradu izveo Vojislav Šešelj (a za koji mnogi također smatraju da ga je orkestrirala vladajuća politika), Vulinove “prijetnje” dolaskom u Hrvatsku i pozivanje na “srpsku vojsku” teško da mogu biti slučajne.
Moguće je da je riječ o već poznatoj metodi skretanja pozornosti srpske javnosti s drugih tema, poput sve većeg pritiska Zapada da se prizna neovisnost Kosova. Ipak, svaka takva akcija iz Srbije u Hrvatskoj nailazi na trenutnu reakciju.
Kome u Hrvatskoj odgovara podizanje tenzija?
Posve slučajno, na dan nesuđenog Vulinova dolaska predstavljena je i referendumska inicijativa udruga okupljenih oko Željke Markić o promjeni izbornog sustava, koja namjerava i ograničiti mandat izabranih parlamentarnih predstavnika nacionalnih manjina kako oni ne bi mogli sudjelovati u izglasavanju proračuna i povjerenja Vladi.
Treba li sumnjati da će se uskoro opet javiti Vulin? Organizatori na to možda i računaju…
(Prenosimo s portala Jutarnjeg lista).