Zašto Europski uhidbeni nalog treba temeljitu reformu

U nedavnim događanjima u Grčkoj s hrvatskim navijačima, izbila je duboka debata koja baca svjetlo na učinkovitost Europskoga uhidbenog naloga (EUN) i potrebu za alternativnim pravnim instrumentima.

U okviru transnacionalne pravde i suradnje unutar Europske unije, Europski uhidbeni nalog dugo je bio poznat kao ključni instrument za suradnje u stalnoj borbi protiv prekograničnog kriminala, s plemenitim ciljem pojednostavljenja izručenja i učinkovitije pravde.

Međutim, kako dublje istražujemo ovaj mehanizam, počinje se pojavljivati zabrinjavajuća stvarnost – stvarnost u kojoj se temeljni princip međusobnog povjerenja, na kojem je EUN pažljivo izgrađen, suočava s ozbiljnim izazovima. Taj izazov proizlazi iz razlika u zaštiti ljudskih prava među članicama EU-a i zaslužuje bliži pogled i razmatranje.

Ajmo se mi malo pozabaviti s problemima ovog instrumenta.

U eri nakon 11. rujna, teroristički napadi u SAD-u promijenili su paradigmu kaznenog prava. Europski uhidbeni nalog, koji je sada ključni alat za pravosudnu suradnju u Europskoj uniji, proizašao je iz potrebe za snažnim odgovorom na međunarodni terorizam i organizirani kriminal.

Originalno osmišljen kako bi ciljao pojedince umiješane u ozbiljne prekogranične zločine poput terorizma, organiziranog kriminala ili trgovine ljudima, EUN se s vremenom proširio na širok spektar kaznenih djela.

Prije uvođenja EUN-a, ministarstva pravosuđa u suradnji sa sudovima bila su odgovorna za pitanja izručenja. Međutim, s dolaskom ovog pravnog i sudskog mehanizma, sudovi su preuzeli primarnu ulogu.

Dok postavljamo pitanja o učinkovitosti, proporcionalnosti i zaštiti ljudskih prava unutar ovog sustava, započinjemo dublju analizu problema s Europskim uhidbenim nalogom. Iako je EUN sada ključni alat za pravosudnu suradnju u Europskoj uniji, njegova primjena izaziva ozbiljne dileme.

Ovaj instrument mijenja način izručenja u zemljama EU-a, temelji se na principu europskog državljanstva i primjenjuje se za ukupno 32 kaznena djela. Temeljno načelo EUN-a je načelo međusobnog priznavanja sudske odluke među članicama EU-a.

U osnovi, to znači slijepo povjerenje u pravne sustave svih država EU-a, vjerujući da će oni poštivati standarde ljudskih prava i načela pravde. Ovo povjerenje omogućava automatsko priznavanje i izvršavanje uhidbenih naloga bez potrebe za dugim postupkom izručenja. Međutim, unatoč svemu tome, postoje određeni problemi s njegovom praktičnom primjenom.

Kad analiziramo trenutačno stanje unutar EU-a, jasno je da neke članice EU-a zapravo ne pružaju jednaku razinu zaštite ljudskih prava. Nedavni događaji u nekoliko zemalja izazvali su ozbiljne zabrinutosti zbog urušavanja neovisnosti sudova i vladavine prava.

Na primjer, Mađarska i Poljska suočavaju se s kritikama zbog mjera koje dovode u pitanje neovisnost njihovih pravosudnih sustava, što potencijalno ugrožava prava pojedinaca podložnih Europskom uhidbenom nalogu. Načelo međusobnog priznavanja u sustavu EUN-a temelji se na međusobnom povjerenju među članicama EU-a, a to povjerenje može opstati samo ako se temeljna prava ujednače.

Međutim, postavlja se pitanje kako EUN može narušiti to načelo dopuštajući prijenos osoba bez adekvatnog sudskog nadzora.

Primjer Artura Celmara, poljskog državljanina uhićenog u Irskoj na temelju EUN-a iz Poljske, jasno ilustrira tu problematiku. Celmara je tvrdio da ne bi imao pravično suđenje u Poljskoj zbog zabrinutosti za neovisnost pravosuđa.

Sud Europske unije (SEU) presudio je da države članice EU-a ne bi smjele izručivati pojedince na temelju EUN-a ako postoji sistemski nedostatak u pravosudnom sustavu države koja izdaje nalog, a to bi moglo ugroziti pravo na pravično suđenje. Ovaj slučaj naglašava potencijalne posljedice zabrinutosti za neovisnost pravosuđa na međusobno povjerenje unutar sustava EUN-a i naglašava važnost dosljednog poštivanja temeljnih prava u EU-u.

Očito je da razlike u ljudskim pravima među članicama EU-a stvaraju zabrinjavajući paradoks. Možda bi trebalo razmotriti alternativne instrumente koji su manje invazivni.

Sada, dok otvaramo ovu temu, detaljnije ćemo proučiti probleme u nastavku.

Top of Form

Pitanje proporcionalnosti

Jedna od glavnih zabrinutosti oko EUN-a jest nedostatak proporcionalnosti u njegovoj primjeni. Europski uhidbeni nalog ima zahtjev za površnom ocjenom proporcionalnosti, što dovodi do njegove zloupotrebe.

Jedan primjer takve nerazmjernosti može se pronaći u Poljskoj. Kazneni zakon zemlje ne razlikuje između manje važnih prekršaja i ozbiljnih prekršaja. Ovaj nedostatak nijanse dovodi do situacija u kojima se EUN aktivira za relativno manje prekršaje, stvarajući nepotreban teret na postupku izručenja i trošenje resursa.

Načelo proporcionalnosti trebalo bi služiti kao svjetionik u primjeni Europskog uhidbenog naloga. Iako ovaj instrument ostaje ključnim alatom u borbi protiv ozbiljnog prekograničnog kriminala, njegova zloupotreba u slučajevima manjih prekršaja ne samo da troši resurse, već i riskira kršenje temeljnih ljudskih prava.

Značajan primjer zloupotrebe Europskog uhidbenog naloga uključuje Nataliju Gorczowsku, samohranu majku koja živi u Norfolku, u Velikoj Britaniji. Uhićena je temeljem EUN-a i suočava se s izručenjem Poljskoj zbog nezavršene suspenzije kazne. Gorczowskin problem dodatno je pogoršan strahom da će morati predati skrb o svom malom djetetu lokalnim vlastima ako izgubi bitku protiv izručenja.

Ovaj slučaj ističe zabrinutosti zbog onoga što se doživljava kao ”tvronička traka” pravde koju omogućava sustav EUN-a. U britanskim sudovima, koji ne ocjenjuju bit ili težinu optužbi, njezino izručenje je odobreno. Međutim, hitna žalba Europskom sudu za ljudska prava (ESLJP) temeljem članka 35 privremeno je odgodila nalog.

Problem obavezne pritvorske mjere i proceduralnih prava

Ekscesivni pritvor je uvijek problem. Izvršenje Europskog uhidbenog naloga dovodi do privođenja, pritvora i zadržavanja do i nakon suđenja. Međutim, nedostatak standarda za opredjeljenje pritvora na razini EU-a znači da domaći sudovi odlučuju o pritvoru u prekograničnim slučajevima što i gotovo uvijek rezultira nepotrebnim pritvorskim mjerama.

To je rezultiralo automatskim izricanjem mjere pritvora posebno za osobe koje nisu državljani, čak i bez dokaza o riziku bijega. Ova nejednaka obrada protivi se principima slobode kretanja u Europi i obvezi EU-a za nediskriminaciju.

Problem proceduralnih prava pokazao se u nekoliko slučajeva gdje  subjekti Europskog uhidbenog naloga nisu imali odgovarajuće prevoditelje ili pravno zastupanje u državi A i državi B ili nisu bili svjesni optužbi protiv njih itd.

EU je donio temeljne pravne zaštite kako bi se riješio disbalans s kojima se pojedinci suočavaju tijekom istraga i gonjenja od strane državnih vlasti.

Potrebno je uložiti više napora kako bi se osiguralo da tražene osobe imaju pristup učinkovitoj pravnoj pomoći i u izvršnim, i u izdajućim državama; dodatno, propisati uvjete u vezi vremenskog pristupa spisima kako bi se osiguralo da to pravo bude smisleno, i države članice trebale bi pružiti usluge tumačenja visoke kvalitete kako bi omogućile učinkovito sudjelovanje.

Digitalna rješenja mogla bi pomoći u tom pogledu. Nadalje, potrebni su snažna prava na prigovor i zajedničke učinkovite mjere kako bi se osigurala jednakost zaštite širom EU-a, što trenutno nedostaje.

Pojačan sudski nadzor

Svaki nacionalni sud ima vitalnu dužnost osigurati zakonitu upotrebu prisilnih alata poput Europskog uhidbenog naloga od strane istražnih tijela. To je ključno za očuvanje vladavine prava, sprječavanje zloupotreba i zaštitu temeljnih ljudskih prava.

Kako bi to učinili učinkovito, sudovi trebaju imati pristup informacijama kako bi donijeli informirane odluke o mogućim povredama prava. U sadašnjem političkom okruženju, gdje je vladavina prava ugrožena u nekim državama EU-a i gdje se proceduralne zaštite ponekad žrtvuju radi učinkovitosti, sudovi se ne mogu osloniti samo na slijepo povjerenje.

Povjerenje između zemalja mora se temeljiti na dobro informiranom povjerenju. Međutim, sudovi se često suočavaju s poteškoćama u dobivanju informacija koje su im potrebne kako bi se bavili pitanjima povreda temeljnih prava. Previše se oslanjaju na osiguranja od izdavatelja naloga. Kako bi se osiguralo pravedno postupanje i učinkovita pravna zaštita prava pojedinaca, ovi problemi moraju se rješavati brzo.

Učinjeni su napori kako bi se riješili neki od problema koji muče mehanizam Europskog uhidbenog naloga. Na primjer, Europska komisija pokrenula je postupke povrede protiv Mađarske i Poljske, ističući važnost očuvanja vladavine prava kao temeljne vrijednosti EU-a. Također, Europski parlament je pozvao na ”mehanizam uvjeta” koji bi povezao pristup EU fondovima s poštivanjem vladavine prava.

Unatoč tome, put do rješavanja ovih izazova obilježen je složenošću. Razmatranje manje invazivnih mehanizama poput Europskog istražnog naloga moglo bi biti prikladna alternativa. Postizanje ravnoteže između očuvanja načela međusobnog povjerenja i osiguranja zaštite ljudskih prava delikatan je zadatak.

Europska unija mora i dalje vršiti pritisak na države članice koje odstupaju od puta demokratskih vrijednosti, ali istovremeno mora pružiti podršku i poticaje kako bi potaknula pozitivne promjene. Ovaj instrument ostaje simbol jedinstva i suradnje među državama članicama EU-a.

Međutim, urušavanje međusobnog povjerenja zbog dispariteta u zaštiti ljudskih prava jasna je i aktualna prijetnja njegovoj učinkovitosti. Dok se Europa bori s kompleksnim zadatkom očuvanja i Europskog uhidbenog naloga i vladavine prava, mora se suočiti s tim izazovima hrabro.

Umjesto Europskog uhidbenog naloga, trebamo razmotriti alternativne opcije poput Europskog istražnog naloga kako bismo otklonili te nejednakosti. Očuvanje tih temeljnih vrijednosti ključno je za osiguranje snažnog i pravednog mehanizma u suzbijanju prekograničnog kriminala.

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Snalaženje kroz labirint nepravednih osuda
    •  Pravda za mrtve žene čije su priče ostale neispričane
    •  Zaštita prava i dobrobit građana u kaznenom pravu od AI
    •  Prvi puta u nas stručno razgovaramo o cyber-traffickingu
    •  Vrijeme je da porazgovaramo o pogrešno osuđenima u Hrvatskoj
    •  Obvezno cijepljenje za početnike

> Svi tekstovi ovog autora