Koja pravila obvezuju dužnosnike u javnoj komunikaciji

Prijenos poruka u javnosti – imamo li pravila o međusobnom poštovanju, pristojnosti, zaštiti dostojanstva u javnom komuniciranju – kako ostvariti načelo transparentnosti

Kako ističe uputa OECD, građani imaju pravo znati ciljeve i politike i aktivnosti svoje vlade. U demokraciji koja dobro funkcionira, vlada javnosti daje pouzdane i pravovremene informacije.

Učinkovita komunikacija između vlade i javnosti posebno je važna u zemljama u tranziciji, gdje su velike promjene u državnim institucijama – zapravo u svim aspektima života – ostavile građane nesigurnim oko novih uloga vlade i javne uprave te se tek uče kako prenijeti svoje stavove raznim predstavnicima države.

OECD publikacija sadrži i primjere etičkih kodeksa za novinare i vladine komunikatore.

OECD, čiji punopravni član Republika Hrvatska želi postati, u svom Izvješću iz 2021. godine navodi pet ključnih načela za učinkovito javno komuniciranje:

1. Osnažiti komunikaciju s javnošću i razvojem strategija za način prijenosa poruke koja ima za cilj komunicirati ispunjenje i ostvarivanje ciljeva određenih politika, u skladu s načelom otvorene vladavine koja poštuje transparentnost, integritet, odgovornosti i sudjelovanja svih sudionika u procesima; takvu komunikaciju treba odvajati, koliko je to moguće, od političke komunikacije.
2. Institucionalizirati i profesionalizirati odjele s javnošću kako bi imale dovoljan kapacitet, uključujući potrebne vještine i specijalizacije i financijske resurse.
3. Valja ostvarivati prijelaz prema informiranijoj komunikaciji, izgrađenoj oko mjerljivih ciljeva različitih politika i utemeljenoj na dokazima, kroz stjecanje uvida u ponašanja, percepcije i preferencije različitih aktera u javnosti.
4. Iskoristiti potencijal digitalne tehnologije, ali odgovorno: digitalni alati, podaci i umjetna inteligencija mogu olakšati veći angažman u prenošenju poruka javnosti kao i uključenost svih skupina društva, ali jedino ako se koriste etično i uz uvažavanje privatnosti.
5. Boriti se protiv zabluda i dezinformacija. Vlada mora biti opremljena za sprječavanje i razotkrivanje dezinformacija kroz jasnu praksu i smjernice.

Što se tiče etičkih kodeksa, isti postoje odnedavno u Republici Hrvatskoj za najviše dužnosnike u izvršnoj vlasti (vladi i državnoj upravi), zatim za saborske zastupnike te posebni etički kodeksi za članove predstavničkih tijela lokalne i regionalne samouprave.

Što se tiče Kodeksa ponašanja državnih dužnosnika u tijelima izvršne vlasti istim se, između ostalog, utvrđuju načela ponašanja na temelju kojih državni dužnosnici u tijelima izvršne vlasti postupaju tijekom obnašanja dužnosti, razrađuju pojedina pitanja integriteta dužnosnika.

Etička načela utvrđena navedenim Kodeksom predstavljaju načela koja će dužnosnik usvojiti kao vlastita načela i vlastiti kriterij ponašanja za koje je osobno odgovoran za vrijeme i u vezi obnašanja dužnosti.

Dužnosnik svoju dužnost obnaša časno, pošteno i savjesno, na način kojim neće umanjiti svoj integritet ili integritet tijela izvršne vlasti u kojem obnaša dužnost te poštivati pravni poredak i rad institucija pridonoseći i unaprjeđujući ostvarivanju javnog interesa i vladavine prava.

Dužnosnici primjenjuju etička načela u odnosima prema građanima i medijima, u međusobnim odnosima, odnosima prema državnim službenicima i namještenicima, odnosu prema obnašanju dužnosti te odnosu prema tijelu izvršne vlasti u kojem obnašaju svoju dužnost kao i drugim tijelima.

Dužnosnik je dužan kontinuirano paziti na uvažavanje etičkih načela, svojim primjerom postaviti standarde u tijelu izvršne vlasti u kojem obnaša dužnost, kao i spriječiti potencijalni odnosno stvarni sukob interesa te na odgovarajući način upravljati njime, pa se ne može ispričati za nepoznavanje obaveza i odgovornosti koje proizlaze iz ovoga Kodeksa.

Načelo javnosti i transparentnosti od dužnosnika zahtijeva da u svim oblicima javnih nastupa i djelovanja u kojima predstavlja tijelo izvršne vlasti u kojem obnaša dužnost, dužnosnik iznosi stavove tijela u kojem obnaša dužnost u skladu s propisima, ovlastima i ovim Kodeksom te osiguravati transparentnost u obnašanju dužnosti i transparentnost tijela u kojem obnaša dužnost.

Dužnosnik je dužan, u skladu sa svojim ovlastima, javnosti pravovremeno pružiti potrebne informacije vezane uz dužnost koju obnaša i svoje vlastito postupanje, ako to nije u suprotnosti s posebnim propisima, razmotriti prijedloge i mišljenja te biti spreman obrazložiti svoje odluke i ponašanje.

Načelo uzornog ponašanja traži pak od najviših dužnosnika da trebaju biti uljudni, dostojanstveni i profesionalni i u svojim odnosima s građanima i medijima, i u svojim odnosima s ostalim dužnosnicima, službenicima i namještenicima.

Pri korištenju bilo kojeg sredstva komunikacije, uključujući i komunikaciju na društvenim mrežama, dužnosnik je dužan čuvati osobni ugled i ugled tijela izvršne vlasti u kojem obnaša dužnost.

Ono što je posebno važno jest da dužnosnik vlastitim primjerom potiče službenike i namještenike na kvalitetno i učinkovito obavljanje zadataka, dobre međuljudske odnose, kolegijalnost i suradnju te odgovoran odnos prema građanima. Drugim riječima, da bude model za ponašanje svima.

Kodeksom o etičkom djelovanju zastupnika u Hrvatskom saboru uređuju se temeljne vrijednosti i pravila o etičkom djelovanju zastupnika u Hrvatskom saboru. Također je isti na snazi od 2022. godine.

Temeljne su vrijednosti ovoga Kodeksa poštenje, istinitost, jednakost, pravednost, objektivnost, ravnopravnost, nepristranost, odgovornost, otvorenost, poštovanje i kultura dijaloga.

Zastupnik obavlja zastupničku dužnost u javnom interesu u skladu s pravilima dobrog ponašanja koja proizlaze iz prisege koju je dao prilikom stupanja na dužnost.

Zastupnik ne smije pozivati na nasilno ponašanje ili se u svom privatnom i javnom djelovanju ponašati nasilno, ne uvažavati propise, širiti nacionalnu, vjersku, rasnu mržnju ili nesnošljivost na temelju spola, roda i seksualnog opredjeljenja niti na koji drugi način poticati ili kršiti ljudska prava.

Političko nadmetanje i rasprave u Hrvatskom saboru treba voditi slobodno, otvoreno i argumentirano, a u raspravama se koristiti činjenično utemeljenom i za temu relevantnom i argumentiranom kritikom.

Zastupnik treba voditi računa o tome da se u ophođenju sa zastupnicima i drugim osobama ponaša pristojno, štiteći dignitet i osobnost sugovornika.

U raspravi u Hrvatskom saboru, kao i u javnim nastupima zastupnicima osobito nije dopušteno:

– postupati protivno odredbama Ustava Republike Hrvatske, Poslovnika Hrvatskoga sabora i drugih propisa

– ometati i sprječavati potpuno i slobodno izražavanje volje drugih zastupnika

– širiti zlonamjerne ili neutemeljene optužbe protiv drugih zastupnika i drugih osoba

– isticati fizičke, psihičke i druge osobine ostalih zastupnika radi njihova omalovažavanja

– iznositi laži i insinuacije o privatnom životu drugih zastupnika i članova njihovih obitelji

– vrijeđati druge zastupnike i druge osobe, svađati se, ucjenjivati, poticati na nasilje, netoleranciju i diskriminaciju

– vrijeđati strane države i međunarodne organizacije, kao i osobe koje ih predstavljaju.

Također, zastupnici su dužni odnositi se prema predstavnicima medija s poštovanjem i omogućiti im da profesionalno obavljaju svoj posao.

Propisi i kodeksi daju upute onima koji obnašaju javne funkcije gdje su granice između prihvatljivog i neprihvatljivog ponašanja, a u nekim slučajevima i zakonitog i nezakonitog postupanja.

Međunarodne organizacije proklamiraju načela i standarde kojih se trebaju držati sve sadašnje i buduće članice i njihovi dužnosnici. A pritom nas najsnažnije obvezuju ona pravila koja smo sami donijeli.

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Uvođenje kazne doživotnog zatvora: da ili ne?
    •  Značaj patnje u kaznenopravnom i društvenom kontekstu
    •  Pomoć pri umiranju - jesmo li spremni na javnu debatu?
    •  Prirodni resursi kao zalog mira, ne rata
    •  Što nam poručuju tragedije iz Donje Jablanice i Novog Sada
    •  Hrvatska mora popraviti status starijih osoba u zatvorima
    •  Izbori su da učinimo nešto dobro i za opću dobrobit
    •  Upravljanje krizama je vještina koja nam nužno treba u 2024.
    •  Oblici femicida u Hrvatskoj i prevencija nasilja nad ženama
    •  Lamentacije – plaće, upravljanje krizama i vladavina prava

> Svi tekstovi ovog autora