20 godina ogromnog doprinosa Documente i Vesne Teršelič

Kada se kaže ”Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću”, naravno, među pristojnim ljudima i onima koji su građanski orijentirani, jedno ime se nužno ističe a to je ime voditeljice – Vesne Teršelič. Njoj se to neće dopasti, jer veliki je trud uložen od strane svih ljudi koji su prošli kroz ”Documentu” ili su joj sada istraživači, volonteri, savjetnici ili nešto drugo, ali u petak 18. listopada smo u Kući ljudskih prava u Zagrebu obilježili 20 godina od osnivanja ”Documente” i velika je zasluga Vesne Teršelič kada dođe vrijeme rezimirati svu ustrajnost, čestitost, požrtvovnost i doprinos kulturi sjećanja i ljudskih prava od strane ”Documente” u protekla dva desetljeća.

U nastojanju da potaknu proces suočavanja s prošlošću i ustanovljenje činjenične istine o ratu te pridonesu pomicanju javne diskusije s razine prijepora o činjenicama (broj poginulih i slično) prema dijalogu o interpretacijama, ”Centar za mir, nenasilje i ljudska prava Osijek”, ”Centar za mirovne studije”, ”Građanski odbor za ljudska prava” (GOLJP) te ”Hrvatski helsinški odbor” odlučili su osnovati ”Documentu – Centar za suočavanje s prošlošću”.

Kako je istaknuto, ključni je razlog ovoga nastojanja iskustvo prešućivanja i falsificiranja ratnih zločina i ostalih ratnih zbivanja od 1941. do 2000. koje je utjecalo na noviju prošlost, kako Jugoslavije tako i post-jugoslavenskih društava.

Od svog osnutka ”Documenta” doprinosi razvijanju individualnih i društvenih procesa suočavanja s prošlošću u izgradnji održivog mira u Hrvatskoj i široj regiji produbljujući javni dijalog i inicirajući debate o javnim politikama koje potiču suočavanje s prošlošću, prikupljajući podatke, objavljujući istraživanja o ratnim događajima, ratnim zločinima i kršenjima ljudskih prava, te prateći sudske procese na lokalnoj i regionalnoj razini kao doprinos poboljšanju sudskih standarda i prakse u suđenjima za ratne zločine.

Planiraju objaviti popis svih žrtava do 30. godišnjice ”Oluje” a nakon toga i ”Hrvatsku knjigu mrtvih” (dokumentiranje ljudskih gubitaka) koja će obuhvatiti sve žrtve rata vezane uz naš teritorij od početka Domovinskog rata.

Već sada Documenta ima važnu arhivu u obliku intervjua (video i audio) a istraživačima se nudi i sređene arhive Antiratne kampanje Hrvatske i GOLJP-a. Tu je i praćenje suđena za ratne zločine (preko 400 kaznenih predmeta), što je također velika arhiva.

Nastavljaju s procesom zagovaranja: Jasenovac (što se zbog politike HDZ-a i DP-a opet pretvara u važan izazov), Stara Gradiška, Goli otok, Slana i Zagreb s Dotrščinom i još 50 lokacija stradanja i otpora ustaštvu.

Mi već jedva pamtimo žrtve Prvog svjetskog rata, uskoro bismo mogli zaboraviti i na žrtve Drugog svjetskog rata. Sada su nam važne žrtve Domovinskog rata. Sociolog Dražen Lalić podsjeća da sjećanje traje između tri i najviše pet generacija i zbog toga je rad Documente iznimno važan.

”Documenta” je ostavila traga, relevantan je sugovornik akademskoj zajednici i medijima. Autograf, stoga, kada god je zamoljen prenosi izjave ”Documente”.

Nužno mi je danas posvetiti kolumnu ”Documenti” i Vesni Teršelič, čestitati im i zahvaliti, jer su i mene intervjuirali i spremili moja sjećanja. A sjećam se Marka Pavlineca, mojega pradjeda, nestalog u Prvom svjetskom ratu, njena sina i mamina strica Karla Pavlineca, po kojem sam (u argentinskim dokumentima) dobio ime Carlos i kojeg je OZNA uhitila i ubila u Zagrebu odmah nakon rata, možda već u lipnju 1945. i također ga se vodi kao nestalog, te konačno mojeg mlađeg brata Andrésa Branka Pilsela koji je nestao u moru kod otoka Šipana u prvim satima 23. listopada 1991. nakon razmjene vatre s patrolnim čamcem Jugoslavenske ratne mornarice 178 (pronašao sam ga i sada je to turistički brod u privatnim rukama u Crnoj Gori), s četvoricom suboraca (Arnold Nožić, Miljenko Tadić, Alejandro Patrón i Fernando DeLuchi).

Zahvaljujući ”Documenti”, ostat će sjećanje na Branka i njegovih suboraca. Hvala im i na tomu.

Glavni rezultat projekta dokumentiranja svih ljudskih gubitaka bit će poimenični pregled svih žrtava s osnovnim podacima: datum i mjesto rođenja, imena roditelja, prebivalište, etnička pripadnost, vrijeme, mjesto i način stradanja i status (civilni ili vojni). U pregled će biti uključeni i drugi bitni podaci ako su poznati (npr. stručna sprema, radni status, vjerska pripadnost, bračno stanje, lokacija sahrane…). Prikupljeni podaci bit će dostupni javnosti u elektronskom i tiskanom obliku.

U istraživanju ”Documenta” polazi od pretpostavke da je nužno utvrditi činjenice o svim žrtvama i stradalnicima, bez obzira na njihovu etničku, političku, socijalnu pripadnost ili svojstvo. Pri dokumentiranju ljudskih gubitaka koriste primjerenu znanstveno utemeljenu metodologiju i suvremene tehnike istraživanja.

Žrtvama rata želi se odati pijetet tako što će se omogućiti da njihova imena i okolnosti stradanja budu poznate bez obzira na to kojoj su etničkoj ili vjerskoj skupini pripadali, koju su političku ili ideološku ideju branili. Smatra se da je obaveza svakog društva osvijestiti da žrtve ratnih stradanja nisu naprosto brojevi, već ljudi s imenom i prezimenom.

Sve su to vrlo važni ciljevi i proizlaze i rada meni vrlo važnih ljudi koje predstavlja, sve njih, veliko srce i poštenje jedne Vesne Teršelič.

Koristim priliku da postanem eho Documentina apela: ”Pozivamo sve građane/ke koji/e posjeduju bilo kakve podatke o žrtvama rata u Hrvatskoj (poginuli, ubijeni, nestali, zatvarani, mučeni…), počiniteljima, svjedocima i/ili pisanu, foto ili video dokumentaciju o ratnim zločinima i drugim teškim kršenjima ljudskih prava počinjenim tijekom rata, da nas kontaktiraju i pridruže nam se u stvaranju istinitog i na činjenicama utemeljenog pregleda ratnih događanja od 1991.-1995. te što potpunijeg popisa žrtava rata”.

Ako imate važnu informaciju javite se na: [email protected] ili na: [email protected]

Ako usporedimo stanje u društvu prije deset ili dvadeset godina i danas, vidjet ćemo da se situacija pogoršava. Kritičke refleksije o odgovornosti za zločine sve je manje. Hrvatska kao društvo, uključujući i najvišu politiku, ne uspijeva se suočiti s potrebom da se zločini i patnje žrtava priznaju. Sve se prilike propuštaju. Presude Haškog suda, kao i presude hrvatskih sudova u predmetima za ratne zločine, bile su takve prilike, no one su propuštene.

Hrvatska je polarizirano društvo, koje se suočava s nedovršenim ratom iz devedesetih. Taj se rat simbolički nastavlja nametanjem pojednostavljene verzije onoga što se u tom ratu dogodilo, pri čemu moramo imati na umu da se istovremeno nosimo i s nedovršenim Drugim svjetskim ratom, u kojem se čak pokušava osporiti karakter i broj žrtava ustaških Konc-logora, pa i najvećeg, Jasenovca, kazala je Vesna u jednom intervju za DW.

Srećom, kolege koji su pomagali i Vesna Teršelič nije odustala. Doći će dan kada više neće biti voditeljica i sve nam govori da je pripremila kvalitetne nasljednike.

Ali danas, kada obilježavamo 20 godina njene organizacije, potrebno je isticati njen altruizam, njeno sebedarje, njenu visoku građansku svijest i kazati joj jedno veliko HVALA.

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Dođite na promociju možda najvažnije moje knjige
    •  Može li nada doći iz Beograda? Da. Axios, mons. Ladislave!
    •  Novinar Malić i ministar Anušić misle da je Porfirije četnik?
    •  Vatikanska placebo Gospa
    •  Je li SDP ljevica, služi li ona još ičemu danas?
    •  Bojim se da bi šef P.E.N.-a i Papu proglasio velikosrbinom
    •  Ovo je istina: Budimir Lončar je omogućio hrvatsku neovisnost!
    •  Fred Matić je ispunio Isusov zahtjev: ljubav prema malenima
    •  Hoće li Jutarnji list i Papu proglasiti ''putinovcem''?
    •  Slovo o istinskom heroju rata i mira, Predragu Fredu Matiću

> Svi tekstovi ovog autora