HDZ protiv referenduma

Fragmentacija političke scene, povećavanje broja stranaka i neovisnih lista u Saboru, što bi “formiranje saborske većine za izbor Vlade činilo skoro nemogućim” – samo je jedna od mogućih neželjenih posljedica referendumskog prihvaćanja prijedloga građanske inicijative “U ime obitelji”, koja, među ostalim, traži i snižavanje izbornog praga sa sadašnjih pet na tri posto, ili čak dva posto, ako čitava Hrvatska postane jedna izborna jedinica.

 

Tako barem tvrdi glavni tajnik HDZ-a Milijan Brkić u naputku kojim stranačkim kolegama pojašnjava zašto ne trebaju podržati najnoviji prijedlog referenduma koji su razradili Željka Markić i njezini suradnici.

 

Naime, “Slobodna” je u posjedu HDZ-ova internog dopisa upućenog 10. rujna iz stranačke središnjice na adrese županijskih, gradskih i općinskih, kao i svih područnih i temeljnih ogranaka, koji potpisuje glavni tajnik Brkić. Taj bi dokument članovima očito trebao “olakšati” razmišljanje o najnovijoj referendumskoj inicijativi “U ime obitelji”. Zato Brkić odmah na početku dokumenta upozorava da, “iako je referendumska inicijativa pokrenuta pod sloganom ‘Birajmo zastupnike imenom i prezimenom’”, to nije jedini sadržaj inicijative koja traži izmjenu članka 73. Ustava.

Fragmentacija političke scene, povećavanje broja stranaka i neovisnih lista u Saboru, što bi “formiranje saborske većine za izbor Vlade činilo skoro nemogućim” – samo je jedna od mogućih neželjenih posljedica referendumskog prihvaćanja prijedloga građanske inicijative “U ime obitelji”, koja, među ostalim, traži i snižavanje izbornog praga sa sadašnjih pet na tri posto, ili čak dva posto, ako čitava Hrvatska postane jedna izborna jedinica

 

Usto, Brkić upozorava HDZ-ovce da je inicijativa “U ime obitelji” već pisala brojnim gradonačelnicima i načelnicima općina i molila ih “za svekoliku pomoć njihovim volonterima u prikupljanju potpisa za predloženo referendumsko pitanje”. Budući da istodobno podsjeća sve čelnike lokalne vlasti koji su i članovi HDZ-a da trebaju svoje aktivnosti “uskladiti” s iznesenim stajalištima stranke, poruka između redaka je jasna: HDZ neće nikome od svojih članova na funkcijama u lokalnoj samoupravi zamjeriti ako se baš i ne pretrgne u pomaganju pokretu Željke Markić.

 

HDZ, stoji u dopisu, zapravo nema ništa protiv preferencijalnoga glasovanja, štoviše, podsjeća kako je upravo ta stranka “uvela načelo glasovanja ‘imenom i prezimenom’ u izborima za načelnike, gradonačelnike i župane, te je i u izboru za članove Europskog parlamenta uvela preferencijalno glasovanje”. No, u stranci drže da je predloženi model, u kojem se zaokružuju tri imena s konkretne liste “samo jedan od mogućih, ali ne i najbolji način preferencijskog glasovanja za izbor zastupnika u Hrvatski sabor”.

 

Međutim, HDZ se oštro protivi prijedlogu zabrane stvaranja zajedničkih kandidacijskih lista dviju ili više stranaka. Zabrana predizbornog koaliranja, u kombinaciji sa snižavanjem izbornog praga, tvrdi Brkić, “rezultirala bi još većom fragmentacijom političkih stranaka u Hrvatskom saboru”. Osim toga, HDZ drži da bi zabrana predizbornih koalicija u slučaju da jedna stranka ne dobije potrebnu većinu rezultirala većim brojem postizbornih koalicija, a to bi “otvorilo prostor političkom trgovanju, što bi na kraju predstavljalo izigravanje volje i povjerenja birača”.

 

HDZ se ne slaže ni sa zahtjevom da izvanparlamentarne stranke za kandidiranje svoje liste na izborima moraju prikupiti najmanje 3000 biračkih potpisa. “Jedan od glavnih ciljeva osnivanja političke stranke upravo je sudjelovanje na izborima”, argumentira ovaj stav glavni tajnik HDZ-a.

“Slobodna” je u posjedu HDZ-ova internog dopisa upućenog 10. rujna iz stranačke središnjice na adrese županijskih, gradskih i općinskih, kao i svih područnih i temeljnih ogranaka, koji potpisuje glavni tajnik Brkić. Taj bi dokument članovima očito trebao “olakšati” razmišljanje o najnovijoj referendumskoj inicijativi “U ime obitelji”

 

Ipak, neke prijedloge HDZ i podržava. Nemaju ništa protiv načela jednake težine glasa svakog birača, odnosno protiv izmjene broja izbornih jedinica, što bi se utvrdilo posebnim zakonom. Spremni su i na raspravu o formiranju izbornih jedinica koje bi poštovale granice županija, odnosno Grada Zagreba. Isto tako, HDZ nema ništa protiv prijedloga uvođenja glasovanja dopisnim i elektroničkim putem, ali za sve hrvatske državljane.

 

Naime, Brkić napominje da članak 45. Ustava, čiju izmjenu “U ime obitelji” ne predlaže, propisuje da državljani RH koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj svoje biračko pravo mogu ostvariti jedino u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, što u praksi znači da hrvatski državljani u BiH i drugim državama diljem svijeta nisu ravnopravni s biračima koji žive u Hrvatskoj.

 

HDZ-u, očito je iz dopisa, odgovara sadašnji model reprezentativnosti u Saboru, s dvije glavne stranke oko kojih se okupljaju manji koalicijski partneri. Snižavanje izbornog praga za njih nije jamstvo izbora “sposobnih, a ne podobnih”. Kad bi u Sabor ušlo više stranaka, tvrdi se u dopisu, “postupak pregovaranja o formiranju Vlade bio bi dug i mukotrpan, a tako izabrane vlade bile bi nestabilne i lako bi ‘padale’”. Brkić je uvjeren da bi to imalo posljedice i na gospodarstvo: “To bi, umjesto željenog oporavka, sigurno pridonijelo produbljivanju gospodarske krize, povećanju broja nezaposlenih i siromašnih”.

 

U naputku članstvu, nakon konstatacije o neravnopravnosti hrvatskih državljana koji nemaju prebivalište u RH, glavni tajnik najavljuje i pokretanje rasprave “o zastupljenosti nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru, budući da se zastupnici nacionalnih manjina biraju sa znatno manjim brojem glasova birača a imaju identičan status i značajno utječu na donošenje odluka u Hrvatskom saboru”.

 

(Prenosimo s portala Slobodne Dalmacije).

> Svi tekstovi ovog autora