Emina Bužinkić: ”Tražimo kvalitetan građanski odgoj i obrazovanje”

(Opaska uredništva: Portal Autograf.hr u potpunosti podržava inicijativu za uvođenje predmeta Građanskog odgoja i obrazovanja te će se bezrezervno staviti na raspolaganju ne samo GOOD inicijativi već ćemo naš portal staviti u funkciji promicanje što kvalitetne rasprave oko potrebnoga kurikuluma).

O čemu se radi u kampanji “Naučimo biti veliki”, koju je “GOOD inicijativa” pokrenula povodom početka školske godine? 

Organizacije civilnog društva, okupljene u GOOD inicijativu , već nekoliko godina provode kampanju za uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole. Ove smo godine, na prvi dan škole, 7. rujna otpočeli novu kampanju za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u škole pod nazivom “Naučimo biti veliki”.

Cilj kampanje je informirati o građanskom odgoju i obrazovanju te potaknuti odgovorno uključivanje svih ključnih aktera (učitelja i nastavnika, učenika i roditelja) u javnu raspravu kako bi u škole sustavno bio uveden kvalitetan kurikulum Građanskog odgoja i obrazovanja (GOO).

Ovu kampanju provodimo tokom cijele školske godine na različite načine. Usmjereni smo prikupljanju opće podrške javnosti te pozivamo sve one koji podržavaju kampanju ili imaju pitanja oko iste, da nam se jave. Okupljamo mrežu podržavatelja, tzv. GOOD ambasadora, koji će promicati ideju kvalitete obrazovanja i prava djece na demokratsko obrazovanje

Javna kampanja osmišljena je na temelju podataka dobivenih iz dvaju velikih istraživanja provedenih tokom 2015. godine, a koji su ispitivali stavove građana o njihovim pravima i sudjelovanju u političkom odlučivanju (Rezultate vidjeti ovdje) , a drugo se bavilo ispitivanjem srednjoškolaca – maturanata srednjih škola o građanskim kompetencijama.

Kako ćete educirati o potrebi sustavnog i kvalitetnog uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja u škole?

Ovu kampanju provodimo tokom cijele školske godine na različite načine. Usmjereni smo prikupljanju opće podrške javnosti te pozivamo sve one koji podržavaju kampanju ili imaju pitanja oko iste, da nam se jave. Okupljamo mrežu podržavatelja, tzv. GOOD ambasadora, koji će promicati ideju kvalitete obrazovanja i prava djece na demokratsko obrazovanje.

Osim navedenih aktivnosti namijenjenih široj javnosti, GOOD inicijativa planira ove i sljedeće godine provesti i niz drugih aktivnosti koje uključuju organiziranje okruglih stolova, konferencija te sastanaka s različitim dionicima kako bi ih informirali o važnosti i zajednički radili na kvalitetnom uvođenju građanskog odgoja i obrazovanja u škole.

Cilj kampanje je informirati o građanskom odgoju i obrazovanju te potaknuti odgovorno uključivanje svih ključnih aktera (učitelja i nastavnika, učenika i roditelja) u javnu raspravu kako bi u škole sustavno bio uveden kvalitetan kurikulum Građanskog odgoja i obrazovanja (GOO)

Kroz javnu kampanju prikazivat ćemo i promotivne video spotove koji će se emitirati na televizijskim postajama, ali će biti i objavljeni na društvenim mrežama – šest spotova bave se sa šest ključnih dimenzija građanskog odgoja i obrazovanja (društvena, ljudsko-pravna, politička, gospodarska, ekološka i interkulturalna), a spotovi su već sada dostupni na Youtube kanalu GOOD inicijative. Također, imat ćemo i pakete za škole koji će sadržavati plakat koji se može postaviti u školu, kao i letke koji sadrže osnovne informacije o građanskom odgoju i obrazovanju.

Pokrenut ćemo i internetsku stranicu na kojoj će biti dostupne detaljne informacije o kampanji, načinima uključivanja u kampanju, kao i detaljno opisanih šest dimenzija koje građanski odgoj i obrazovanje obuhvaćaju. Kreativni koncept kampanje osmislila je reklamna agencija ”Bruketa&Žinić OM” iz Zagreba, a kampanja se provodi uz potporu Mreže fondacija “Otvoreno društvo”.

Od prošle školske godine Građanski odgoj i obrazovanje će se provoditi međupredmetno, bez uvođenja novih tema. 

Ministarstvo obrazovanja prošle je školske godine uvelo u škole međupredmetnu provedbu građanskoga odgoja i obrazovanja nakon odbijanja provedbe modela, koje je predložilo Stručno povjerenstvo za izradu Kurikuluma GOO-a.

Odluka o međupredmetnoj provedbi GOO-a načelno je važna, jer u obrazovnom sustavu treba osigurati kvalitetnu horizontalnu povezanost svih predmetnih sadržaja i k tome još i metodike rada. Međutim, ovakvo uvođenje sadržaja u sustav, koji je predmetnog karaktera i koji se temelji na nastavnom planu i programu, a ne na tzv. kurikularnom pristupu, teško može podržati kvalitetnu provedbu kroz međupredmetni model.

Kada bismo imali predmet GOO-a, a uz to i međupredmetnost onda bismo mogli govoriti o kvalitativnom iskoraku, jer jedan drugome služe kao podrška. Iako MZOS nije objavilo rezultate međupredmetne provedbe o kvaliteti, pisma koja smo čitavu godinu dobivali od nastavnika govore o visokoj administrativnoj opterećenosti ovakvom provedbom, nedostatkom vremena za povezivanje određenih sadržaja te nedovoljnoj podršci nastavnicima u školama od strane nadležnih obrazovnih institucija.

Zbog čega je važno da se u kurikularnoj reformi stavi naglasak na demokratsko upravljanje školama?

Radi se o nekoliko vrsta problema, odnosno promjena koje težimo postići. Prije svega, GOO više je od sadržaja i metode. Njegovo kvalitetno poučavanje i participativnost u nastavi neposredno utječe na izgradnju školske klime i atmosfere koja će biti demokratska i pluralistička. S tim u vezi je neposredno jačanje uloga vijeća učenika, vijeća roditelja i drugih formalnih mehanizama upravljanja školom koji postaju otvoreniji i demokratičniji.

Odluka o međupredmetnoj provedbi GOO-a načelno je važna, jer u obrazovnom sustavu treba osigurati kvalitetnu horizontalnu povezanost svih predmetnih sadržaja i k tome još i metodike rada. Međutim, ovakvo uvođenje sadržaja u sustav, koji je predmetnog karaktera i koji se temelji na nastavnom planu i programu, a ne na tzv. kurikularnom pristupu, teško može podržati kvalitetnu provedbu kroz međupredmetni model

Naravno, da takve škole pokazuju i veću povezanost sa zajednicama u kojima žive. Nama je u interesu upravo graditi takve školske kulture koje će se prelijevati u kulturu zajednica i graditi opću društvenu demokratsku političku kulturu. Pored toga, ključno je kako se upravlja cjelokupnim obrazovnim sustavom i to na temelju kojih vrijednosti i s kakvim strukturama.

Pored upravljanja koje treba biti utemeljeno na stručnim kompetencijama – izvrsnog poznavanja obrazovnog sustava i svih njegovih subjekata, svijesti o društveno-političkim okolnostima te intrinzične motivacije za kvalitativnom promjenom u obrazovnom sustavu i šire, važno je postavljati upravljanje takvim institucijama na mnogo transparentniji i zreliji način. Primjerice, važne promjene i odluke komunicirati s nastavnicima i konzultirati ih na vrijeme oko onih poteza koji će postati breme na njihovim leđima.

Zašto je Agencija za odgoj i obrazovanje prekinula suradnju s organizacijama civilnoga društva? 

Uslijed disparatnih stavova o modelu GOO-a koji treba uvesti u škole, Agencija za odgoj i obrazovanje prekinula je oblike suradnje s organizacijama civilnoga društva koje su godinama radile na stručnom usavršavanju nastavnika – bez jasnog i formalnog objašnjenja. Tada nam je postalo jasno kako Agencija nikada nije raspolagala sustavom jasnih kriterija i procedura o stručnom usavršavanju nastavnika.

Uslijed disparatnih stavova o modelu GOO-a koji treba uvesti u škole, Agencija za odgoj i obrazovanje prekinula je oblike suradnje s organizacijama civilnoga društva koje su godinama radile na stručnom usavršavanju nastavnika – bez jasnog i formalnog objašnjenja. Tada nam je postalo jasno kako Agencija nikada nije raspolagala sustavom jasnih kriterija i procedura o stručnom usavršavanju nastavnika

Ovo je partikularno pitanje otvorilo šire pitanje upravljanja ovom i drugim agencijama za obrazovanje kao i upravljanje cjelokupnim obrazovnom sustavom te nedostatak koordinacije i koherentnosti ključnih aktera obrazovne politike.

Dok s jedne strane Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta u svojim natječajima za izvaninstitucionalno obrazovanje postavlja uvjete formalne suradnje sa školama, s druge strane Agencija za odgoj i obrazovanje te iste organizacije civilnoga društva udaljava od škola i nastavnika.

Pitanje upravljanja na sebe veže neminovno i neovisnost škola i drugih odgojno-obrazovnih ustanova u načinu upravljanja i svakodnevnog rada škola čime se ističe visoka centraliziranost obrazovnog sustava na makro razini koja se preslikava u ravnateljsku centralnu poziciju na mikro razini.

To sve govori o visoko hijerarhiziranom sustavu u kojemu je teško demokratizirati odnose i omogućiti minimalnu participativnost školskih djelatnika i učenika.

Dodatno, u ovakvom je sustavu formalna uloga Vijeća učenika i Vijeća roditelja svedena na ispunjavanje zakonske obaveze imenovanja tih tijela koja nemaju nikakav formalni utjecaj niti otvoren prostor za djelovanje.

Koliko će vaša kampanja dovesti do poboljšanja obrazovnog sustava?

Iako je zadnjih 25 godina neovisnog političkog sustava pokazalo kako političari doista nemaju temeljnu političku volju za uvođenje obrazovanja za ljudska prava i demokraciju u obrazovni sustav, odnosno građanskog odgoja i obrazovanja, naša je uloga upozoravati na potencijale koje obrazovanje odnosno škola, kao agens društvene i političke socijalizacije, ima na djecu, odnosno na mlade koji će postati roditelji, nastavnici, političari…

Nadamo se da je došlo krajnje vrijeme da političke strukture ozbiljno prepoznaju duboke demokratske deficite ovoga društva te preuzimajući odgovornost za taj deficit učine iskorak. Ne tvrdimo da će obrazovni sustav sutra popraviti stanje demokracije u Hrvatskoj, no moramo mu dati šansu da dugoročno učini značajne promjene.

One zemlje koje imaju integrirano građansko i političko obrazovanje zadnjih nekoliko desetljeća danas prepoznajemo kao zemlje konsolidiranih demokracija, ekonomske stabilnosti i veće građanske participacije. Dajmo i dajte priliku ovome društvu da svaki njegov pojedinac nauči biti velik, velik kao čovjek i velik kao građanin.

Iako je zadnjih 25 godina neovisnog političkog sustava pokazalo kako političari doista nemaju temeljnu političku volju za uvođenje obrazovanja za ljudska prava i demokraciju u obrazovni sustav, odnosno građanskog odgoja i obrazovanja, naša je uloga upozoravati na potencijale koje obrazovanje odnosno škola, kao agens društvene i političke socijalizacije, ima na djecu, odnosno na mlade koji će postati roditelji, nastavnici, političari…

Kako komentirate da je pravobraniteljica za djecu, Ivana Milas Klarić, uputila Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta preporuke o zaštiti prava i interesa djece u odgojno-obrazovnim ustanovama?

Podržavam ovaj politički potez i apeliram na Ministarstvo da ga ozbiljno razmotri kao i inače da ozbiljnije razmotri preporuke ovog pravobraniteljstva. Stekli smo dojam da ovome Ministarstvu brojni upućuju prigovore, primjedbe, prijedloge i preporuke, no nažalost rijetko kada se to nađe na dnevnom redu ovoga tijela.

Ovo tijelo već godinama zasluženo nosi titulu najtromijega ministarstva, u nekim krugovima ga čak nazivaju Godotom. Pogledamo li povijest imenovanja čelnika ovoga ministarstva, na toj smo funkciji rijetko kada vidjeli kompetentne ministre koji ozbiljno i odgovorno promišljaju i razvijaju obrazovni sustav 20. i 21. stoljeća.

Među 20 pravobraniteljičinih preporuka dvije se izravno tiču vjeronauka u školama, na čije se načine provedbe svake godine žale brojni roditelji i udruge. Također, navodi da pojedini sadržaji udžbenika omalovažavaju i diskriminiraju djecu koja nisu vjernici.

Često i sami zaprimamo prigovore građana, roditelja i nastavnika upravo kada se to tiče nastave vjeronauka. Ljudi se neposredno žale na diskriminaciju. Nedavno su i brojne organizacije civilnoga društva reagirale na vjeronaučne sadržaje koji se poučavaju u školama, a koje je jedna učiteljica objavila na svome blogu.

Prezentacije sadrže više znanstveno neutemeljenih i netočnih informacija te pluralističkom društvu neprimjerenih stavova, koji između ostalog potiču homofobiju, ksenofobiju, prijezir spram dosegnutih standarda rodne ravnopravnosti, netrpeljivost prema manjinama i druge oblike isključivosti.

Ne poričući navedenoj autorici pravo da na satovima vjeronauka, sukladno Vatikanskim ugovorima, podučava dogmu Katoličke crkve, istovremeno smatramo da je država dužna osigurati da u obrazovnom sustavu mladi i djeca ne budu izloženi netočnim i znanstveno neutemeljenim stavovima, neistinama i klevetama koje se prikazuje kao nesporne činjenice.

(Prenosimo s portala Novosti).

    •  Mirjana Krizmanić: ''Rezanje na najslabijima izaziva opće zgražanje''
    •  Đurđa Knežević: ''Hasanbegović je opasan manipulator''
    •  Anna-Maria Gruenfelder: ''Na sreću, ima i kulturnijih biskupa od Košića''
    •  Katarina Kruhonja: ''Glavaševi 'sokoli' podsjećaju na holokaust''
    •  Sandra Benčić: ''Željka Markić se zalaže za progon neistomišljenika''
    •  Luka Ostojić: ''Sudbina medija u kulturi je iznimno teška''
    •  Katarina Kruhonja: ''Osijek priznaje zločin počinjen protiv civila''

> Svi tekstovi ovog autora