novinarstvo s potpisom
Danas je točno mjesec dana otkako smo kolega Zdravko Zima i ja predstavili i u život pustili portal koji čitate. U međuvremenu smo okupili impozantan broj autora i suradnika, čija je kvaliteta sam vrh našega žurnalizma. Registriramo zaista golem broj posjeta i, što je najvažnije, u analizi čitanosti portala naša se publika na portalu, kada otvara našu stranicu, i zadržava, što znači da nas ozbiljno prate, da se naše kolumne i osvrti, naše vijesti i kritike pomno čitaju.
U jednom je televizijskom predstavljanju Zdravko Zima kazao da će biti velik doprinos pomaknemo li stanje u novinarstvu barem jedan posto. Mislim da se to dogodilo već podrškom istaknutih intelektualaca koji žele i trebaju portal koji će njegovati najbolji stil i čuvati vrijednosti naše profesije. Pogledajte, molim vas, imena naših sjajnih kolumnista (udvostručili smo broj kolumni), a obratite pozornost i na to tko je sve u savjetu redakcije, pa ćete znati da ne pretjerujem.
Autograf.hr, da posudim mišljenje naše kolumnistice Jadranke Brnčić iz njezine prve kolumne Parrhēsia (nedjeljom), odlučio je govoriti o svemu, i to otvoreno, što i jest značenje toga grčkog pojma: ”Parezija je potpuno iskrena, izravna, osobna i smiona. Nudeći istinu onima koji je ne mogu prihvatiti, govornik se izlaže riziku: gubitku popularnosti, političkom skandalu, sankcijama. Dakako, slobodan je šutjeti, nitko ga i ništa ne sili na govor izuzev njegove savjesti, no neodoljivo on osjeća da mu je dužnost i sebi i drugima pripomoći izložiti se istini. Parezija je, očito, bitno obilježje demokracije: srž građanske hrabrosti i angažmana”, napisala je naša kolegica.
Mi imamo nedvojbeni autoritet na svom području: no naši argumenti nisu argumenti autoriteta, mi autoritet crpimo iz načina kako iznosimo argumente. Naš autoritet zbir je pojedinačnoga i skupnoga minulog rada. Jadranka Brnčić to kaže ovako: ”Temeljna karakteristika parezije, dakle, jest posvemašnja podudarnost osobnog uvjerenja i istine onoga što se govori. Istinitost govornik jamči vlastitom osobom.”
To ipak ne bi moglo biti moguće da nas naši čitatelji nisu prepoznali i prihvatili sada i ovdje, ali i tijekom našega dosadašnjeg rada. Stoga našim čitateljima iskreno zahvaljujemo i trudit ćemo se biti još boljima, a portal autograf.hr rast će i jačati kvalitetom, što i jest naša nakana i obveza.
No da se ova kolumna ne bi samo (ili prije svega) bavila nama i postala samohvala, želim danas pozdraviti kolege s portala Net.hr, koji su se odlučili na radikalan potez i posve zabranili uvredljive, a mahom su takvi, komentare anonimaca ispod članaka na svome portalu (o čemu je već za nas pisao kolega Omer Rak u osvrtu dana objavljenom 7. studenoga). Doduše, kolege s portala Net.hr i dalje žele objavljivati komentare čitatelja ako procjene da su oni ”konstruktivni” i da se iz njih ”nešto može naučiti”.
Na portalu HRT-a pak čitamo članak koji problematizira tu temu: govora mržnje na portalima: ”Iako interakcija čitatelja i medija putem interneta može pridonijeti javnoj raspravi, praksa pokazuje da komentatori članaka nerijetko posežu za uvredama i govorom mržnje zbog čega je portal Net.hr nedavno ukinuo komentiranje čitatelja, dok se ostali s tom suvremenom pošasti bore strogim nadzorom komentara”, pišu kolege s javne radiotelevizije.
Nakon što je portal Net.hr procijenio da se komentari u čak 95 % slučajeva svode na vrijeđanje, Hina je provela istraživanje (prenijeli su ga na portalu HRT-a). Najporaznije rezultate iznio je urednik web izdanja Jutarnjeg lista, koji kaže da ”hejtanje” na svakom portalu premašuje 90 posto (ma što drugi mislili o sebi), dok je kod njih bilo i do 95 posto govora mržnje. Oko 4,5 % komentara potpuno je nekorisno za konstruktivnu diskusiju ili je čisti spam, dok je samo pola posto onih koji su željeli normalno komentirati, kažu u Jutarnjem listu.
Odgovori su pokazali da ugradnja uređaja koji filtriraju vulgarne izraze nije dovoljna pa se većina portala s nepoćudnim komentarima bori tako da ih obriše ili blokira komentatore. Ja mislim da većina portala ipak ide linijom manjeg otpora pa (do)pušta prestrašan govor mržnje ispod članaka te da će tek sada to možda pokušati obuzdati.
HRT navodi da su pokušali sve kako bi uz pomoć tehnologije zaustavili agresivne i mrziteljski nastrojene pojedince, ali ništa se nije pokazalo učinkovitijim od uredničke procjene.
Autograf.hr odlučio je ići najtežim putem: strogim moderiranjem i poticanjem maksimalne odgovornosti čitatelja (kojima vrlo precizno provjeravamo identitet pa je anonimnost kod nas strogo zabranjena). Zato sam primjerice zabranio komentiranje jednome katoličkom svećeniku koji nije poštovao naša pravila komentiranja.
Kao glavni urednik i autor nakon mjesec dana postojanja portala autograf.hr mogu biti itekako zadovoljan našim proizvodom, našim načinom komuniciranja i našim porukama, jer mi se nikomu nećemo dodvoravati, makar nas to koštalo i gubitka određenog broja čitatelja. Uostalom, a to smo jasno kazali kada smo pokrenuli portal – nama nije do kvantitete, nego do kvalitete.
U nastupnom osvrtu Zdravko Zima i ja napisali smo da smo suočeni s potrebom vraćanja digniteta novinarstvu. Da treba obnoviti njegova načela i omogućiti da postane nezaobilazan čimbenik u izgrađivanju demokracije koja nije mrtvo slovo na papiru. Zastupamo novinarstvo koje će biti korektiv vlasti, nepotkupljivi razotkrivač svih mogućih zala, sredstvo u borbi protiv šovinizma, ksenofobije i predrasuda. To je novinarstvo koje želimo i koje ćemo braniti svakim prilogom i svakom rečenicom na našem portalu.
Drukčije novinarstvo nikomu nije potrebno, osim onima koji brane politiku ”što gore, to bolje” i koji u manipuliranju javnošću traže mogućnost učvršćivanja svojih ionako sumnjivih pozicija.
Zato ćemo se uvijek boriti za napredak, za građansku i europsku Hrvatsku, za pomirene narode Balkana, za intenzivan dijalog i suradnju, a nećemo tolerirati nepravdu. Usto, suprotstavljat ćemo se demagozima svih vrsta i svoj angažman definirati izvan stranačkih ili partikularnih interesa.
Kreirali smo portal koji neće imati nacionalistički, nego nacionalni i kozmopolitski karakter, koji će biti lokalan, regionalan i univerzalan. Bez okorjele navike da svjesno analiziramo dok čitamo, govorimo i odlučujemo, većina nas jedva bi ikada pomislila da postoji potreba za boljim idejama i ne bi se, kad se one pojave, za njih zainteresirala.
Kažu da je trebalo hrabrosti i odlučnosti da se pokrene portal kakav je autograf.hr. Da, takvi smo, jer bez hrabrosti i odlučnosti savjest je žalostan gost.