novinarstvo s potpisom
U vrijeme kada svi govore i miješaju se, ali nisu svi spremni slušati i promišljati, uloga je profesionalnih informacija potrebna više nego ikad – napisao je papa Franjo u poruci koja je 12. svibnja objavljena na stranici talijanskih dnevnih novina La Stampa.
Danas su sredstva društvenog priopćavanja opće raširena sredstva koja ljudima na raspolaganje daju velike mogućnosti. No, upravo to umnažanje ponudā informacija i mrežnih internet stranica, čini još važnijom ulogu stručnih novinara i kvalitetnog novinarstva – napomenuo je Sveti Otac a prenosi Hrvatski program Radio Vatikana.
Potrebno je novinarstvo koje ne poštuje samo pravila profesionalne etike nastojeći dati istinitu vijest, nego koje također zna u teškoj situaciji u kojoj živimo predložiti dobru vijest temeljito proučenu o kojoj se već raspravljalo i koja uvijek poštuje dostojanstvo osobe – istaknuo je Papa i nastavio – Potrebno nam je izvještavanje koje ne pada u neplodne suprotnosti, u površnost i u brbljanje.
Izvještavanje koje se ne zadovoljava samo opisivanjem onoga što je već u središtu pozornosti, koje ne zaboravlja teške situacije o kojima nitko ne govori, i koje se ne umara osjetljivo i ponizno govoriti o životima ljudi posebno pazeći na nezaštićene, posljednje, odbačene i one koji nemaju moć.
Trebamo vijesti koje su u stanju govoriti o složenoj stvarnosti u kojoj živimo, a da ne upadaju u jednostavne obrasce i propagandu – napisao je Papa i zaključio – Dnevnim novinama La Stampa koje obnavljaju svoj vanjski izgled i Vatican Insideru, mrežnoj stranici La Stampe, koja je posvećena vjerskim vijestima, želim da svojim čitateljima uvijek nude dobre i istinite informacije.
U poruci za 52. Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija papa Franjo pak govori o lažnim vijestima i novinarstvu mira. Taj pojam – novinarstvo mira – prvi je puta prije 60 godina upotrijebio znanstvenik Johan Galtung.
U razgovoru za Vatikanske medije pojasnio je da novinarstvo mira znači da urednici i novinari imaju izbor – o čemu će i kako izvještavati te da promiču nenasilne oblike odgovora na sukobe.
Galtung je posebno zahvalan papi Franji što ponovno govori o novinarstvu mira. Pojasnio je da je izraz nastao nakon analize kako su norveške novine izvještavale šezdesetih godina prošloga stoljeća o krizi na Kubi i u Kongu.
U istraživanju su došli do nekoliko zaključaka: napisi su bili negativni (moralo se nešto učiniti ratom); bili su usmjereni na osobe (nekoga se okrivljavalo za stanje); napisi su isticali da situacija u svijetu može ugroziti naše zemlje (elitne države) i da rat utječe na istaknute osobe (politički, gospodarski) u važnim svjetskim državama.
Nekoliko godina kasnije Galtung je uspostavio i pojasnio koncept ”novinarstva mira” te istaknuo da postoji jasna razlika između ”pozitivnoga” mira i ”negativnog” mira.
Negativno novinarstvo mira traži rješenje sukoba u smanjenju nasilja, dok pozitivno novinarstvo mira pokušava prikazati sve mogućnosti pozitivne suradnje kako bi se postigao mir.
Prvo se fokusira na negativni aspekt, a drugo na pozitivni, pojasnio je Galtung.
Osvrnuvši se na Papinu tvrdnju da je ”istina prava vijesti”, Galtung je, odgovarajući na pitanje zašto je tako teško u medijima pisati o miru, istaknuo da mnogi ne znaju kako to učiniti.
To je potkrijepio podacima da kada se u Danskoj počelo govoriti o pomirenju te teme nisu našle mjesta u medijima. Stoga Galtung smatra da se govor o novinarstvu mira treba uključiti u novinarske škole i tečajeve.
(IKA)