novinarstvo s potpisom
6.7.Časna i živa baština za turizam i razvoj
Bez otvorenog, pozitivnog, građanskog i europskog konteksta pozitivne elite postaju isključeni pojedinci, neuklopljeni, frustrirani kreativnci koji, manje ili više, uspješno grade vlastite karijere. To je za njih kavez.
Tajna uspjeha svake zemlje jest u sposobnosti da pomogne nastojanja onih čije će djelovanje nadići njihovu vlastitu korist. Samo tako pozitivne elite mogu mane hrvatskog stanja obrnuti u kvalitetu.
Naš bi brend projekt trebao probrane izvođače, povoljan društveni i politički kontekst, postojane temelje, što širu osnovu i što više postolje.
Da bi to bilo moguće, osim navedenog trebamo temeljno i strukovno obrazovanje za baštinu, trebamo vlastite institute i poduzeća koji se bave baštinom i identitetom, trebamo vlastite stručnjake.
Valjalo bi da se u našoj minijaturnoj zemlji stvori kult odgovornosti, koordinacije i stručnosti, jer jedino kumulativnim djelovanjem dosižemo razinu koja bi nas mogla ostaviti stvarnim gospodarima bar većeg dijela vlastite sudbine.
Ja bih opredjeljenje za nacionalni razvoj osnovan na zdravim temeljima stručnosti, morala, stvaralaštva i smjelosti nazvao kriterijima za hrvatski patriotizam 21. stoljeća.
Kad to pretvorimo u neku vrstu pokreta, Hrvatska će postati destinacija, najprije svojoj mladeži (a izgleda da nije za navodnih 60 % /!/), a potom i svima koji će ovdje htjeti potražiti budućnost. Irski preporod bio je upravo to, a započeo je golemim projektom intepretacije identiteta nacije. Slogan The Place of Memory bio je samo vrh 15-ogodišnjeg napora.
Dakako, da postoje službe i dobronamjerni pojedinci, ali put do potrebne učinkovitosti nije ni lagan ni svakom dan.
U turizmu se često govori kako nam je važno da su nasmiješeni svi koji su izravni davatelji usluga. Ali za smiješak su potrebni zadovoljstvo i zdravi zubi. Htjeli ili ne, vratit ćemo se na neke temeljne preduvjete i jednog i drugog – prosperitet.
On se pak zasniva na kvalitetnom društvenom projektu, dobroj državnoj administraciji, na socijalnoj državi zadovoljnih i zdravih građana, na pozitivnom sustavu vrijednosti sa slobodom u središtu, s politikom kao borbom za opće dobro i vladavinom stvaralaca, kreativnih, hrabrih i pravdoljubivih.
Život uvijek “odbrojava” od ideala, ali ne znači da idealne projekcije ne bismo trebali imati kao cilj.
Kulturna raznolikost upravo je jedan od takvih ciljeva, upravo zalog opstanka, simbolički i stvarno, svjetskih potencijala. Održanje toga još uvijek golemog bogatstva bolje će od ijedne politike ili upravljanja resursima spriječiti zastrašujuće scenarije poput onih kakve su predvidjeli A. Huxley i G. Orwel.
(6. poglavlje – u nastavcima – knjige prof. Tomislava Šole, ”Javno pamćenje – Čuvanje različitosti i mogući projekti”, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, veljača 2014.).
(Nastavlja se).
UKOLIKO VAM SE tekst DOPADA sam Volite NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA sam NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ Račun, PREKO PAYPAL-A, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILČU NA Naj BROJU 060 800 333 HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE .