autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Njemački adventski običaji – Baština suvremenog svijeta

AUTOR: Tea Rittig / 07.12.2023.

Goran Beus Richembergh, ”Njemački adventski običaji”, Večernji list i Njemačka zajednica – Zemaljska udruga Podunavskih Švaba – Osijek, Zagreb, 11/2023.  Naša svakodnevica obilježena je označavanjem ”prijelaznih trenutaka” tijekom godine koje prepoznajemo i slavimo kao blagdane. Pritom se dojam nepromjenjivosti stvara redovitim ponavljanjem kalendara svetkovina i običaja te njegovim prenošenjem s generacije na generaciju.

Javno pamćenje je dio strategije preživljavanja (2)

AUTOR: Tomislav Šola / 01.06.2023.

Dakle, baština ostvaruje svoju svrhu samo ako se pretvori u mudrost. Knjige koje sam spomenuo u prethodnoj kolumni, značenjem i ambicijom su nastale imajući na umu ove ciljeve. Za razliku od anglosaksonske prakse, ostatak svijeta je opušteniji u korištenju izraza ”znanost”. Aktualna fascinacija STEM-om (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika) u obrazovanju označava krizu društvenih i […]

Kustosi baštine – elementi profesije koja nije stigla stasati (2)

AUTOR: Tomislav Šola / 28.03.2023.

Naša sredina je od 1960-ih, otkad je poznam kao aktivni sudionik, funkcionirala na negativnoj selekciji i to smo javno prigovarali, govorili i pisali. Taj skučeni duh je mijenjao političko odijelo od sredine 80-ih i konačno ga zamijenio 90-ih, ali uknjižio i propast autentične srednje klase, te postao još čemernije provincijalan: tri decenije kasnije vidimo da […]

Kustosi baštine – elementi profesije koja nije stigla stasati (1)

AUTOR: Tomislav Šola / 25.02.2023.

Ovim popisom dolje, ustvari slajdom s predavanja iz 1990. godine, dokazivao sam da muzejski kustosi ne ispunjavaju pet od ovih prijeko potrebnih deset elemenata svake profesije. Tekst kojim je to naširoko objašnjeno je davno objavljen, ali sam ipak u zagradama, za lakše razumijevanje, dodao vlastitu procjenu sadašnjeg stanja. Čak sam i u ovoj istoj kolumni […]

Nepostojeći čuvari iskustva u ugroženom svijetu

AUTOR: Tomislav Šola / 27.10.2022.

Proces prepoznavanja, proučavanja, pohrane i prijenosa kolektivnog iskustva i odgovorno utjecanje na društvenu sredinu tako da joj se (iz tog iskustva) nude vrijednosti prepoznate kao razvojno generativne, plemenite i blagotvorne za društveni projekt – to je zadatak svih zaposlenika memorijskih institucija.

Profit je iskušenje, zarazno i razorno za baštinu

AUTOR: Tomislav Šola / 14.10.2022.

Bit će teško opstati ne objedinimo li tzv. profesionalni i civilni prostor baštine, javno i privatno, u načinima i, treba li doista reći, novim rizicima koji nas čekaju. Mogu li se ti procesi unapređenja ljudskog stanja prepustiti znanstveno obaveznim profesijama ili ih možemo učiniti izvorima svojeg utjecaja i zarade? Tko će imati ”kontrolni paket” u […]

Razjedinjena vojska bez zapovjednika i strategije

AUTOR: Tomislav Šola / 06.09.2022.

Baštinski sektor će biti prijeko potrebno umrežiti radi zajedničke strategije i kumulativnih efekata. Baština, u smislu javne, zajedničke društvene memorije ugrožena je sa svih strana. Zaštititi je može organizirana profesija.

Vrijednost inovacije – ”Zagreb dok ga još nije bilo”

AUTOR: Tomislav Šola / 31.05.2022.

Evo su tri decenije i godinu dana kako se u našoj maloj sredini, u struci muzeja i baštine, pojavila inovacija koja, uporno, dobrim argumentima, traje sve od tada. Riječ je o multidisciplinarnoj, autorskoj grupi koja je smislila jeftin i efektan način ”oživljavanja” baštine: muzej izvan muzeja, muzej kao teritorij, muzej kao životni ambijent – ”Zagreb […]

Javna memorija uči nas o građenju i razaranju, ratu i miru

AUTOR: Tomislav Šola / 03.03.2022.

Kako učiniti da značaj baštine bude što jasniji svim društvenim protagonistima? Kako utjecati da se kvaliteta uči, hrabrost dopusti, trud honorira…? Najkraće, dobrom upravom, ali na to je teško utjecati. No, organiziranost struke nije izvan domašaja. Dobro organiziran sektor mogao bi istupati s jedinstvenom i snažnom argumentacijom prema državi i prema ostalim društvenim partnerima.

Poružnjivanje Hrvatske je uzelo toliko maha da zaprepašćujuće

AUTOR: Tomislav Šola / 19.01.2022.

Prijenos kolektivnog iskustva (ne samo pamćenja!) treba se dogoditi sine ira et studio, pa zato najprije posežemo za znanošću, nadajući se da će se dokazati u svojim vrlinama. Ona je, naime, često sluškinja svima koji joj mogu priprijetiti.

Javna memorija bi trebala biti okosnica razvojne strategije

AUTOR: Tomislav Šola / 25.11.2021.

Profit kao jedini ”režiser” stvarnosti je – dobili smo i geopolitičke, nekad nezamislive dokaze, put u propast. Od ranih 80-ih i posebice u posljednjoj dekadi opet je jedna totalitarna ideologija, ovaj put ideologija novca, osiromašila većinu i afirmirala populističku osnovu vladanja. Muzejski kustos niti kulturni administrator u zajednici ne stižu do tog, naizgled pre-složenog znanja. […]

Kao da smo odlučili svemu spustiti vrijednost

AUTOR: Tomislav Šola / 24.10.2021.

U suvremenom društvu se dogodilo nešto groteskno jednostavno i pogubno: kao da bi se nekadašnja literatura koja je podučavala građane seksualnom životu zamijenila s figurae-veneris brošuricama.

Živimo u carstvu mitomana, managera, mediokriteta i amatera

AUTOR: Tomislav Šola / 03.09.2021.

Kapitalizam je realnost, vjerojatno i varijanta nekog prirodnog poduzetništva, ali – on ne mora biti opscen. Suvremena literatura je prepuna izraza koji ta devijantna stanja opisuju kao: korporatizam, crony capitalism, klijentelizam itd. Zanimljivo, za razliku od očekivanja, ”nevidljiva ruka tržišta” je omogućila ove razočaravajuće anomalije umjesto samoregulacije i prosperiteta.

Političarima je kultura ”šminkeraj” ili ”bankomat”

AUTOR: Tomislav Šola / 23.08.2021.

Ja sam duboko i dugo iz ”baštinskih” poslova: kustos, direktor, glavni urednik, profesor, konzultant… Već iza kustosovanja mi se činilo da je posao muzeja važniji no što se čini. Put uvida i dokazivanja je bio dug i zanimljiv.

Testamentarne misli Amosa Oza

AUTOR: Alen Kristić / 05.08.2021.

Nekako baš u vrijeme kad je svijetom odjeknula vijest o njegovoj smrti, u moje je ruke dospjela knjiga eseja Amosa Oza “Pozdrav fanaticima” s podnaslovom “Tri misli”, koju je koncem 2018. godine objavila zagrebačka Fraktura, kojoj dugujemo hrvatske prijevode kapitalnih književnih ostvarenja tog iznimnog pisca.

Uloga baštine u građenju nacionalnog identiteta (11)

AUTOR: Tomislav Šola / 14.07.2021.

6.11. Važnost za turizam i razvoj Valjalo bi zapamtiti da smo slabo opremljeni za jedini, ali permanentni “rat” koji nam ostaje, onaj koji će se, kako bi prije 30-tak godina rekao McLuhan, odvijati u infosferi.

Krleža nam je ostavio najvrjednije što u jeziku baštinimo

AUTOR: Tatjana Gromača / 07.07.2021.

Stotinu i osma godišnjica od Krležinog rođenja, nije neki jubilej, ali kada je Krleža u pitanju, svaki je sedmi srpnja jubilej, datum, proslava, sjećanje, povezivanje, ako već netko nije povezan u neki nerazmrsiv, trajni čvor s ovim piscem, od prvog susreta.

Uloga baštine u građenju nacionalnog identiteta (10)

AUTOR: Tomislav Šola / 03.07.2021.

6.10.Sustav vrijednosti i društveni dogovor Odrasli smo na građanskoj kulturi koja je podrazumijevala postojanje makar i nenapisanog društvenog ugovora, kao uređenost, prioritet, ukus, smisao za red, kao temeljne građanske vrijednosti, od načina stanovanja ili rada, do života u određenoj zajednici. Sustav vrijednosti i društveni dogovor koji ga održava (pa makar kako dinamičnim i promjenjljivim) važniji […]

Uloga baštine u građenju nacionalnog identiteta (9)

AUTOR: Tomislav Šola / 08.06.2021.

6.9.Lažne i pozitivne elite Hrvatska pati pod utjecajem vlašću, lažnih elita i stranaka koje su prerušeni zavodi za zapošljavanje, te grupa moći koje svoje mandate troše u nadmetanju za prevlast i privilegije. Nacionalni i opći interes servisiraju se pri­vidima u kampanjama i kasnijim improvizacijama.

Uloga baštine u građenju nacionalnog identiteta (8)

AUTOR: Tomislav Šola / 01.06.2021.

6.8. Hrvatski baštinski proizvod Hrvatska gospodarska komora vjerojatno postoji da bi omogućila dobre uvjere za razumijevanje i afirmaciju kvalitetnog proizvoda, da bi pospješila poslovnost, savje­tovala, pridonesila strukovnom obrazovanju i da bi koordinirala. Praksa kaže da se ne bismo smjeli oslanjati na naše plaže jer one same nisu dovoljne. Te bogomdane vrijednosti mogu propasti već sutra.

Uloga baštine u građenju nacionalnog identiteta (7)

AUTOR: Tomislav Šola / 23.05.2021.

6.7.Časna i živa baština za turizam i razvoj Bez otvorenog, pozitivnog, građanskog i europskog konteksta pozitivne elite postaju isključeni pojedinci, neuklopljeni, frustrirani kreativnci koji, manje ili više, uspješno grade vlastite karijere. To je za njih kavez.

Objavljeno u: FELJTON
Oznake: baština, razvoj, Tomislav Šola, turizam

Uloga baštine u građenju nacionalnog identiteta (6)

AUTOR: Tomislav Šola / 11.05.2021.

6.6. Podinterpretirana i otuđena zemlja Baštinske institucije su tu da nam održe duhovno zdravlje, a kad to ne čine, tvrde da se bave znanošću (pa od prevelike ozbiljnosti zaborave da trebaju služiti životu).

Uloga baštine u građenju nacionalnog identiteta (5)

AUTOR: Tomislav Šola / 13.04.2021.

6.5.HRVATSKI OKVIRI ZA BRENDIRANJE Zanimljivo je da slijedom zdravih reakcija na zatečeno stanje imamo i novu kompozitnu disciplinu koja se zove marketing. Promaklo je većini, marketing nije zafrkantsko-menadžersko umijeće kako da se nekom proda rog pod svijeću, nego inzistira na središnjoj vrijednosti svake svoje akcije: uvjet, po­sebice dobrog marketinga, jest kvalitetan proizvod.

Uloga baštine u građenju nacionalnog identiteta (4)

AUTOR: Tomislav Šola / 04.04.2021.

6.4.Baština kao roba ili kako je upropastiti Osviješteno, živo kulturno stanje garancija je preživljavanja identiteta u en­tropijskim globalizacijskim procesima i brana akulturaciji, diskulturaciji i in­ternacionalizaciji kultura. Ukratko, živa vlastita, stvaralačka kultura barijera je protiv suvremene barbarizacije, koja se događa kroz konzumerizam i sveopću merkantilizaciju svijeta.

Uloga baštine u građenju nacionalnog identiteta (3)

AUTOR: Tomislav Šola / 14.03.2021.

6.3. Konfiguracija identiteta Što je identitet? “Stanje ili činjenica ostajanja istim, recimo pod raznolikim sta­jalštima ili uvjetima, stanje bivanja svojim, ne drugim, stanje ili činjenica bivanja istim …”[i]. Baština ili javna memorija je proces: samozavaravajući, gro­teskan, bolan, dramatičan ili pak otkrivački, inspirativan i koristan, kao svako samospoznavanje.

Uloga baštine u građenju nacionalnog identiteta (2)

AUTOR: Tomislav Šola / 28.02.2021.

6.2. Baština i identitet Svi spontani procesi kakvi su se, grubo rečeno, događali do renesanse ili, oči­tije, do industrijske revolucije, postali su dio svjesnog upravljanja prošlošću i ljudskim iskustvom općenito. Povijest nikad nije bila posve spontana, ali mogla je biti spontano interpretirana.

Uloga baštine u građenju nacionalnog identiteta (1)

AUTOR: Tomislav Šola / 14.02.2021.

(Opaska uredništva: Počinjeno s objavom 6. poglavlja, ”Uloga baštine u građenju nacionalnog identiteta”, knjige prof. Tomislava Šole, ”Javno pamćenje – Čuvanje različitosti i mogući projekti”, Zavod za informacijske studije Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, veljača 2014.).

U BiH sve tri nacionalne politike upisuju ćirilicu u svoju baštinu

AUTOR: Ivan Lovrenović / 13.09.2015.

Taman onoliko vremena koliko je trajala prva Jugoslavija prošlo je od raspada druge, a u njezinom središnjem dijelu, u četirima novim jednojezičnim državama, muke s identitetima i sporenja oko njih traju nesmanjenom žestinom, na trenutke se čini čak da se pojačavaju. Kad se malo bolje pogleda, najjači izvor svih tih identitarnih ratova jesu oni slojevi […]

Kronika aliti spomen vsega svieta vikov 1696.

AUTOR: Autograf / 13.05.2015.

Kao petu knjigu u nizu “Oživljena baština” nakladnička kuća ArTresor objavljuje “Kroniku aliti spomen vsega svieta vikov po zlatnomu vitezu Pavlu Vitezoviću na svitlo danu (1696.)“, u pretisku i u latiničnome prijepisu (transkripciji), te s glosarijem i s opširnim pogovorom o Vitezovićevu životu i o “Kronici”. Tekst je transkribirao, glosarij sastavio, pogovor napisao i knjigu […]

Karamarkova prepisivačina

AUTOR: Branimir Pofuk / 10.03.2015.

Hrvatski političari vrlo rijetko spominju kulturu, a ravnodušnost politike prema kulturi nije samo stvar dojma, nego egzaktnih brojki u državnom proračunu Republike Hrvatske. Utoliko bi nepravednije bilo olako i ravnodušno prijeći

Odred za nered

AUTOR: Željko Ivanković / 09.07.2014.

Dok čitam knjigu Roberta M. Edsela ”Odred za baštinu”, priču o ratnim podvizima Odjela za spomenike, likovnu umjetnost i arhive u vojsci/vojskama zapadnih saveznika za Drugoga svjetskog rata, pred oči mi dođe i tekst o 70. obljetnici ratnog kongresa kulturnih radnika Hrvatske održanog u Topuskom za Drugog svjetskog rata. A s tim, neizbježno, i silna […]

Muzeologija 50.

AUTOR: Autograf / 01.02.2014.

Knjiga u časopisu. U sklopu jubilarnog 50. broja časopisa Muzeologija objavljena je doktorska disertacija Maje Šojat-Bikić, koja je pod nazivom “Modeliranje digitalnih zbirki i digitalnih proizvoda: Sadržajno-korisnički aspekt komuniciranja kulturne baštine u digitalnom obliku” obranjena na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 26. rujna 2012. godine.   Autorica je na znanstven i vrlo zanimljiv način obradila […]

  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • prometej

  • povratak adolfa pilsela

  • u što vijerujemo

  • fraktura 1

  • fraktura 2

  • fraktura 3

  • superknjizara

  • vbz drago

  • vbz 1

  • vbz 2

  • vbz 3

  • vbz 4

  • ljevak 1

  • ljevak 2

  • ljevak 3

  • ljevak 4

  • ljevak 5

  • oceanmore 1

  • oceanmore 2

  • oceanmore 3

  • oceanmore 4

  • golden marketing 1

  • sandorf 1

  • sandorf 2

  • planetopija 1

  • planetopija 2

  • srednja europa 1

  • srednja europa 2

  • srednja europa 3

  • srednja europa 4

  • durieux 1

  • disput 1

  • ks 1

  • ks 2

  • ks 3

  • meandar 1

  • meandar 2

  • meandar 3

  • biblija