novinarstvo s potpisom
U povodu početka drugog izdanja Ljetne škole teologije, koja se održava u Dubrovniku, od nedjelje 18. srpnja do subote 24. srpnja, intervju za talijansko izdanje news portala Svete Stolice Vatican News u subotu 17. srpnja dao je riječki nadbiskup koadjutor i apostolski upravitelj Dubrovačke biskupije mons. Mate Uzinić. Intervju možete pročitati na našem portalu.
Nadbiskup Uzinić, među inim, kaže da su se kod ove (druge po redu) teološke ljetne škole odlučili na promišljanje o temi kršćana u političkom prostoru ”jer smo svjedoci čestog (zlo)upotrebljavanja vjere i religije u političke svrhe, kao i (zlo)upotrebe politike u vjerske i religiozne svrhe”.
Namjera Škole je ”pomoći budućim teologinjama i teolozima različitih kršćanskih konfesija u jugoistočnoj Europi, na kojima se događa stalno ispreplitanje vjerskog, političkog i nacionalnog, da budu graditelji pravednijeg, otvorenijeg i ljudskijeg društva i zajednice”.
Petero renomiranih izlagača: fra Ivan Šarčević, profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu, sestra Teresa Forcades, katalonska liječnica, teologinja i benediktinka, Aristotle Papanikolaou, pravoslavni teolog i profesor sa Sveučilišta Fordham u New Yorku, Tomáš Halík, teolog i filozof s Karlova sveučilišta u Pragu i Miroslav Volf, hrvatsko-američki evanđeoski teolog sa sveučilišta Yale, New Haven, imaju zadatak stimulirati studente svojim izlaganjima i, zašto ne, pomoći im da pobijede možebitne predrasude i naprave korak naprijed u procesu dijaloga.
A ovo je prevažna stvar jer, kaže Uzinić talijanskom kolegi, da je projekt započeo prije dvije godine s temom ”Teologija u pluralnom društvu”, kada se primijetilo da, iako nominalno živimo u pluralnom društvu, u Crkvi i u društvima na ovim našim prostorima, gdje se tek uči što je to ”pluralizam”, zapravo nema puno prostora za pluralizam mišljenja.
”To također utječe na slobodu teološke misli, a bez te slobode nema ni prave teologije. Našom školom teologije htjeli smo poslati poruku budućim teolozima i teologinjama da pluralizam misli i sloboda teološkog promišljanja nisu naši neprijatelji, već obogaćenje koje nas potiče da svijetu ponudimo – u svjetlu Evanđelja – i naš kršćanski odgovor”.
Uzinić je na vlastitoj koži osjetio ovo o čemu je progovorio za Vatican News: zbog te Škole je doživio da na njega tadašnji mostarski biskup Ratko Perić baci anatemu. Podsjetit ću.
U otvorenom pismu Ratka Perića objavljenom na portalu njegove biskupije (Crkva na kamenu – CNK) problematično je bilo to što je Uzinić u navedenu Školu pozvao Tinu Beattie, obraćenicu s prezbiterijanske zajednice u katoličku (”a da nikada nije postala do kraja katolkinjom”, pisao je Perić). Prof. Beattie ne samo što se bavi feminističkom teologijom nego ”promovira aberacije u teologiji, napose na moralnom području”.
Te su ”aberacije” opća mjesta u diskursu katoličkih fundamentalista Perićeva profila, njima smeta što se netko uopće usuđuje progovoriti o kontracepciji, abortusu, homoseksualnim unijama, ređenju žena, dokidanju svećeničkoga celibata i ”drugim modernim doktrinarnim i moralnim anomalijama” zbog čega je Ratko Perić gošću Mate Uzinića nazvao ”notornom heretičarkom”, netko tko ne zaslužuje biti nazivan teologom!
Lijepio je tako biskup Perić teške etikete i diskvalifikacije, ali učinio je vidljivim i na veliko hvalio članak teologinje Snježane Majdandžić-Gladić (kojeg je Perić također prenio na svom portalu CNK, premda je izvorno objavljen na stanovitom okupljalištu katoličkih fundamentalista, portalu koji se zove Vjera i djela) u kojem Majdandžić-Gladić za Uzinića nabraja do sada zaista neviđen i impresivan broj uvreda, sve do jedne supotpisane od strane Perića.
Uzinićev je zahvat tako ispao: ”upitan”, ”nedorečen”, ”banalan”, ”suvišan”, ”smiješan”, ”samoreklamerski”, ”mimo i protiv Crkve” (SIC!) i tako dalje i tako slično, ukratko: ”vrlo opasan eksperiment” koji će mlade teologe eksponirati ”opasnosti pluralizma i ekumenizma” (SIC!).
U pozadini je sukob (koji traje) dvaju ne samo crkvenih ili teoloških svjetova, već i religioloških koncepcija: one koja promovira katolicizam fundamentalističkog usmjerenja, u velikome je i antikoncilska, i one koju zagovara papa Franjo, i u Hrvatskoj je najjasnije zastupa baš nadbiskup Uzinić, a to je pokušaj da se progovori o izazovima naviještanja evanđelja u kontekstu pluralnog društva.
Uzinić, kao i papa Franjo, ima potrebu upozoravati na unutarnju raznolikost kršćanske, ali i raznolikost katoličke teologije jer, kako je ne jednom rekao, ”ne treba se bojati drugačijih glasova, glasova koji propituju uvriježene stavove”, naime, ”oni nas potiču da bolje promislimo vlastite stavove”.
Uzinić je ostao maksimalno korektan te je kazao da mu je žao kritičara koji ”izazivaju sablazan”, koji su ”površni”, koji se bave ”diskreditacijama” i koji nisu spremni ”na autentičan dijalog s drugima”.
Kako bi rekao pokojni sociolog i fenomenolog religije Željko Mardešić, ova tvrdokornost, nepomirljivost, zagriženost, nepopustljivost, bojovnost i agresivnost koju je manifestirao (umirovljeni) biskup Ratko Perić i njegovi ”advokati” nisu ništa drugo nego nespremnost, čak i otvorena mržnja, na modernitet.
Nažalost, taj spor među ovdašnjim teolozima traje, mada je teološka produkcija u posljednje vrijeme evidentno pala. Pa tako, nije nikakva tajna da urednici teoloških domaćih časopisa muku muče da nađu recenzente za pojedine grane teologije.
”Zadatak teologije i teologa nije ušutkati glasove koji se možda razlikuju od našega glasa”, kazao je Uzinić za Vatican News, ”već među raznim glasovima biti autentičan, proročki glas. Međutim, da bi se to dogodilo, u našem kršćanskom svijetu, u Katoličkoj Crkvi i njezinoj teologiji, na razlike moramo prestati gledati kao na prijetnju i opasnost.
Živimo u pluralnom svijetu u kojem je nemoguće i štetno zanemariti i ne slušati druge glasove. To neizbježno utječe na Crkvu i glasove u njoj. Neke stvari neće prestati postojati samo zato što za njih ne pokazujemo nikakav interes i ne razgovaramo o njima. S druge strane, prije ili kasnije to može postati problem za nas i za Crkvu, kao što se već događalo tijekom povijesti. A time i izvor podjela. Iz tog razloga o tome moramo razgovarati već sada”.
Izuzetno se veselim plodnom radu i izlagača i polaznika druge po redu Dubrovačke teološke ljetne škole i zahvaljujem se Mati Uziniću što ustrajava u dijalogu i što ima povjerenje u mlade teologe.
O Školi ću nastaviti pisati u narednim kolumnama.
Ovu završavam konstatacijom da, koliko je važno da među nama djeluje nadbiskup Uzinić, toliko je i zabrinjavajuće da samo jedan član HBK-a ima tako otvorene poglede i toliko ažurno djeluje, gotovo na svim poljima. Ako me pitate, žarko bih želio da msgr. Uzinić bude idući predsjednik HBK-a. Možda se nešto konačno i pokrene.
Jako bi mi stalo da krene i ekumenski dijalog. No kako će do toga dijaloga doći kada inače nema dijaloga, kada Josip Bozanić i dalje, na primjer, prezire i strahuje od novinara koje ne kontrolira (takozvane katoličke). Vrlo kratko i jasno: kako je rekao Uzinić, nije došlo ni do većeg dijaloga unutar Katoličke Crkve, već se pokazalo koliko smo podijeljeni i nesposobni za dijalog između nas.
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, PREKO PAYPAL-A, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.