novinarstvo s potpisom
Je li Hrvatska zarobljena ili socijalna država. Gdje smo to mi? Mogu li ja, možeš li ti nešto učiniti?
Odmah da kažem: moja Hrvatska je socijalna, biram Hrvatsku kao socijalnu državu! Moći živjeti od poštenog rada, socijalna pravda i solidarnost su vrijednosti koje sam usvojila od mojih roditelja. Rekli bi, iz takvog sociokulturalnog miljea dolazim. Prvu polovinu života sam te vrijednosti živjela u okolnostima socijalističkog poretka i od države kontroliranog gospodarstva a, evo, drugu polovinu u demokratskoj tranzicijskoj Republici Hrvatskoj.
Moje je iskustvo da je vrijedno i važno te vrijednosti – pošten rad, socijalnu pravdu i solidarnost živjeti. Prianjanje uz njih se isplati u smislu meni etički prihvatljivog, a poduzetnički održivog načina osiguravanja vlastite egzistencije uz brigu o drugim ljudima i prirodi. Mene ispunja zadovoljstvom, radošću i zahvalnošću. Radi toga sam, da pridonesem političkom okruženju koje osigurava okvir za takav život, u svojim sedamdesetima ušla u formalnu politiku na lokalnoj razini.
U ovoj kolumni se neću baviti izazovima kojima je takav koncept života bio izložen tijekom nedemokratskog socijalističkog poretka. Želim si/nam postaviti pitanje u kojoj ga je mjeri moguće živjeti danas u Republici Hrvatskoj?
Socijalna država je ustavna kategorija
Dobra je vijest da je prema našem ustavu Republika Hrvatska pravna (ustavna), demokratska i socijalna država. To znači da prije svega Ustav i zakoni, trebaju garantirati minimum ljudskog dostojanstva svima, a sućut za čovjeka u potrebi mora biti institucionalizirana. Nadasve loša je vijest da u javnom diskursu svijest o toj ustavnoj kategoriji, socijalnoj državi, gotovo da ne postoji a tek u tragovima je u praktičnom životu građana.
Zato me ohrabruju naznake, barem pokušaja, stavljanja socijalne države u fokus u znanstvenom i političkom životu koje sam zamijetila.
Prvo, u ruke mi je došla znanstvena monografija ”Socijalna država kao temeljna vrijednost suvremene Republike Hrvatske”, Kuzelj i dr (2023.), dobitnica Priznanja KNJIGA GODINE ”Krunoslav Sukić” 2023./2024. Osvijestila mi je da je socijalna država ustavna kategorija, zašto ona može biti (i u nekim državama poput Njemačke, Švedske već je) treći put; koja je uloga i mogućnosti utjecaja Ustavnoga suda u preispitivanju ustavnosti, primjerice, poreznih i radnog zakonodavstva.
Što sam pročitala daje mi osnove za nadu iako pokazuje da hrvatski socijalni Ustav još uvijek čeka svoje ”herojske suce”. Drugo, imamo politički program jedne od kandidatkinja za predsjednika države, Ivane Kekin, koja kaže da će svoje djelovanje usmjeriti na ostvarenje ustavne kategorije socijalne države i da postoje instrumenti koje kao predsjednica države može pri tome koristiti.
Zarobljena država tu među nama
No, kakvu mi to državu poznamo? Zarobljenu državu! Zarobljenu državu prepoznajemo kroz velike uzastopne koruptivne afere, kada je već svima bjelodano da moćni pojedinci, institucije, kompanije ili grupe koriste korupciju kako bi oblikovali državnu politiku, pravni okvir i ekonomiju u korist privatnih interesa (stranačkih ili korporativnih).
Zarobljavanja države (Hellman i dr., 2000.) odnosi se na način na koji državni službenici, kompanije koje podržava država, privatne kompanije ili privatni pojedinci manipuliraju formalnim procedurama (kao što su zakoni i društvene norme) i vladinom administracijom, kako bi utjecali na državnu politiku i zakone u njihovu korist. Dok je mi prepoznajemo samo u velikim koruptivnim aferama, ona zapravo guši i drži mač nad glavom građanima, a posebno poduzetnicima. Može ih uništiti u mahu. Od prvog dana kada su započeli svoj poslovni pothvat.
Evo jednog, na žalost već uobičajenog načina. Posebno se razmahalo u Osijeku. I to u dvije forme. Kroz redovan nadzor poduzetnicima režu se propisane drakonske kazne da bi se, valjda, punio proračun?!? Primjerice za 2 eura viška u blagajni, a koji se tijekom nadzora utvrdi (a što je mogla biti i vjerojatno je i bila zabuna pri povratu novca), odere se kazna od 1000 eura bez odgode i bez prava žalbe. Uz to još ide prijava na Prekršajni sud. Ili, na šanku je zatečena zdjelica sa sitnišima, napojnicama – 2500,00 eura kazne na licu mjesta i uz to prekršajna prijava (jer i napojnice iznad zakonom određene sume podliježu oporezivanju).
Ali tu su i izvanredni nadzori koji te mogu zadesiti na anonimnu prijavu npr. poslovne konkurencije, političke prijetnje, nekoga koji npr. smatra da je organiziranje Halloween partija sotonizam ili veganstvo opasna sekta…
Bez obzira tko to bio i iz kojih motiva, strašno je i zastrašujuće je što je to moguće i što se dešava.
Postoji kanal utjecaja na one koji imaju moć u sustavu nadzora (dakle, vladine administracije) da ovi pošalju ciljano nadzor kako bi te u skladu s postojećim zakonom uništili. Neposredni izvršitelji uvijek, naravno, imaju nekoga moćnijeg iznad sebe.
Naši poduzetnici žive s tom prijetnjom nad glavom. A praksa je već uhodana da, ako vam se tako što dogodi, većina odvjetnika će vam savjetovati da se ”ne bodete s rogatima” nego da izravnu kaznu koju izriče inspekcija platite a na sudu da priznate i drančite milost – što manju prekršajnu kaznu.
Kažnjenički pohod državnog nadzora
Primjer: na prvu godišnjicu uspješnog rada novog bistroa novi, mladi poduzetnik i njegov tim organiziraju i pozivaju na proslavu – parti. Imaju što slaviti! U godinu dana zaposleno je pet ljudi na puno radno vrijeme i dva na dio radnog vremena. Zarađuju svoje plaće, rade održivo! Posao ide jer su kupci zadovoljni, toplim i obilnim, ukusnim a cijenom dostupnim obrocima, poslugom i besplatnom dostavom.
Zaposlenici svi prijavljeni i zadovoljni s radnim vremenom, plaćom i timskim radom. Posluje se po svim standardima koje država traži – tako su utvrdile četiri inspekcije. Ali nekom su zasmetali tih 5 minuta prije 19 sati kada je trebala početi uredno najavljena proslava, večer uoči Svih svetih, na vrata bistroa zakucalo je tri inspekcije po nalogu odozgo! Da bi izvršili detaljan sanitarni nadzor, inspekciju rada i turističku.
Radili su puna tri sata do 22 i sve detaljno pročešljali (za koje vrijeme bistro zapravo nije mogao normalno raditi a gostiju napretek). Ništa kažnjivo osim najave da će gošća večeri predstaviti svoj poklon za godišnjicu – dva posebna koktela po čemu je ona i poznata. Iako još parti nije ni započeo, samo njezino prisustvo proglašeno je radom na crno, odmah je izrečena kazna bez odgode niti prava žalbe od 2.650 eura i izdan prekršajni nalog na Prekršajni sud za rad na crno za što je moguća kazna preko 15 tisuća eura!!
I kazna što je DJ donio svoje zvučnike. Nije vrijedilo što ih je tek isprobavao, što nije bilo buke niti se tko žalio, što je vlasnik inspektoru zahvalio na upozorenju i odmah uklonio te zvučnike. Vlasniku je za te zvučnike izdano rješenje i prekršajni nalog uz kaznu od preko 6.600 eura za firmu i preko 1.300 eura za odgovornu osobu.
Poduzetnik od države dobije subvenciju od 10.000 eura, a ako je u Osijeku može dobiti dodatnih do 5.000,00 eura od grada. A u jednom zahvatu država ga zaskoči s mogućih 20.000 eura kazne. Gdje je tu dobronamjerna država koja podupire poduzetništvo? Zašto uz subvenciju ne ide i priručnik s ključnim zakonima i propisima? Zašto nadzor u razdoblju start upa (do tri godine) nije supervizijski, koji pomaže ustrojiti i uhodati poduzetnički pothvat u skladu s propisima a ne kažnjenički pohod?
Žilavo, ustrajno, solidarno do naše socijalne države
Imamo li odgovor na ovo? Čini se da nemamo. Zato što ga ne vide, mnogi mladi, sposobni, kreativni odlaze iz Hrvatske.
Mislim da je važno da oni koji ostaju pruže otpor koruptivnom sustavu na mjestu na kojem jesu – kao građani, poduzetnici, politički odgovorne, odnosno utjecajne osobe… ne pristajući i ne služeći se potkupljivanjem ili političkim vezama.
Takav otpor, kao i svaki vid nenasilnog djelovanja, počinje pitanjem: ”Što ja mogu učiniti?” Uvijek se neki odgovor domisli i pokrene proces koji treba imati i tu osobnu i javnu i na kraju institucionalnu komponentu.
Od mene, od mog koraka se obično naziva ”od dolje”, ma na kojoj društveno političkoj razini sam pozicioniran/a. Od mene, ”od dolje”, započinje stvaranje mreže podrške i suradnje – horizontalne (poduzetnici, korisnici, solidarni građani) i vertikalne (organizacije civilnoga društva, znanstvenici, osobe na političkim odgovornostima). Snagom suradnje, moći ”sa” suprotstavljamo se destrukciji dominacijske moći ”nad”.
Žilavo, ustrajno, solidarno do naše socijalne države.
MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.