novinarstvo s potpisom
Počelo je proleće. Priroda se budi, a mi smo isto tako orni i nemarni da je dodatno iskoristimo, eksploatišemo prirodne resurse i zagadimo bez da razmišljamo kakvu budućnost ostavljamo onima koji će, nažalost, imati tu muku da žive nakon nas.
Taj i takav individualizam, uz egoizam i konzumerizam, karakterističan je za modernog čoveka koji se koristi nedokazanim činjenicama, u večitoj je selektivnoj negaciji sa samim sobom, kako bi unazadio društvene odnose među ljudima.
Da nije sve to tako, a u nekim segmentima jeste i mnogo je i gore nego što to papir i može da istrpi, govori nam i još jedan izveštaj pučke pravobraniteljice o stanju ljudskih prava u Domovini za 2024. godinu. Naša vredna zaštitnica građana Tena Šimonović Einwalter sa svojim je radišnim timom napravila pravu riznicu podataka kako je živeti u našoj zemlji oblika ptice u letu ili Pac Mana koji proždire susednu Bosnu i Hercegovinu.
Po predstavljenom izveštaju ljudska prava su kod nas na čekanju! Sada svako dalje elaboriranje, šutiranje krepanog konja, stvar je prozaičnog pristupa podacima i situacijama gde se niko ne trudi da bude kritičan, barem ne prema sebi i svojima, te je svako drugačije pričanje i pisanje o ovome uzaludno. No kada je već tako, a nije dobro, onda treba pokazati šta je to šta najviše ne valja, a šta je dobro, ako i to postoji, u svemu ovome šta preživljavamo.
Najveći problemi se ističu u domeni zdravstva, socijalne zaštite i sve vezano za rastuće siromaštvo. Svaka peta osoba u ”slobodnoj” Domovini u 2024. godini bila je u riziku od siromaštva, što je najviša stopa još od 2012. godine.
Podrška ljudima koji su beskućnici potpuno je neadekvatna i nema ni lažne nade da će situacija da se poboljša. Među najugroženijima bile su starije osobe – čak 37 % starijih od 65 godina u riziku je od siromaštva, odnosno čak 61,4 % starijih koji žive sami.
Ono na šta kao država nikako ne obraćamo pažnju jeste da smo nacija starih i bolesnih ljudi. Na svaki novi vrtić za decu nama trebaju po dva staračka doma. Domovi za starije su nedostupni zbog manjka mesta i visokih cena, a posebno zabrinjavaju uslovi u takvim ustanovama. Domovina nije omogućila ni nikakve mere koje bi omogućile zaposlenoj deci ili unucima da sami pružaju brigu starijim i nemoćnim članovima svoje porodice, što je u nekom paralelnom univerzumu moguće.
Najviše pritužbi bilo je na diskriminaciju, a najčešće su se odnosile na područje rada i zapošljavanja, dok je od osnova najzastupljenija bila rasa i etnička pripadnost ili boja kože te nacionalno poreklo. I dalje je niska svest o tome što je diskriminacija i kako se pravilno zaštititi (ne misli se na samoodbranu letvama, ašovima i satarama).
Posebno je težak položaj Roma, koji teško izlaze iz začaranog kruga siromaštva, čemu doprinosi i dalje prisutna segregacija dece u obrazovanju. Vidljiv je porast neprihvatljivog govora i govora mržnje te različita antimanjinska retorika, što se delom može i dovesti u vezu sa čak tri izborna procesa u 2024. godini. Užas!
Prisutni su bili izazovi vezani uz vladavinu prava: i dalje je loša percepcija nezavisnosti pravosuđa, novinarske slobode su i nadalje ugrožene, otežan je rad braniteljima ljudskih prava te je poverenje građana u institucije na niskom nivou.
U zaštiti prijavitelja nepravilnosti (tzv. uzbunjivača) potrebno je da se nastavi jačanje kulture prijavljivanja i edukovanje o tome da nepravilnost mora da bude povezana s javnim interesom, a ne zaštitom pojedinačnih prava.
Večita tema jeste i pretrpanost ljudima u zatvorskom sistemu, te je tako u čak dva zatvora u 2024. godini popunjenost bila iznad 200 %. Ovo je poznata boljka naših zatvorskih ustanova, ko da smo u nekoj dalekoj zemlji Azije, gde se ljudima koji služe zatvorske kazne oduzima pravo na ikakvu privatnost, telesni i psihički integritet, ali i dostojanstvo.
Da ipak nije sve za ”motanje kablova” govore i pozitivni koraci koji su učinjeni u području stanovanja, između ostalog i pripremom prvog strateškog dokumenta stambene politike i niza zakona. Dobrodošle su i izmene Zakona o strancima kojima se adekvatnije reguliše položaj stranih radnika i štite domaći radnici od snižavanja cene rada. No efekte ovih koraka tek treba sagledati.
Kako nam je prenela zaštitnica građana ovo je tek manji deo tema iz izveštaja za 2024. godinu, a sveukupno ih je 60, uz deo o mladima, prava na rad, izbore, stanovanje, uticaj zemljotresa na ljudska prava, pravo na čistu, zdravu i održivu životnu sredinu, tražitelje međunarodne zaštite i iregularne migrante, veštačku inteligenciju itd.
Na kraju treba pohvaliti ovu analizu, koju, po svemu sudeći, i ne umemo da tumačimo, i činiti adekvatne korake da se preporuke pučke pravobraniteljice usvoje i da se što više društvenih anomalija umanji do onih, nigde nije idealno, očekivanih pokazatelja.
MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.