novinarstvo s potpisom

Drago Cmuk
Zašto apokaliptične vizije o umjetnoj inteligenciji nisu ono što mislite?
Iako je globalno razočaranje AI-em naveliko uzelo maha, panika oko AI-ja još uvijek doseže nove vrhunce. Elon Musk, Goldman Sachs, Harari, pa čak i istaknuti naučnici poput Geoffreyja Hintona upozoravaju na “singularnost”— trenutak kad AI nadmaši ljudsku inteligenciju i donese nepovratne posljedice.
Navodno je civilizacijski sustav hakiran. Izumiranje ljudske vrste na vidiku.
Ali što ako su te prognoze netočne?
Ne govorim o tome da AI nije moćan ili da ne predstavlja nikakve izazove. Govorim o tome da trenutne predikcije o singularnosti ne odgovaraju tehnološkoj stvarnosti. Razlog? Fundamentalno nerazumijevanje kako funkcionira ljudski mozak i koliko je daleko AI tehnologija od replikacije te kompleksnosti.
Gartner je dobro predvidio — i nastavlja predviđati točno
Gartner je 2018. godine precizno predvidio da će se za pet godina pojaviti “conversational AI” platforma. ChatGPT je stigao točno na vrijeme, kao švicarski sat.
Ista tvrtka predvidjela je i trenutnu fazu: razdoblje razočaranja koje traje kroz 2024. i 2025. godinu. Investitori koji su ulagali milijarde sada shvaćaju da povrat neće biti tako brz, a kompanije otkrivaju da implementacija AI-ja košta puno više nego što su očekivali. Za 2026. se očekuje veliki reset: skretanje AI maštanja prema stvarno učinkovitim scenarijima i sanacija štete koja je nastala u međuvremenu.
Najvažnije? Gartner predviđa da do opće umjetne inteligencije (AGI) neće doći još najmanje 10-15 godina.
Zašto vjerovati Gartneru? Za razliku od tech CEO-a koji prodaju vizije ili venture kapitalista koji moraju opravdati ulaganja, Gartner sistematski analizira tehnologije bez komercijalnog interesa. Njihov “Hype Cycle” model točno je predviđao razvoj tehnologija od interneta do pametnih telefona.
Lijeva i desna strana mozga — u tome je ključna razlika
Naš mozak ima dvije strane s bitno različitim funkcijama.
Lijeva strana je logična i radi korak po korak. U tim zadacima —numeričke analize, prepoznavanje uzoraka, logičko zaključivanje — AI već desetljećima nadmašuje ljude. Razlog je jednostavan: ti zadaci su algoritmički. Imaju jasna pravila, zatvorene sustave, mjerljive rezultate. Šah, go, matematika — sve su to domene gdje AI briljira jer može procesirati ogromne količine podataka i uočiti uzorke koje mi ne vidimo.
Desna strana? Potpuno druga priča.
Dok lijeva strana planira sekvencijalno, desna istovremeno prima informacije od 60 milijuna senzora iz tijela: temperaturu, pritisak cipele, izraze lica, mirise, buku iz okoline. Stotinu milijardi moždanih stanica s preko 100 trilijuna veza obrađuje tu poplavu podataka i stvara trenutni osjećaj situacije — mir, uzbunu ili svjesnost.
Primjer: Ulazite u sobu punu ljudi. Vaš mozak istovremeno:
Sve to se događa za manje od sekunde, potpuno nesvjesno.
U toj domeni, AI je tek na početku.
Problem filtriranja informacija
Ključ inteligencije nije obrada svih informacija — već sposobnost prepoznavanja koje su bitne u danom kontekstu.
Od 60 milijuna senzora, većinu treba ignorirati. Ali odjednom postaje bitan kamenčić u cipeli. Ili pčela koja leti prema oku. Ili suptilan ton glasa koji otkriva više od riječi.
Konkretno: Hodate ulicom i razgovarate s prijateljem. Vaš mozak ignorira buku prometa, temperaturu zraka, mirise iz restorana, texture asfalta. Ali odmah registrira crveno svjetlo na semaforu, zvuk kočenja automobila ili promjenu tona glasa prijatelja.
Taj filtar je ključ svega. I upravo tu AI totalno pada.
ChatGPT troši struje koliko mali grad samo da odgovori na pitanje o receptu za palačinke. Što bi bilo kad bi trebao procesirati terabajte informacija koje jure prema mozgu svake milisekunde?
Matematika je nemilosrdna: Ako procesuiranje teksta troši ogromnu energiju, procesuiranje svih senzornih inputa trebalo bi elektrane veličine malih država — za jednog “digitalnog čovjeka”. I onda bi još trebalo znati izdvojiti bitno iz te bujice podataka.
Postoje inicijative poput JEPA projekta ili rada Le Cunna koji rade na “modelima svijeta” umjesto “jezničnih modela” i pokušavaju naučiti AI kako predviđati što će se dogoditi u videu. To su vrijedni počeci, ali daleko od složenosti problema koji pokušavaju riješiti.
Kritika konačno dobiva prostor
Javne kritike napuhanog AI balona probijaju se u medije. Kad sam prije tri godine govorio da autonomna vožnja razine 5 neće biti uskoro dostupna, mnogi su bili skeptični. Elon Musk je 2014. obećao potpuno autonomna vozila do 2017. Tesla još uvijek nema tu tehnologiju. Oni koji voze autonomno, poput Waymo-a, rade to na temelju mapiranja i detaljnih snimki odrđenih ruta, uz ljudsku asistenciju.
Kritika tehnologije nije negativizam — ona je putokaz za pametna ulaganja. Tehnologija je sjajna kad se pametno upotrebljava, ne kad se prodaje kao čudo koje će riješiti sve probleme svijeta.
AI je poput društvenih mreža: odličan sluga, ali loš gospodar. Društvene mreže su bile sjajne za povezivanje ljudi — dok nismo dopustili da nam upravljaju pažnjom i emocijama. AI je sjajan za automatizaciju — dok ne počnemo očekivati da zamijeni ljudsko razmišljanje i kreativnost.
Što to znači za budućnost
Singularnost neće doći jer je naš mozak previše kompleksan da bi ga kopirao algoritam koji, u osnovi, ne razumije ništa. Trenutni AI je sofisticiran alat koji može prepoznati uzorke u milijardama tekstova, ali ne može razumjeti zašto je netko tužan ili sjetan kad gleda zalazak sunca.
Umjesto da se bojimo nepostojeće singularnosti, fokusirajmo se na stvarne izazove:
Budite skeptični. Budite pametni. I nemojte kupovati maglu.
MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.


















































