autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

AstraZeneca cijepiti se ili ne? Odgovor je svakako da

AUTOR: Boris Labar / 24.03.2021.
Prof. dr. sc. Boris Labar, dr. med Specijalist hematologije

Prof. dr. sc. Boris Labar, dr. med
Specijalist hematologije

Nemoguće je odvojiti se od dnevnih aktualnosti povezanih sa zdravstvom.

Uvijek kada pokušam predahnuti od najezde svakodnevnih informacija, kada potajno priželjkujem zagledati se u more i mislima stvoriti ugođaj onog tako lijepog, tihog, bez stresa. Kada želim uživati u prvim proljetnim sramežljivim sunčevim zrakama, ponovno osjetiti onaj stari ugođaj moje Dalmacije, osjetiti kako je vrijeme ”stalo” u svoj toj ljepoti, za razliku od mog Zagreba, gdje jedan događaj poput nemani guta drugi. Ne nije to moguće.

Sa svih strana obasipaju nas novim, u mnogim slučajevima neprovjerenim informacijama, uzimaju nam tako potreban unutrašnji mir.

Kada se činilo da će pandemija biti zaustavljena, bar privremeno, kad je krenulo cijepljenje nekako su dani izgledali sve više nalik jutru na moru.

Ali onda se dogodi saga AstraZeneca. Ponovno osjećaj nelagode o sigurnost cjepiva. Je li cjepivo AstraZenece povezano s ozbiljnom komplikacijom poremećaja zgrušavanja krvi? Uočeno je u više zemalja slična komplikacija poremećaja zgrušavanja krvi.

Nemoguće ju je sa sigurnošću povezati s cjepivom. Međutim isto tako nije moguće ustvrditi da nije posljedica cijepljenja.

Stoga su i prve poruke odgovornih kao što su Europska medicinska agencija i Svjetska zdravstvena organizacija bile vrlo oprezne, pa kažu da poremećaji zgrušavanja i sniženi trombociti vjerojatno nisu povezani s primjenom AstraZenecinog cjepiva.

Objašnjenje se traži i u životnoj dobi osoba koje su razvile takve komplikacije ukazujući da nema razlike u pojavnosti u usporedbi s populacijom koja nije cijepljena.

Bez obzira na prvi stav Europske medicinske agencije i Svjetske zdravstvene organizacije oko 20-ak zemalja uglavnom iz Europe kratkotrajno je zamrznulo cijepljenje AstraZenecinim cjepivom, očekujući jasan stav Europske medicinske agencije, ali i svojih nacionalnih medicinskih eksperata.

Unatoč slabostima pa i greškama, unatoč nejasnoćama medicina je još jednom pokazala svu svoju snagu i sposobnost rješavanja velikih zdravstvenih problema kao što je pandemija Covid-19

Broj osoba s poremećajem sustava zgrušavanja, trombozom i padom broja trombocita nije značajan, tek oko 50, u 71-oj zemlji u kojima se primjenjuje i AstraZenecino cjepivo.

Ne zna se točan broj osoba koje su primile ovo cjepivo, ali kada se zna da je preko 345 milijuna ljudi do sada cijepljeno, i gotovo 30 posto primilo cjepivo AstraZenece, broj od 50 više je slučajan događaj nego povezan s tipom cjepiva.

Stoga je stav Svjetske zdravstvene organizacije i Europske medicinske agencije da je ovo cjepivo djelotvorno i da se navedeni poremećaji ne mogu povezati s njegovom primjenom opravdan.

Temeljem stava Europske medicinske agencije, većina europskih zemalja ponovno je dala zeleno svjetlo cijepljenju s AstraZenecinim cjepivom. Stoga je odluka Stožera da ne prekida cijepljenje u Hrvatskoj bila opravdana.

No kada raspravljamo o cijepljenju smetnuli smo s uma jednu činjenicu. AstraZenecino cjepivo nije jedino na tržištu. Danas se u liječenju koristi sedam do osam cjepiva. Hrvatska je naručila cjepivo i od Pfizera i Moderne, iako u znatno manjim količinama.

Logično se nameće pitanje zašto se osobe koje su sklone tromboembolijskim bolestima i imaju snižene trombocite ne bi cijepile tim cjepivima. Čini se da nakon primjene tih cjepiva nisu zabilježene slične komplikacije. Ili meni nisu poznate. Za to nema čvrstih medicinskih dokaza.

Stoga se čini racionalnim osobe s poznatim i/ili visokim rizikom za tromboembolijsku bolest, kao i one sa sniženim brojem trombocita cijepiti Pfizerovim ili Mederninim cjepivom.

Tek kada se nakon dužeg vremena praćenja sa sigurnošću utvrdi da su poremećaji zgrušavanja krvi slučajan događaj koji nije povezan s cijepljenjem, tada je prihvatljivo nastaviti cijepiti i tu skupinu osoba AstraZenecinim cjepivom.

Sarajevo proživljava svoju drugu katastrofu. Nakon rata sada je na sceni Covid-19. Preko 30 posto testiranih pozitivno je na virus. U Hrvatskoj broj zaraženih također raste.

Bez obzira na to govorimo li o trećem valu ili ne, cijepljenje je nužnost. I zahtijeva hitan pristup provedbe.

Stoga je ohrabrujući stav Europske medicinske agencije i Svjetske zdravstvene organizacija da je AstraZenecino cjepivo sigurno. I s tim cjepivom broj cijepljenih će do ljeta biti daleko ispod onog što smo očekivali.

Sarajevo proživljava svoju drugu katastrofu. Nakon rata sada je na sceni Covid-19. Preko 30 posto testiranih pozitivno je na virus. U Hrvatskoj broj zaraženih također raste. Bez obzira na to govorimo li o trećem valu ili ne, cijepljenje je nužnost. I zahtijeva hitan pristup provedbe

Prirodna je naša želja i nestrpljenje da procijepimo što veći broj građana i po zakonu ”krda” približimo se brojci koja će nam omogućiti puno sigurniji i normalniji način života.

Sada se razglaba o tome je li trebalo naručiti više ovog ili onog cjepiva. To su legitimna pitanja i svakako su važna. No ipak treba podsjetiti na prvi val pandemije u proljeće 2020.

Većina eksperata, znajući koliko vremena treba da se razvije cjepivo te vrijeme koje je potrebno za različite faze kliničkog ispitivanja njegove sigurnosti i djelotvornosti, ukazivala je da će početak cijepljenja biti u najboljem slučaju u proljeće 2021.

Danas na pragu proljeća 2021. treba reći da je cijepljeno gotovo 400 milijuna ljudi. U rekordnom roku svi medicinski resursi su usmjereni na djelotvornu zaštitu od Covid-19 infekcije, i uspjeli gotovo nezamislivo, cijepljenje je počelo u prosincu 2020 godine.

Unatoč slabostima pa i greškama, unatoč nejasnoćama medicina je još jednom pokazala svu svoju snagu i sposobnost rješavanja velikih zdravstvenih problema kao što je pandemija Covid-19.

Isto tako medicina je još jednom pokazala koliko je svijet nepravedan i kako svi ljudi nisu isti. Ekonomska situacija diktira kada i koga cijepiti.

Nerazvijene zemlje su na začelju kolone koja čeka na cijepljenje. Mi smo tu negdje u sredini. Jesmo li mogli bolje? Jesmo. Ali mogli smo i gore proći.

Zato na pitanje, AstraZeneca cijepiti se ili ne, odgovor je svakako da.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, PREKO PAYPAL-A, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

     Zabrana upravljanja vozilom nije problem liječnika
     Postoji li radno vrijeme u zdravstvu?
     Za kvalitetu u medicini - međunarodna prepoznatljivost
     Što nas čini Europljanima – izborni zakon ili Schengen
     Dodir i riječ su ključ zdravstvene pismenosti
     Izgubljene vrijednosti akademske zajednice
     Liste čekanja treba ukinuti jer su plodno tlo korupcije
     Medicina nije ceh
     SOS za zdravstvo
     Nakon 40 godina od prve transplantacije koštane srži

> Svi tekstovi ovog autora
  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • prometej

  • povratak adolfa pilsela

  • u što vijerujemo

  • fraktura 1

  • fraktura 2

  • fraktura 3

  • superknjizara

  • vbz drago

  • vbz 1

  • vbz 2

  • vbz 3

  • vbz 4

  • ljevak 1

  • ljevak 2

  • ljevak 3

  • ljevak 4

  • ljevak 5

  • ljevak 6

  • oceanmore 1

  • oceanmore 2

  • petrineknjige 1

  • petrineknjige 2

  • srednja europa 1

  • srednja europa 2

  • planetopija 1

  • planetopija 2

  • ks 1

  • ks 2

  • ks 3

  • ks 4

  • meandar 1

  • meandar 2

  • meandar 3

  • biblija