autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Bez reda u udrugama ne zna se tko pije, a tko plaća

AUTOR: Katarina Belić / 29.11.2013.

”U Hrvatskoj imamo više od 50 000 organizacija civilnog društva. Civilno društvo neizmjerno je važan partner države. Velika raznolikost udruga pridonijela je razvoju europske Hrvatske. No isto tako nosimo se s brojnim slabostima u funkcioniranju. Ipak forma civilnog društva nešto je što se počelo prepoznavati jer danas imamo udruge civilnog društva koje zastupaju čak i oprečne vrijednosti u društvu, odnosno zastupaju stavove koje osobno ne bih nazvao demokratskim. Međutim, to i jest civilno društvo, odnosno pravo građana da se organiziraju. Po mom sudu država bi mnoge funkcije mogla podijeliti s civilnim društvom jer je doprinos demokratizaciji i kontroli javne vlasti koji daju udruge civilnog društva nemjerljiv”, kazao je Ivo Josipović, predsjednik Republike Hrvatske, na početku sjednice Vijeća za socijalnu pravdu posvećene stanju civilnog društva u Hrvatskoj.

Zadaća države jest racionalna raspodjela sredstava i financiranje djelatnosti udruga koje najviše pomažu građanima. Civilno društvo u Hrvatskoj suočava se s brojnim izazovima u svom djelovanju. Igor Vidačak, ravnatelj Ureda za udruge Vlade RH, ističe kako su u više od 50 zemalja svijeta u zadnjih nekoliko godina prihvaćene zakonodavne izmjene koje znatno sužavaju prostor za djelovanje organizacija civilnog društva.

”Treba naglasiti kako još uvijek nismo u potpunosti društvo tolerancije koje prihvaća različitosti i pluralizam. Godišnje se na državnoj i lokalnoj razini ulaže skoro milijardu i pol kuna u razne programe i projekte organizacija civilnog društva. Međutim, nismo zadovoljni rezultatima koji stoje iza programa jer smo u nekim segmentima mogli bolje posložiti prioritete”, smatra Vidačak.

Predstavnici Ministarstva rada i mirovinskog sustava posebno su istaknuli važnost problema nezaposlenosti mladih. Osnivanjem Savjeta ministra za izradu Plana implementacije Garancije za mlade povezali su se s civilnim udrugama koje rade na rješavanju tog problema.

”U radu Savjeta sudjeluju predstavnici relevantnih tijela, socijalnih partnera, ali i organizacija civilnog društva pa je predsjednik Savjeta ujedno i predstavnik Mreže mladih Hrvatske. Zadatak je definirati mjere kojima će se potaknuti zapošljavanje mladih”, rekao je Dario Baron, pomoćnik Miranda Mrsića, ministra rada i mirovinskoga sustava.

Članstvo u EU-u za organizacije civilnog društva znači jedan novi izazov jer su se promijenili i fondovi i uvjeti korištenja njihovim sredstvima. Stoga bi se mogao smanjiti broj organizacija civilnog društva, kao što se dogodilo u drugim novim EU-ovim članicama.

“Ono što moram naglasiti i što me osobno jako brine jest da nailazimo na jako veliko nerazumijevanje političara na visokim pozicijama. Posebno povezano s organizacijom i samom svrhom civilnog društva. Također, iz Ministarstva su spomenuli nacionalnu strategiju za razvoj poduzetništva koju planiraju donijeti do kraja godine. Mene brine kako je moguće tako brzo donijeti jedan veliki akt koji radna grupa još nije ni vidjela”, izjavila je Željka Leljak Gracin, predsjednica Savjeta za razvoj civilnog društva.

Iz Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva poručili su kako će od iduće godine podupirati udruge osoba s invaliditetom i udruge iz Domovinskog rata, što je velika i važna stvar za civilno društvo.

Poprilično iznenađen nedavnim događajima povezanima s HGK-om bio je Zorislav Bobuš, predsjednik SOIH-a, koji je rekao kako ne može vjerovati da su HGK i Hrvatski olimpijski odbor organizirani kao udruge. ”Kako je moguće da se tako djeluje suprotno Zakonu o udrugama? Pa imamo i velike nogometne klubove koji su udruge i manje klubove koji su udruge a da istodobno plaćaju jednog igrača 650 000 eura godišnje. To je više nego što imaju zajedno svi savezi i udruge osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj. Drugi problem koji bih istaknuo jest opijanje naših mladih, koji najviše piju u Europi, a posebno djevojčice. I to je tema za Vijeće za socijalnu pravdu”, rekao je Bobuš.

Prisutni uzvanici Vijeća za socijalnu pravdu složili su se kako bi umjesto što se samo govori o 50 000 udruga u Hrvatskoj, trebalo napraviti njihovu klasifikaciju. Vatrogasno društvo jest važno, no vrlo se razlikuje od organizacija kojima je svrha zaštita ljudskih prava.

”Nismo dobili ni jednu kunu nakon 19 godina rada, a imamo rezultate. Političke stranke nam onog trenutka kada nekoga kritiziramo uzvraćaju kažnjavanjem. Dok to ne nadiđemo i dok ministri ne prestanu štedjeti na pogrešnim stvarima, nećemo moći govoriti o napretku u civilnom društvu. S ovom Vladom ne vidim nikakav napredak. Dapače, u nekim segmentima vidim veliko nazadovanje u komunikaciji jer nas se ne doživljava kao ravnopravne partnere. Civilne organizacije štite ljudska prava, a istodobno mi nemamo nikakva prava. Kod nas ljudi s prestankom projekta dobiju otkaz i nema otkaznog roka, otpremnina ni socijalne sigurnosti”, požalila se Sanja Sarnavka, odgovorna osoba iz Kuće ljudskih prava i predsjednica organizacije B.a.B.e.

Još tekstova ovog autora: