novinarstvo s potpisom
Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović izjavio je za postaju Radio slobodna Europa (RFE) kako Hrvatska od Srbije očekuje da prođe kroz arhive bivše JNA i vidi postoje li ondje podaci o osobama nestalima u ratu u Hrvatskoj.
Odgovarajući na upit je li razočaran što nema većih pomaka u suradnji kada je riječ o otkrivanju sudbina nestalih u ratu u Hrvatskoj, što je glavni uvjet za razgovor o povlačenju hrvatske tužbe za genocid, Josipović je izjavio kako stvari nisu jednostavne te da je neki put riječ o teškim zločinima, a oni koji imaju nekih informacija o tome nisu uvijek voljni samo tako dati podatke jer i sebe izlažu opasnosti.
Važno je što obje države žele tražiti te podatke beskompromisno, rekao je predsjednik RH i dodao kako Hrvatska očekuje od Srbije da prođe kroz arhive bivše JNA jer možda ondje postoje podaci. Mi vjerujemo da postoje, no sigurno ne stoje nikomu na stolu pa da je to lak posao, ali očekujemo da se to napravi, rekao je Josipović.
Podsjetio je kako u razgovoru sa srbijanskim predsjednikom Tomislavom Nikolićem nije bilo riječi o rokovima. Sve se na neki način vezuje za tu tužbu za genocid, napomenuo je te dodao kako to za njega jest važno te da bi slično reagirao i da nema tužbi za genocid.
Predsjednik smatra kako je ljudska obveza da se rasvijetle sudbine nestalih. Dodao je da on to čak ne bi strogo vezao za tužbe. Ali evo, čuli smo i iz naše vlade da je to jedan od uvjeta da bi se razmišljalo o nekom aranžmanu ili dogovoru o tim tužbama, istaknuo je. Rekao je kako je to stvar Vlade te da je uvjeren da će ona u najboljem hrvatskom interesu razmotriti što znači ulazak u taj spor, koji su rizici te mogući nedostaci i dobici.
Poručio je kako se manjinsku politiku ne može iskorištavati u dnevnopolitičke svrhe. Dnevna politika ne može kao svoje pogonsko gorivo rabiti licitiranje s pravima bilo koje grupacije, a posebno ne s pravima nacionalnih manjina, rekao je Josipović i ocijenio da je pogrešno dnevnopolitičku borbu između stranaka temeljiti na tome.
Prema Josipovićevim riječima, veliki test za hrvatsko društvo i hrvatsku demokraciju jest hoće li se u Vukovaru bez dnevne politike uspjeti odati počast žrtvama. Ako se ta komemoracija pretvori u nadmetanje o jednoj političkoj temi, neće biti dobro, rekao je i ustvrdio kako bi to ozbiljno narušilo dignitet Vukovara i vukovarskih žrtava te dodatno zakompliciralo naše odnose.
Iz riječi predsjednika države progovara razum, tolerancija, a prije svega mir. Iako će njegovi dežurni kritičari i dalje papagajski ponavljati tezu kako je predsjednik države samo ”običan fikus”, neprijeporna je činjenica da je manje- više svako njegovo javno progovaranje poziv na suživot i smanjivanje političkih i vjerskih strasti. Naime, predsjednik je duboko svjestan kako je Hrvatska u ovim teškim, olovnim vremenima iznimno podijeljena, možda najviše u svojoj 20-godišnjoj modernoj povijesti. Danas, nakon homogenizacije građana u Domovinskom ratu, poraća, kriminala, privatizacije i pretvorbe, potom bezobzirne pljačke države u svim segmentima u ovoj sada već šestoj godini recesije i krize izašle su na vidjelo sve naše podjele. Od tradicionalnih ustaša i partizana, crnih i crvenih, do lijevih i desnih, a zapravo svakakvih. No danas smo podijeljeni i na one jako bogate i jako siromašne; sredina više ne postoji. U Hrvatskoj doslovno traje borba za život, a ne više samo za preživljavanje.
Stoga nije čudno da je upravo Josipović već treću godinu zaredom najpopularniji političar u državi, s minimalnim šansama da ga itko s toga mjesta makne. Jer, molim vas lijepo, svi vi koji ga ”secirate” i prozivate ”kukavicom”, a on otvoreno progovara o našim problemima i bolima, zar niste svjesni da je ovako zavađenoj Hrvatskoj potreban upravo miran i staložen državnik? Ili smatrate da bi na njegovu mjestu trebao biti neki bijesan tip, koji bi ionako posvađane Hrvate dodatno huškao jedne na druge? Ako to mislite, nemate pojma ni o državi, ni o njezinim građanima, a ni o ljudskom dostojanstvu.