BRICS ili nova svjetska geosfera moći

Te 1974. godine, kad smo se mi ustavnim promjenama spremali slijediti narodnu volju i kad smo u sprintu potrčali razbijati jednu vječno obećavajuću zemlju, Narodna Republika Kina započinjala je svoj ekonomski maraton ka vrhu svijeta. Mi smo brzo otrčali naš počasni krug a kineski maraton je još u toku. Nekoliko etapa prije cilja pobjeda kineskog tima je obezbijeđena.

Iste te 1974. godine Kina je podnijela zahtjev za članstvo u Međunarodnom monetarnom fondu, a djelimično rehabilitovani Deng Siaoping 10. aprila održao je govor u Ujedinjenim nacijama i iznio svoju teoriju o tri svijeta.

”Naša planeta sastavljena je sada od tri dijela, tri svijeta međusobno povezana, ali kontradiktorna”, kazao je Deng. SAD i SSSR čine prvi svijet, dok razvijene zemlje – koje Deng naziva ”kolonijama SAD” – čine drugi svijet.

Treći svijet čine zemlje u razvoju, u Aziji, Africi i Latinskoj Americi i Kina. To su zemlje koje super sile eksploatišu, a Kina, proročki poručuje Deng, očekuje da će uskoro postati branilac interesa eksploatisanih.

Kad je umro Mao Cetung 1976. godine, u Kini se vratilo sjećanje na ”oca domovine”, Sun Jatsena. Pokrenuti su grandiozni ekonomski projekti koje je taj prvi predsjednik Narodne Republike Kine najavljivao.

Dvije godine poslije Deng je postao gospodar Kine. On će je preporoditi i trijumfalno uvesti u moderno i savremeno doba, primjenjujući mudrost Sun Jatsena: ”Suština moje ideje je da nam kapitalizam gradi socijalizam.” Kako onda, tako i danas.

Ta ideja zaista može uspjeti i ostati dugovječna samo u Kini, a originalni kineski ruralni kapitalizam i tržišni socijalizam stvorili su prepoznatljivi kineski soft power.

Kad je Međunarodni monetarni fond 1980. godine prihvatio kandidaturu Kine, u strašnom zamahu koji ju je krasio, Kini nije trebalo dugo da iznenadi svijet.

Radionica svijeta sedamdesetih godina prošlog vijeka, postaće na razmeđu stoljeća tvornica svijeta. Na početku ovog vijeka postala je svjetski bankar koji priprema novo doba kad će Kina postati gospodar svijeta, ali značajno drugačiji u odnosu na trenutačnog gospodara. Kina će uskoro značajnim dijelom određivati pravce razvoja planete.

Svjesna svog velikog i brzog napretka, Kina se početkom ovog stoljeća zvanično obratila najvažnijim finansijskim institucijama kao što su Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka (SB).

Kina je željela imati veći udio u odlučivanju, kao i u kapitalu jer Amerikanci sa 17,5 posto udjela i Njemačka, Velika Britanija, Francuska i Italija sa 17,2 posto odlučuju o svemu budući da pravo veta imaju samo oni s udjelom preko 15 posto. Kina ima 6,5 posto, kao i Japan, ali, za razliku od Japana, Kina želi imati preko 15 posto udjela.

Svojim zahtjevom, Kina je željela kazati da je spremna ostati lojalan partner globalnih finansijskih institucija i da ostaje unutar zajedničkog finansijskog sistema.

Način na koji su odbijeni od strane SAD ali i EU, a odbijeni su glatko i odlučno, da ne kažemo drsko i prezreno, ključni je razlog što je Kina s partnerima započela izgradnju paralelnog finansijskog sistema u kojem za dolar više nema mjesta i gdje se u rastućem broju zemalja zatvaraju vrata MMF i SB.

Pedeset godina poslije Dengovog govora, 2024. godine, neke stvari su promijenjene na svjetskoj šahovskoj ploči, ali suština je ostala ista. Ponovo postoje tri svijeta, ali Kina više nije u trećem. Iz treće je lige prešla u tročlanu prvu ligu u kojoj su već dugo šampioni SAD. Udružena s dojučerašnjim ”neprijateljem”, Rusijom, Kina pokušava neutralisati tu dominaciju. I to je jedan od zadataka BRICS-a.

Drugi svijet, onaj razvijeni, nekad skoro kompaktan, brojčano se povećao, ali i polarizovao. Jedan dio se tradicionalno drži Amerike i pripada onome što se zove Zapad.

Drugi se dio razvijenog svijeta probudio iz imobilnosti i sve više pragmatično pripada onome što se od početka ovog stoljeća zove BRICS, okupljanje oko Kine i Rusije zemalja koje žele pokazati Amerikancima da su odrasle i da žele samostalno odlučiti ko će im pomoći da još više ekonomski ojačaju.

Ostaje treći svijet koji se i dalje razvija, mučno i teško. Mnogo zemalja trećeg svijeta iz Afrike očekuje mnogo od nove geosfere i nadaju se da će svijet postati pravedniji pa se okreću Kini i Rusiji. To je jedna od krupnih posljedica stvaranja protivteže Zapadu.

Prilikom državnih udara u Sahelu (Mali 2020. i 2021., Burkina Faso, 2022., Čad 2023. godine) na javnim okupljanjima svaki put bi se uzvikivalo ”Dolje Francuska!” i dodavalo ”Živjela Rusija!” pri čemu se moglo vidjeti kako se vijore ruske zastave. U Nigeru su otjerali američke trupe, a na njihovo mjesto su došle ruske!

MMF i SB u Africi mijenja Nova razvojna banka sa sjedištem u Šangaju, osnovana 2014. godine koja je po investicijama već premašila Svjetsku banku, a ulaže naročito u infrastrukturne projekte i održivi razvoj. Podrazumijeva se da je većinski kapital kineski kao što je i BRICS kinesko čedo.

Istorija će zapisati da se ideja o stvaranju novog svjetskog interesnog saveza država pod imenom BRICS javila odmah poslije odbijanja Zapada da Kina igra važnu ulogu u postojećem monetarnom sistemu, pa im nije ostalo ništa drugo nego napraviti alternativni monetarni sistem u kojem će biti više pravednosti i jednakosti.

Šta je zapravo BRICS? To nije ni savez, ni unija ni organizacija ni institucija. Unutar BRICS-a ne postoje upravljačke strukture niti se zasad planiraju uvoditi.

BRICS je jednostavno jedna interesna grupa država ambicioznih zajedničkih namjera sa samopreuzetom misijom da svijet uravnoteži, a manjim državama omogući pravo izbora strateških partnera. Formalno, to su zemlje s galopirajućom razvojnom ekonomijom koje su zbog stalnog jačanja sve teže podnosile američku sputavajuću dominaciju i nametanje volje koja se morala slušati bez pogovora.

Priča započinje 2001. godine. Četiri zemlje koje su dale početno ime BRIC (Brazil, Rusija, Indija i Kina) imale su tri značajne zajedničke karakteristike: brz ekonomski rast, brojnost stanovništva i bogatstvo u prirodnim izvorima.

Od 2006. godine četiri zemlje održavaju neformalne diplomatske razgovore koji su rezultirali prvim samitom u Rusiji, 2009. godine kad je zvanično stvoren BRIC, a godinu dana kasnije i BRICS, ulaskom Južne Afrike, čime je uključen i treći kontinent.

Od početka ove godine članice su postale Egipat, Ujedinjeni arapski emirati i Etiopija, zemlje partneri postale su Turska, Nigerija, Indonezija, Malezija, Kuba, Vijetnam, Bjelorusija, Tajland i Bolivija.

Tokom stvaranja nove interesne grupe zemalja svi su imali iste ekonomske, ali ne i političke motive. Dvije središnje zemlje BRICS-a, Rusija i Kina, uz novu članicu Iran, željele bi BRICS-u dati jači politički karakter, ali to ne prate sve zemlje, naročito ne prate Indija, Brazil i Egipat koje razumljivo nastoje održavati što bolje odnose sa SAD. Isti stav ima i Turska.

I među samim članicama BRICS-a postoje dugogodišnje nesuglasice koje su zajednički ekonomski interesi uspjeli učiniti nevidljivim. Na posljednjem samitu u oktobru ove godine u Kazanju, u Rusiji, Kina i Indija su se približile u rješavanju bilateralnih problema.

Činjenica da unutar zemalja BRICS-a postoje značajne političke različitosti je od fundamentalnog značaja. To bi, treba se nadati, mogla biti garancija da potencijalni žestoki ekonomsko-finansijski sukob dva razdvojena svijeta moći ne bi trebao prerasti u vojni sukob.

U drugoj polovini 20. stoljeća između dva suprotstavljena svijeta, američkog i sovjetskog, razlike su bile ideološke i vojno-političke prirode, dok današnja utakmica nema uopšte taj karakter. Nekad se u jedan ili drugi tabor ulazilo iz straha, danas iz ekonomskog interesa. I svijet se malo modernizovao i popravio, reklo bi se!

BRICS čini pet milijardi duša i već sad je ekonomski gigant. Još prije pet godina imao je BDP veći od zemalja G7. Prije 20 godina zemlje BRICS-a učestvovale su sa 16 % svjetskog BDP, a 2025. godine to će porasti na 40 % da bi oko 2050. godine učešće bilo više od 50 %.

Udio dolara u svjetskim rezervama bio je 73 % 2001. godine, dvadeset godina kasnije pao je na 55 %. Godine 2022. godine imao je pad na 47 %, a na kraju ove godine mogao bi pasti na 30 %. Biće to veoma gorak poklon od BRICS-a novom američkom predsjedniku!

Posljednji samit BRICS-a u Kazanju, završen 24. oktobra ove godine, bio je veoma uspješan i ambiciozan. Nije to bio trijumf Putina već BRICS-a. U 134 tačke završne Deklaracije obuhvaćeno je skoro sve što tišti savremeni svijet, od ekonomskih do svih drugih pitanja iz svih oblasti života običnog čovjeka.

Deklaracija koja bi se mogla nazvati ”Apologija multipolarnosti” predviđa izgradnju novog multipolarnog svijeta i bavi se pitanjima od klimatskih promjena do reforme Vijeća bezbjednosti UN, od zaštite okoliša do brige o položaju zemljoradnika, od reforme međunarodnog finansijskog sistema do stvaranja Berze žitarica zemalja BRICS-a, od zaštite velikih mačaka do poštovanja međunarodnog prava, od humanitarne krize u Sudanu do saradnje omladine, od zaštite voda do nemira na Haitiju, od zaštite civila do osude izraelske politike, od borbe protiv dezinformacija do razoružanja i neširenja nuklearnog oružja, od kulturnih razmjena do urbanog razvoja, od položaja hendikepiranih osoba do razvoja sofisticirane tehnologije, od saradnje geografa do saradnje sudija iz svih zemalja… I tako u beskonačnost.

Teško će se sve riješiti, ne valja mnogo obećavati, ali nije loše da se barem pokuša raditi drukčije u ovom umornom i nemilosrdnom svijetu bez pravde i kočnica. BRICS će dobiti šansu i nekoliko godina bonusa prije nego što krene ono što je u istoriji rijetko izostajalo: razočaranje.

Prije nego što dođe taj dana, mnogi će u BRICS-u vidjeti nešto sasvim pozitivno jer se od pada SSSR čekalo kad će planeta imati barem privid neke ravnoteže.

BRICS je nova svjetska realnost, nova geosfera, nešto što će snažno obilježiti ovo stoljeće. Objediniti dvije hiper sile (Kina i Rusija) i tome dodati zemlje čije ekonomije ne prestaju rasti, džinovski je istorijski poduhvat planetarnog značaja, poduhvat koji mnogo šta mijenja iz temelja.

Zbog pojave konkurencije na prijestolju svjetske moći, godine pred nama biće nažalost novo doba novog hladnog rata i nove nesrećne podjele svijeta. I Zapad i BRICS gledaće da se što više zemalja uključi u njihovu sferu. Lobiranje i pritisci nikome ne ginu. Teško podijeljenim zemljama!

Mi u Bosni i Hercegovini koji nismo nikad bili politički pametni sigurno ćemo potrčati da izrazimo glasnu vjernost jednoj ili drugoj strani, ne shvatajući da je velikima svejedno da li ih neko voli ili mrzi.

Da imamo pameti mogli bismo iskoristiti očiglednu podvojenost naše spoljne politike pa bismo bez ikakvog istrčavanja i zapaljivih izraza lojalnosti jednim ili drugim mogli, poput Jugoslavije, praviti slalom između dvije planine i uzimati od svakoga ono što je za nas korisno.

Poznajući nas, veća je vjerovatnoća da će postojanje dva svijeta naša politika iskoristiti za nove podjele. Dok se svijet dijeli ideološki i ekonomski, mi ćemo ostati vjerni starom i isprobanom principu podjele po nacionalnim šavovima.

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN HR8923600001102715720 (SWIFT/BIC: ZABAHR2X za uplate iz inozemstva) ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Idu čete biznismena, mrtva stabla pronose
    •  Udžbenici istorije: traženje istine preko trostrukih laži
    •  Život u carstvu ravnodušnosti
    •  Šta je Bosna bez Mlade Bosne?
    •  Ja sam Kanak tim se dičim, to ne može biti svak'!
    •  Neopasne rezolucije u dobu opasnih ljudi
    •  Posljednje evropsko ljeto
    •  Ukrajina – nasamareno čedo Zapada grca u izobilju smrti
    •  Dvjesta godina Srbije: od uzora do zazora
    •  Jugoslavenska Bosna i Hercegovina

> Svi tekstovi ovog autora