novinarstvo s potpisom
Iako je današnji cirkus oko konstituiranja zagrebačke skupštine dao naslutiti kako će bilo kakvi partnerski odnosi između Milana Bandića, HDZ-a i ekstremističke grupacije biti tegobni i obilježeni nepovjerenjem, to ni na koji način ne može utjecati na opći dojam neinventivnosti ovdašnje desnice.
Naime, sve što sada pokušava dobiti Zlatko Hasanbegović, a riječ je o micanju imena Trga maršala Tita i predsjedavanje komisijom za imenovanje ulica i trgova, već je viđeno u Splitu i to prije cijelih 25 godina. Drugim riječima, pored toga što je nova ekstremistička desnica maksimalno neinventivna, ona čak i u kopiranju same sebe kasni četvrt stoljeća, što čitavoj priči daje notu komičnosti.
Pronicljivijim analitičarima je to već odavno jasno, ali s obzirom da široj javnosti očito nije, vrijedi napomenuti da svi politički procesi koji pristojnom svijetu, posebno iz vizure Zagreba, izgledaju nepojmljivi, prvo budu brutalno testirani u Splitu, nakon čega se odatle preliju na ostatak zemlje, sve do Zagreba.
U međufazi ostane taman dovoljno vremena da se bahatiji dio javnosti stigne zgražati nad zaostalim jugom, uvjeren u vlastitu superiornost.
Ranih 90-ih promijenjeno 150 ulica i trgova
Zahvaljujući svemu navedenom, kad se proces prelije, zainteresirana javnost ostane potpuno šokirana i ne zna kako uopće pristupiti problemu.
Stvar je naravno vrlo jednostavna. Autarkična medijska i šira javnost tada je jedva registrirala, a do danas zaboravila da je u Splitu ranih devedesetih promijenjeno više od 150 imena ulica i trgova, i to na način da je s njegovih ulica izbrisana kompletna lijeva i antifašistička baština.
Dakle u drugom gradu po veličini u zemlji i u gradu s jakim simboličnim i kretivnim kapitalom, a ujedno i gradu koji se komparira jedino sa Zagrebom, što vrijedi i obratno, već je prije četvrt stoljeća izbrisan bilo kakav spomen na lijevu tradiciju, koja je u punom smislu riječi činila i čini baštinu tog grada.
Na tu činjenicu reagirao je tek Feral Tribune, a do danas je šira javnost uopće nije svjesna. Zahvaljujući toj činjenici, u Splitu danas ne postoji ni ulica žrtava fašizma.
Ovu staru vijest navodimo isključivo da bismo mogli navesti što je točno ta ideološka revolucija promijenila u životu grada.
Županija s najvećim brojem nezaposlenih
Počnimo od stanovništva. Imajući u vidu da su granice grada Splita znatno smanjene reformom lokalne samouprave iz ranih devedesetih, podatak iz 1991., o 207 tisuća stanovnika, teško nam može pomoći za današnju raspravu.
No, popisi iz 2001. i 2011. mogu. Grad je dakle na popisu iz 2001. godine imao 188.694 stanovnika, da bi deset godina kasnije imao 178.192 stanovnika.
Drugim riječima, Split je u deset godina izgubio preko 10,5 tisuća stanovnika, svoj ljepoti i turizmu unatoč, a realna je procjena da je taj broj danas i manji, s obzirom da su brojni, posebno mladi ljudi, napustili grad.
Split je ujedno sjedište županije koja je rekord po broju nezaposlenih u Hrvatskoj. Točnije, u prosincu 2016. u Splitsko-dalmatinskoj županiji bilo je 42.102 nezaposlena, što čini postotak od 14,7 % nezaposlenih na razini države. U samom gradu ta se brojka krajem ljeta 2016. zaustavila na 29.940.
Sezonski poslovi spašavaju od općeg siromaštva
Drugim riječima, riječ je o gradu kojeg domicilno stanovništvo masovno napušta, kojeg tek neubičajeno visok priljev turista i teški sezonski poslovi održavaju na površini i spašavaju od općeg siromaštva, u kojem su cijene nekretnina odletile u nebo, jer je grad atraktivan strancima, zbog čega je stara gradska jezgra izgubila dvije trećine stanovnika u posljednjih deset godina i zbog čega se mladi ljudi sele u okolne gradove i općine u kojima mogu priuštit stan i, na koncu riječ je o gradu koji živi u konstantnom komunalnom kaosu i bez ikakve vizije razvoja, s posljednje dvije uprave koje su po učincima nadmašile čak i najgore procjene.
Taj grad će u sljedeće četiri godine voditi koalicija HDZ-a i Keruma, koji su ga ponajprije i doveli u takvo stanje. Imajući sve ovo u vidu, doista je iznenađujuće kako je došlo do ovakvog kolapsa, unatoč tome što je komisija za imenovanje ulica i trgova davno odradila svoj posao, temeljitije no što bi Hasanbegović uopće mogao i zamisliti?
(Prenosimo s portala Telegram.hr)