Hitno okončati agresiju i ne dopustiti širenje nestabilnosti

Moja zadnja kolumna bila je 10. veljače 2022. Pisala sam o potrebi uvođenja ekocida u nacionalno i međunarodno zakonodavstvo.

Dva tjedna kasnije, 24. veljače 2022. oko 5 sati ujutro, krenula je agresija na Ukrajinu od strane Rusije, kako je navedeno i u Rezoluciji Opće skupštine Ujedinjenih naroda iz ožujka 2022. godine.

Kako sam znanstveno surađivala i s kolegama iz Ukrajine i Rusije, nisam mogla, kao ni velika većina ljudi, vjerovati što se događa. Doduše, ako je suditi obzirom na lekcije kojim nas uči povijest, nije neuobičajeno da pandemije prate sukobi i nova preslojavanja.

Kako sad razmišljati o ekocidu kad se ovo događa, možda bih se opet trebala vratiti istraživanju i publiciranju o međunarodnom gospodarskom kaznenom pravu (koje uključuje i široko raspostranjenu korupciju) koje je dobilo svoj uzlet tik pred pandemiju, kad su pak interesi politike kažnjavanja i međunarodni i nacionalni akteri okrenuli, s pravom, pozornost na pitanja prava na zdravlje i solidarnost.

Sad opet međunarodno gospodarsko kazneno pravo (uključujući transnacionalnu korupciju) dobiva na važnosti.

No što je s ekocidom i pravom na zdravlje? Kako je uporaba biološkog oružja jedno od bitnih pitanja, pravo na zdravlje ipak ne bi trebalo biti zaboravljeno i izvan fokusa. Ne bi to smio biti niti ekocid jer je vojni sukob plodno tlo i za ekocid.

Kao i svi, pratila sam danonoćno vijesti i tražila argumente, nesvjesno, za ono što mi je u fokusu znanstvenih istraživanja, suosjećajući s patnjom ljudi koji su napadnuti i koji su prisiljeni tražiti sigurno utočište.

Bila sam ponosna na unisonu reakciju Europske unije i osudu agresije i traženja prikladnog i što učinkovitijeg odgovora. Kako je potreban novac za financiranje rata, jasno je bilo da će se EU okrenuti upravo ekonomskim sankcijama.

Tijekom agresije, EU je dodatno revitalizirala i pojam strateške autonomije same Unije koji je postao dodatno aktualan za vrijeme pandemije. Strateška autonomija bi trebala voditi k razvoju sposobnosti učinkovitog odgovora na krize i omogućiti što veću neovisnost Europske unije u područjima kritičke infrastrukture, istodobno štiteći njezine vrijednosti i interese.

Kako je bio istaknuo Josep Borrell, građani EU-a žele da države članice unaprijede kapacitete kako bi bile učinkovitije i žele da Europa projicira snagu globalno jer znaju da naša sigurnost počinje daleko od naših granica i ovisi o sigurnosti naših partnera.

Strateški kompas, odobren od strane Vijeća 21. ožujka 2022., čiji je puni naziv Strateški kompas za sigurnost i obranu za Europsku uniju koja štiti svoje građane, vrijednosti i interese te doprinosi međunarodnom miru i sigurnosti, pruža EU akcijski plan za jačanje sigurnosne i obrambene politike EU-a do 2030. godine.

Danas je jasno da pitanje sigurnosti uključuje i zdravstvenu i ekonomsku sigurnost. Upravo zato, ponukana svim nedavnim događajima jako me zanimalo je li EU navedeno i prepoznala u samom tekstu Strateškog kompasa, kao i rizik koji široko raspostranjena korupcija ima na sigurnost i stabilnost.

Drago mi je da je naglašeno u Strateškom kompasu da živimo u doba strateškog nadmetanja i složenih sigurnosnih prijetnji. Primjećujemo porast sukoba, povećanje vojne prisutnosti i agresija, kao i porast izvora nestabilnosti u našem susjedstvu i šire, što dovodi do teške ljudske patnje i raseljavanja.

Hibridne prijetnje sve su češće, sa sve većim učinkom. Međuovisnost je sve više konfliktna, a meka sila sve više se primjenjuje kao oružje, pri čemu su cjepiva, podaci i tehnološki standardi instrumenti političkog nadmetanja.

Pristup otvorenome moru, svemiru i digitalnoj sferi sve se više osporava. Suočavamo se sa sve brojnijim pokušajima ekonomske i energetske prisile.

Povrh toga, sukobe i nestabilnost često dodatno pogoršavaju klimatske promjene koje djeluju kao multiplikator prijetnji. Klimatske promjene, uništavanje okoliša i prirodne katastrofe također će utjecati na naše sigurnosno okruženje u narednim desetljećima te su dokazani izvori nestabilnosti i sukoba diljem svijeta.

Borba za prirodne resurse kao što su poljoprivredno zemljište i voda te iskorištavanje energetskih resursa u političke svrhe konkretni su primjeri toga.

Dekarbonizacija naših gospodarstava i njihov prelazak na kružnost i učinkovitije iskorištavanje resursa sa sobom donose posebne sigurnosne izazove, uključujući pristup ključnim sirovinama, upravljanje lancem vrijednosti i održivosti, kao i gospodarske i političke promjene uzrokovane napuštanjem fosilnih goriva.

Globalne zdravstvene krize također mogu uzrokovati znatan pritisak na društva i gospodarstva i imati dalekosežne geopolitičke posljedice. Pandemija bolesti COVID-19 potaknula je suparništvo na međunarodnoj razini i pokazala da poremećaji na ključnim trgovinskim pravcima mogu ugroziti ključne lance opskrbe i utjecati na gospodarsku sigurnost.

Moram priznati, izgleda da ipak teme ekocida, pandemije i razvoja kibersigurnosti i dalje ne gube na svojoj važnosti uz naravno prioritet u pružanju što učinkovitijeg odgovora na agresiju Rusije. Sve je navedeno sadržano u Strateškom kompasu. Navedeno je i kako strateški usmjerenim djelovanjem možemo zajednički pomoći u oblikovanju globalne budućnosti.

Moramo djelovati kao snažan i dosljedan politički akter kako bismo očuvali vrijednosti i načela na kojima se temelje naše demokracije, preuzeli veću odgovornost za sigurnost Europe i njezinih građana te zajedno s partnerima podupirali međunarodni mir i sigurnost, kao i sigurnost ljudi, uvažavajući posebnu prirodu sigurnosne i obrambene politike određenih država članica.

U Strateškom kompasu naglašena je ponovno i važnost zapadnog Balkana za sigurnost EU-a. Kako je istaknuto, sigurnost i stabilnost na zapadnom Balkanu još uvijek nisu zajamčene, a jedan od razloga za to sve su veća inozemna uplitanja, uključujući kampanje manipuliranja informacijama, te moguće prelijevanje trenutačno pogoršane europske sigurnosne situacije.

U tom pogledu posebno je važno podržati suverenitet, jedinstvo i teritorijalnu cjelovitost Bosne i Hercegovine na temelju načela jednakosti i nediskriminacije svih građana i konstitutivnih naroda sadržanih u Ustavu Bosne i Hercegovine, kao i proces reformi na njezinu putu prema Europi te nastaviti dijalog Prištine i Beograda pod vodstvom EU-a.

Potrebno je i dalje ostvarivati vidljiv napredak u području vladavine prava i reformi koje se temelje na europskim vrijednostima, pravilima i standardima, s europskom perspektivom kao strateškim izborom koji je ključan za sve partnere koji teže članstvu u EU-u.

Europska unija, i dalje, ako je suditi po ovom dokumentu, ostaje predana poboljšanju otpornosti društava i demokratskih procesa, političkih institucija i ključne infrastrukture na zapadnom Balkanu, kao i jačanju kibersigurnosti, suzbijanju dezinformacija i podupiranju napora u borbi protiv terorizma u regiji.

Nevjerojatno je da i dalje, zapravo nedugo nakon okončanja Domovinskog rata i mirne reintegracije, imamo oružanu invaziju i kršenja humanitarnog prava i gaženje ljudskih prava u Europi. Valja podsjetiti, da je to učinjeno u Strateškom kompasu, kako je agresija uslijedila nakon vojne agresije u Gruziji 2008. te nezakonitog pripojenja Krima i vojne intervencije u istočnoj Ukrajini 2014.

Dodatno, mora se istaknuti da je u svijetu takvih sukoba bilo i jest još poprilično što isto ne smijemo zanemariti. Ako želimo kao EU biti zaista globalni lideri, moramo razmišljati i kako biti bolji u provođenju tranzicijskih mjera da bismo ostvarili svoje ciljeve i omogućili poštivanje ljudskih prava dugoročno i globalno.

No trenutno, najvažnije je okončati agresiju što prije i ne dopustiti širenje nestabilnosti, za to vrijeme ipak i ne zaboravljajući na druge sigurnosne prioritete i solidarnost i nediskriminaciju u pružanju pomoći žrtvama agresije.

Ne smijemo zanemariti ni problem korupcije koja nije naglašena u Strateškom kompasu, što me pomalo čudi, obzirom na to koliko ona produbljuje i utječe i na sukobe i ostvarenje stabilnosti nakon ratova i na postizanje sigurnosti.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

    •  Što nam poručuju tragedije iz Donje Jablanice i Novog Sada
    •  Hrvatska mora popraviti status starijih osoba u zatvorima
    •  Izbori su da učinimo nešto dobro i za opću dobrobit
    •  Koja pravila obvezuju dužnosnike u javnoj komunikaciji
    •  Upravljanje krizama je vještina koja nam nužno treba u 2024.
    •  Oblici femicida u Hrvatskoj i prevencija nasilja nad ženama
    •  Lamentacije – plaće, upravljanje krizama i vladavina prava
    •  Treba nam rezolucija o položaju i pravima starijih osoba
    •  Curenje informacije – moramo li i tajne skrivati i od samih sebe
    •  Učinkovitim kaznama do povjerenja građana i vladavine prava

> Svi tekstovi ovog autora